REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-962/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ireni Krstić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 12. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice Irene Krstić, odvjetnice, te punomoćnice tuženika SBS, zaposlenice tuženika, dana 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice SB u cijelosti koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. da tužiteljici SB isplati iznos od 2.008,83 eur zajedno sa zateznom kamatom od 15. rujna 2023. do isplate te da joj nadoknadi parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 11.9.2023. njen sin MB upravljao njenim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u kojem je ona sjedila na mjestu suvozača, po autocesti A3, dionica prometni čvor Lučko – prometni čvor Buzin iz smjera Jankomira prema Slavonskom Brodu na odvajanju Zagreb-jug kada je na prometnici došlo do naleta toga vozila na komad cjepanice uslijed kojeg udarca je ovo vozilo oštećeno pa kako tom dionicom upravlja i gospodari društvo Hrvatske autoceste d.o.o. koje s tuženikom ima sklopljenu policu osiguranja, to od tuženika potražuje isplatu iznosa od 2.008,83 eur, koliko je platila za popravak toga vozila dana 5.4.2024. Na navedeni iznos potražuje zatezne kamate od 15.9.2023. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku pa do isplate, a potražuje i naknadu troškova parničnog troška sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu da su Hrvatske autoceste d.o.o. na dan 11.9.2023. bile osigurane po polici osiguranja od javne odgovornosti broj 078700103874, ali osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja jer pravne osobe koje upravljaju cestom ne odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti, nego po načelu subjektivne odgovornosti za štetu odnosno odgovornost postoji ako je štetnik kriv za nastalu štetu. S tim u vezi tuženik ističe kako je nelogično očekivati da bi pravne osobe koje upravljaju cestom mogle imati nadzor nad svakim dijelom ceste u svakom trenutku, dok je Pravilnikom o ophodnji propisano da se ophodnja na autocestama i brzim cestama obavlja najmanje triput dnevno, svakodnevno od 0-24 sata. Nadalje, čl. 52. st. 1. toga Pravilnika je određeno da ophodar za vrijeme ophodnje ceste mora, prema potrebi, obavljati i radove manjeg opsega te druge radnje i aktivnosti koje su u funkciji provedbe mjera za zaštitu javne ceste i prometa na njima, a što se, između ostaloga, odnosi i na uklanjanje raznog materijala i predmeta s kolnika i ostalih prometnih površina, čišćenje kolnika od uljnih mrlja, blata, lišća, komada stakla, otkinutog granja, pregaženih životinja i slično, čišćenje cestovnog prometa od otpadaka i organiziranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s kolnika javne ceste. Nadalje, tuženik navodi da je u konkretnom slučaju utvrđeno kako je prva ophodnja na dan 11.9.2023. izvršena u periodu od 7.20 do 10.20 sati, druga u periodu od 11.30 do 16.00 sati, a treća u periodu od 17.00 do 18.15 sati iz čega je razvidno da je njegov osiguranik uredno ispunio svoje obveze oko učestalosti ophodnje pa je izvjesno da je nepoznati predmet dospio na cestu u razdoblju između ovih ophodnji, a na što njegov osiguranik ne može utjecati i za što nije odgovoran. Slijedom navedenoga, tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti s time da je u podnesku od 16.6.2025. (stranica 66) naveo da visina štete na vozilu tužiteljice nije sporna, dok je na ročištu 12.9.2025. (stranica 81) naveo da ne potražuje naknadu parničnog troška.

3. U tijeku postupka izvršen je uvid u dokumentaciju priloženu uz tužbu (stranica 4- 14), u dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu (stranica 19-30) te u dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženika od 16.6.2025. (stranica 67-70), saslušani su svjedoci MB (stranica 50 i 51), ŽB (stranica 60 i 61), OB (stranica 79 i 80) i FB (stranica 80), a proveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke (stranica 51).

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan u cijelosti.

5. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je vozilo tužiteljice registarske oznake [registarska oznaka] oštećeno 11.9.2023. na autocesti A3 – prometni čvor Lučko – prometni čvor Buzin i to zbog naleta na komad drveta zbog čega je tužiteljici nastala imovinska šteta u visini od 2.008,83 eur. Nije sporno niti to da je tuženik s društvom Hrvatske autoceste d.o.o., koje je upravljalo ovom cestom, na dan 11.9.2023. imao zaključenu policu osiguranja od javne odgovornosti, kao što je to i vidljivo iz Police osiguranja br. [broj police osiguranja] (stranica 19) koju je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu.

