Poslovni broj: Pn-992/2024-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Maričević, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnici Lidiji Klepo, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 9. rujna 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Marije Maričević, odvjetnice iz Zagreba i punomoćnice tuženika Dajane Tica, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, dana 24. listopada 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.396,00 eur, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 06.03.2024. godine do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024. godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja 2024. godine, sve u roku od petnaest dana.

II. Odbija se tužiteljica za tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos za razdoblje od 7.02.2023. godine do 5.03.2024. godine.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u skladu s podneskom tužiteljice od 21. siječnja 2025. godine.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.953,02 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 24. listopada 2025. godine do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024. godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja 2024. godine, sve u roku od petnaest dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice NT za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica u tužbi od 9.05.2024. godine navodi da je dana 16.01.2023. godine stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila u Zagrebu, kao pješakinja. Do nezgode je došlo krivnjom vozača vozila [registarska oznaka], koji je udario u tužiteljicu dok je prelazila pješački prijelaz, pri čemu je ista teško ozlijeđena. U trenutku nezgode vozilo štetnika bilo je osigurano kod tuženika policom 08105326394. U naprijed opisanoj prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila prijelom noge, a posljedično zbog pada pri kretanju s hodalicom i višestruke prijelome ruke, što je sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpjela fizičke boli, duševne boli zbog zadobivenih ozljeda i naruženja, te je pretrpjela strah. Također, bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. S obzirom na navedeno tužiteljica tužbom predlaže sudu, a imajući u vidu težinu povrede i sve okolnosti slučaja utvrditi prema navedenim činjenicama pravičnu novčanu naknadu:

- za neimovinsku štetu 6.500,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu 500,00 EUR, odnosno 7.000,00 eur. Međutim, tužiteljica ističe da je tuženik u mirnom postupku po utuženim osnovama isplatio tužiteljici iznos od 3.760,00 EUR (3.500,00 EUR neimovinska šteta, 260,00 EUR tuđa pomoć i njega) za koji se umanjuje tražbina i tužbom potražuje daljnjih 3.240,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7.02.2023. godine do isplate, kao i parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate. Nadalje, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, u podnesku od 21.01.2025. godine (list 142-143 spisa) tužiteljica traži

- za neimovinsku štetu 5.700,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu 1.456,00 EUR, odnosno 7.156,00 eur, a kako joj je tuženik u mirnom postupku po utuženim osnovama isplatio tužiteljici iznos od 3.760,00 EUR (3.500,00 EUR neimovinska šteta, 260,00 EUR tuđa pomoć i njega) za koji se umanjuje tražbina, pa konačno potražuje daljnjih 3.396,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7.02.2023. godine (tijek zateznih kamata je preciziran na zadnjem ročištu - list 163 spisa) do isplate, kao i parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 16.01.2023. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s naslova naknade neimovinske štete jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu, imajući na umu činjenicu da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos od 3.500,00 EUR na ime naknade neimovinske štete i 260,00 EUR na ime naknade imovinske štete-tuđe pomoći. Ujedno tuženik ističe kako su prijelomi lijeve podlaktice nastali kao posljedica druge nezgode, a ne predmetnog štetnog događaja, stoga tuženik osporava činjenične navode tužbe u pogledu uzročno-posljedične veze naknadnog pada tužiteljice s predmetnim štetnim događajem. Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koriste se opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19, 1046 i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od pod oblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Tuženik osporava i visinu zahtjeva tužiteljice s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da joj pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna u iznosu zatraženom tužbom, respektirajući ranije navedenu nespornu isplatu učinjenu od strane tuženika po ovom pravnom osnovu. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata, smatrajući kako bi, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, tužiteljica imala pravo na zatezne kamate tekuće od presuđenja. Pritom tuženik ukazuje na činjenicu kako liječenje tužiteljice u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva nije bilo završeno, a što je razvidno i iz priležeće medicinske dokumentacije, pa istome ni u kom slučaju ne pripada kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. S druge strane, a obzirom je tuženik u cijelosti ispoštovao zakonsku proceduru, isplatio tužiteljici nesporni iznos naknade štete, i u ovom pogledu traženi tijek kamata na iznos naknade kako imovinske tako i neimovinske štete je neosnovan. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice preko primjerenog iznosa i obvezati tužiteljicu da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za naknadom neimovinske štete (list 4 spisa), u Obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 3 spisa), u medicinsku dokumentaciju (list 6-25 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (list 46- 131 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (list 134-137 spisa), te je na ročištu dana 9.09.2025. godine saslušan vještak dr. Božidar Šebečić (list 162-163 spisa).

4. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

6. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija te odgovornost. Isto tako nije sporno da je tuženik isplatio tužiteljici na ime nesporne štete iznos od 3.760,00 EUR (3.500,00 EUR neimovinska šteta, 260,00 EUR tuđa pomoć i njega).

7. Kako navodi tuženik na zadnjem ročištu, sporna je samo visina neimovinske i imovinske štete - tuđe pomoći preko nesporno isplaćenog iznosa 3.760,00 EUR (3.500,00 EUR neimovinska šteta, 260,00 EUR tuđa pomoć i njega) te zatraženi tijek zateznih kamata, budući da tuženik smatra da zatezna kamata na preinačeni dio tužbe teče od dana kada je tužba preinačena, odnosno na preostali dio od podnošenja tužbe do isplate. Slijedom navedenog, jasno je da je tuženik odustao od prigovora da je sporna uzročna veza između ozljeda i prometne nezgode, a koju uzročnu vezu jasno ističe i vještak dr. Šebečić.