6. Međutim, sporna je odgovornost tuženika jer isti smatra da pravne osobe koje upravljaju javnom cestom ne odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti, već po načelu subjektivne odgovornosti za štetu, a da do nastanka ovog štetnog događaja nije došlo krivnjom njegovog osiguranika jer je isti uredno ispunio svoje obveze oko učestalosti ophodnje pa da je izvjesno kako je ovaj nepoznati predmet dospio na autocestu u razdoblju između ophodnja, na što isti ne može utjecati.

7. Uvidom u Potvrdu II. postaje prometne policije Zagreb od 8.2.2024. (stranica 13 i 14) vidljivo je da se je predmetni događaj dogodio 11.9.2023. u 20,00 sati na autocesti A3 – prometni čvor Lučko – prometni čvor Buzin, 20 km + 500 m, u kojem su sudjelovali MB, kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka], i ŽB, kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka], a da je tamo zatečen i komad drveta NN vlasnika, dok je na ovim vozilima nastala materijalna šteta pri čemu je provedenim izvidima utvrđeno da ovaj događaj nije uzrokovan kršenjem prometnih propisa od strane ovih vozača. Također je utvrđeno da ovom dionicom upravlja i gospodari društvo Hrvatske autoceste d.o.o.

8. Svjedok MB u svom iskazu (stranica 50 i 51) navodi da je predmetne zgode upravljao vozilom u vlasništvu tužiteljice koja je sjedila na mjestu suvozača te da je tada već bio mrak jer se radilo o vremenu između 19.00 i 20.00 sati s time da se ne sjeća kakve su bile vremenske prilike odnosno je li kolnik bio suh ili mokar, ali zna da je cesta na tom dijelu bila slabo osvijetljena i grbava. Tvrdi da se je kretao lijevom prometnom trakom brzinom od oko 100-110 km/h te da je bilo dosta vozila na cesti, a da je u jednom trenutku s prednjim desnim kotačem naletio na cjepanicu koja se je nalazila više s desne strane njegove prometne trake te koju je uočio zbog ove slabe osvijetljenosti tek na 7-8 metara pa se nije uspio zaustaviti unatoč kočenju. Stoga je ovu cjepanicu, koja je bila dužine oko 30 cm i oštrih rubova, preskočio pri čemu je pukla guma i felga i došlo do još nekih oštećenja na vozilu, nakon čega je držeći vozilo pod kontrolom, uspio stati na zaustavnoj traci na kojoj je već bilo zaustavljeno vozilo slovenskih registarskih oznaka koje je neposredno prije također naletjelo na ovu cjepanicu. Zna da je tužiteljica za popravak ovoga vozila platila oko 2.000,00 eur.

9. Tužiteljica u svom iskazu (stranica 51) potvrđuje da je do ovoga događaja došlo na način kako je to iskazao njen sin tj. svjedok MB te tvrdi da niti ona nije ovu cjepanicu vidjela jer kao suvozač nije pratila prometnu situaciju pa se samo sjeća da je već bio mrak te da je osvijetljenost bila slabija. Također je vidjela da je na zaustavnoj traci bilo vozilo slovenskih registarskih oznaka navodeći da su u razgovoru s vozačem toga vozila saznali da su i oni naletjeli na istu cjepanicu radi čega je pukla guma na njihovom vozilu. Potvrđuje da je upravo ona platila priloženi račun za popravak ovoga vozila.

10. Svjedok ŽB u svom iskazu (stranica 60 i 61) navodi da je predmetne zgode upravljao svojim vozilom lijevom prometnom trakom brzinom do 100 km/h kada je već bio mrak, a cesta slabo osvijetljena te da je u jednom trenutku osjetio da je nešto puklo i da je njegovo vozilo preko nečega preskočilo tako da se je morao jako truditi zadržati vozilo pod kontrolom i stati na zaustavnoj traci nakon čega je tek vidio da je pukla guma na prvom desnom kotaču te da je uništena i felga, a ubrzo nakon toga se je iza njih zaustavilo jedno osobno vozilo, make Golf, crvene boje te je vidio da je na istome također pukla guma, ne zna više koja. Tek je po dolasku policije, koju su zajedno pozvali, ustanovljeno da se radilo o jednoj cjepanici koja je od ovih naleta odletjela ulijevo pored zaštitne ograde, ali kako ju nije razgledavao, ne zna kako je točno izgledala i koje je veličine bila.

11. Ovakve iskaze tužiteljice te svjedoka MB i ŽB, iz kojih jasno proizlazi da je vozilo tužiteljice oštećeno upravo zbog naleta na komad drveta koji se je nalazio na kolniku, i to unatoč tome što su se vozači predmetnih vozila kretali sukladno prometnim propisima, sud je prihvatio kao istinite jer su isti izneseni uvjerljivo i logično te u bitnim dijelovima međusobno sukladno kao i sukladno utvrđenjima iz Potvrde II. postaje prometne policije Zagreb od 8.2.2024. (stranica 13 i 14).

12. Međutim, sud je tužbeni zahtjev odbio u cijelosti kao neosnovan smatrajući da tuženik odnosno njegov osiguranik, nije odgovoran za nastalu štetu imajući u vidu odredbu čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23) kojom je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a tuženik je u konkretnom slučaju dokazao da je predmetna šteta nastala bez krivnje njegovog osiguranika.

13. Naime, prema odredbi čl. 81. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZC) društvo Hrvatske autoceste d.o.o. upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama toga zakona, dok prema odredbi čl. 16. ZC-a javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima, a prema odredbi čl. 17. st. 1. ZC-a javne ceste se održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu pri čemu je odredbom čl. 26. st. 1. ZC-a propisano da su poslovi održavanja javnih cesta u smislu toga zakona, između ostaloga, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, osiguranje uklanjanja stvari s javne ceste te ophodnja, a odredbom čl. 26. st. 3. ZC-a je pak propisano da pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

14. Iz odredbe čl. 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, donesenog od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (Narodne novine br. 75/14 i 7/21, u daljnjem tekstu: Pravilnik) proizlazi da se istim uređuju pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar, dok iz odredbe čl. 2. Pravilnika proizlazi da se ophodnja javnih cesta obavlja radi:

– nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa,

– osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti,

– provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,

– otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama,

– osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta,

– obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama. Nadalje, odredbom čl. 3. st. 1. alineja 1. Pravilnika propisano je da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP tj. prosječnim godišnjim dnevnim prometom većim od 10.000, a dva puta dnevno na ostalim autocestama, dok je odredbom čl. 9. Pravilnika propisano da je duljina ophodarske dionice uvjetovana vrstom javne ceste, prometnim opterećenjem i strukturom prometa te da u pravilu na autocestama iznosi do 70 km, a odredbom čl. 10. st. 1. Pravilnika određeno da je učestalost ophodnje ovisna o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju i strukturi prometa te da se u pravilu na autocesti obavlja svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata s time da se prema odredbi čl. 12. st. 2. Pravilnika ophodnja autoceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz čl. 9. st. 1. alineja 2. toga Pravilnika prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati odnosno najmanje tri puta u dvadestčetiri sata na autocestama s prometnim opterećenjem većim od 10.000.

15. Uvidom u Ophodarski dnevnik društva Hrvatske autoceste d.o.o. (stranica 27 i 28) te Putni radni list (stranica 29 i 30) utvrđeno je da je predmetnog dana tj. 11.9.2023. ophodar OB zajedno sa vozačem ĐB u ophodarskom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] obavio ophodnju ophodarske dionice Lučko - I. Reka u vremenu od 7.00 do 19.00 sati tako što je prva ophodnja s prijeđenih 106 km obavljena od 7.20 do 10.20 sati, druga ophodnja s prijeđenih 156 km je obavljena od 11.30 do 16.00 sati, dok je treća ophodnja s prijeđenih 49 km obavljena od 17.00 do 18.15 sati.

16. Svjedok OB u svom iskazu (stranica 79 i 80) potvrđuje da u društvu Hrvatske autoceste d.o.o. radi kao ophodar i to od rujna 2021. s time da nema saznanja o predmetnom štetnom događaju, već samo potvrđuje, nakon što mu je predočen Ophodarski dnevnik (stranica 27 i 28) te Putni radni list (stranica 29 i 30), da je iz navedene dokumentacije vidljivo da su on i kolega FB dana 11.9.2023. bili u ophodnji na autocesti A3 na dionici Lučko - Ivanja Reka s time da je njihova smjena završila u 19.00 sati, da su ovu ophodnju obavili u dva navrata, da oni inače obavljaju ophodnju u ovim vremenskim razmacima, a da je toga dana ophodnja obavljena i u 5.00 sati ujutro od strane kolega koji su u to vrijeme radili, dok ne zna kada je točno obavljena ophodnja nakon njihove ophodnje obavljene u 17.00 sati uz napomenu da njihova ophodnja na ovoj dionici traje otprilike sat vremena u jednom i drugom smjeru ako je sve u redu, a može trajati i nekoliko sati ako se nešto događa ili ako je gužva na cesti.

17. Svjedok FB u svom iskazu (stranica 80) navodi da u društvu Hrvatske autoceste d.o.o. radi od 2022. kao vozač/strojar s time da se ne sjeća nikakvog događaja od 11.9.2023. na autocesti A3, prometni čvor Lučko - prometni čvor Buzin, a nakon što mu je predočena dokumentacija (stranica 27-30) samo potvrđuje da je predmetnog dana radio na svom radnom mjestu kao vozač zajedno s NB jer je navedeno vidljivo iz ove dokumentacije i to u razdoblju od 7.00 do 19.00 sati, ali se ne sjeća nikakvih detalja tijekom njihovog prolaska po ovoj dionici jer on, osim same vožnje, eventualno radi i one poslove koje mu ophodar kaže da je potrebno napraviti primjerice da se pomete cesta na nekom dijelu i slično pa on nije niti popunjavao ovu dokumentaciju, već je to učinio kolega NB. Tvrdi da se ovakva ophodnja na ovoj dionici obavlja najmanje tri puta tijekom dana i dva puta po noći te da ista traje minimalno sat i pol do dva sata, ovisno o mogućnosti kretanja, a što ovisi o gustoći prometa.

18. Kako je iz dokumentacije (stranica 27-30) te iz iskaza svjedoka NB i FB, koje je sud prihvatio kao istinite jer su isti u bitnim dijelovima iskazivali sukladno onome što je navedeno u ovoj dokumentaciji, vidljivo da je osiguranik tuženika - društvo Hrvatske autoceste d.o.o. predmetnog dana, sukladno citiranim propisima ZC-a te Pravilnika, poduzeo propisane radnje u smislu održavanja predmetne autoceste na navedenoj dionici radi omogućavanja sigurnog prometovanja svih sudionika u prometu time što je toga dana obavio ophodnju kako je to i bio u obvezi (najmanje jednom u dvanaest sati odnosno najmanje tri puta u dvadestčetiri sata) jer je ista u vremenu od 7.00 do 19.00 sati obavljena tako što je prva ophodnja s prijeđenih 106 km obavljena od 7.20 do 10.20 sati, druga ophodnja s prijeđenih 156 km je obavljena od 11.30 do 16.00 sati, a treća ophodnja s prijeđenih 49 km je obavljena od 17.00 do 18.15 sati, dok se je predmetni događaj, koji je uzrokovao komad drveta, prema podacima iz Potvrde II. Postaje prometne policije Zagreb (stranica 13 i 14), dogodio u 20.00 sati s time da, prema podacima iz Zapisnika o prometnoj nesreći sastavljenog od strane društva Hrvatske autoceste d.o.o. (stranica 23 i 24), o tom predmetu na kolniku nije bilo dojava, to je jasno da nema krivnje osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja jer nije bilo propusta u održavanju predmetne prometnice pa stoga ne postoji niti odgovornost tuženika za nastanak nastale štete na vozilu tužiteljice.

19. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 24. listopada 2025.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda županijskom sudu pisano u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- punomoćnici tužiteljice

- tuženiku