8. U svom nalazu i mišljenju vještak dr. Božidar Šebečić-trumatolog navodi da je tužiteljica NT, rođena 1960. godine, dana 16.01.2023. godine stradala u prometnoj nesreći kao pješak, kada je udarena od strane osobnog automobila. Zadobila je prijelom gornjeg dijela goljenične kosti u desnom koljenu. Liječena je operativno, učinjena je osteosinteza prijeloma. Po otpustu iz bolnice preporučeno joj je hodanje s hodalicom bez oslanjanja na operiranu nogu. Tjedan dana nakon otpusta iz bolnice, 27.01.2023. je pala dok je hodala s hodalicom. Zadobila je višeiverni prijelom palčane kosti u lijevom ručnom zglobu i prijelom stiloidnog nastavka lakatne kosti s pomakom ulomaka. Učinjena je repozicija prijeloma i postavljena imobilizacija. Imobilizaciju je nosila 6 tjedana. Nakon skidanja imobilizacije provela je fizikalnu terapiju. Prema preslici zdravstvenog kartona, tužiteljica je do predmetnog štetnog događaja u nekoliko navrata bila kod svog liječnika zbog bolova u lijevom koljenu uzrokovanih patelofemoralnom artrozom. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice je zaostala manja slabost desne noge usljed hipotrofije mišića, bolovi u koljenu pri duljem hodu, naročito po neravnom terenu, fleksija u koljenu je terminalno bolno ograničena. Čučanj ne izvodi u cijelosti. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5%. Kao posljedica višeivernog, zglobnog prijeloma lijeve palčane kosti u ručnom zglobu zaostala je manja slabost grube mišićne snage šake, bolovi u ručnom zglobu kod većeg opterećenja šake. Volarna fleksija i ulnarna devijacija šake su ograničene u manjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 7%. Prijelom u lijevom ručnom zglobu je uzročno-posljedično povezan s ozljedom iz predmetnog štetnog događaja. Zbog hoda s hodalicom bez opterećenja operirane noge je pala i zadobila prijelom u lijevom ručnom zglobu. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 10% usljed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Nadalje, dr. Šebečić navodi da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jačeg inteziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 12 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Nadalje, tužiteljica je trpila primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja i u trenutku pada na ruku. U nastavku liječenja trpila je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg inteziteta dva dana, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno. Postoperativni ožiljak na vanjskoj strani desnog koljena duljine 7 cm, širine 3-4 mm, crveniji od okolne kože predstavlja naruženje manjeg stupnja koje je samo povremeno vidljivo trećim osobama. Tuđa pomoć i njega joj je bila potrebna u opsegu od 6 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 6 tjedna za pomoć kod obavljanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, kod odlazaka na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Zaključno, dr. Šebečić navodi da je liječenje tužiteljice završeno 06.03.2024. godine.

9. Saslušan na ročištu dana 9. rujna 2025. godine glede prigovora tuženika i tužiteljice, vještak dr. Božidar Šebečić navodi da tuženik u podnesku prigovara ocjeni smanjenja životne aktivnosti zbog prijeloma u lijevom ručnom zglobu od 7% i navodi da je u orijentacijskim medicinskim tablicama za smanjenu pokretljivost u manjem stupnju predviđeno smanjenje životne aktivnosti od 4%. Odgovara da je to točno, ali je tuženik previdio druge elemente koji utječu na smanjenje životne aktivnosti, i to da je tužiteljica zadobila višeiverni prijelom palčane kosti u samom ručnom zglobu i prijelom stiloidnog nastavka lakatne kosti s pomakom ulomaka. Po završetku liječenja kod tužiteljice je osim smanjenje pokretljivosti u ručnom zglobu zaostala manja slabost grube mišićne snage lijeve šake i kronični bolovi u ručnom zglobu kod opterećenja šake. Zbog navedenog, ocjena umjesto 4 iznosi 7%. Na prigovor na ocjenu pretrpljenih fizičkih bolova i straha vještak odgovara da su fizički bolovi i strah subjektivna kategorija i nije ih moguće objektivno izmjeriti. Kod ocjene je uzeo u obzir težinu zadobivenih ozljeda, a radi se o dvije teške tjelesne ozljede, činjenice da je tužiteljica operirala prijelom u desnom koljenu te da je nakon 7 dana po otpustu iz bolnice, zadobila drugi prijelom, odnosno u lijevom ručnom zglobu s pomakom ulomaka, zbog čega je učinjena repozicija ulomaka koja je izrazito bolna, a prijelom liječen imobilizacijom. Nakon skidanja imobilizacije provela je fizikalnu terapiju u toplicama i ambulantno, a liječenje je trajalo sve do 6.03.2024. godine. Uzevši sve to u obzir, dr. Šebečić smatra da je ocjena intenziteta i trajanja fizičkih bolova i straha adekvatna i u cijelosti ostaje kod iste. Na postavljeno pitanje da li je 7.02.2023. godine bilo moguće utvrditi opseg povređivanja tužiteljice kao i u pisanom nalazu i mišljenju vještaka, vještak odgovara da nije jer je liječenje tužiteljice bilo još u relativno ranoj fazi liječenja i nije bilo dovršeno. Na upit punomoćnika tužiteljice iz podneska od 21.01.2025. u kojem je stupnju i koliko dugo tužiteljica bila naružena u periodu otežanog kretanja (kretnje uz pomoć pomagala i šepanje), vještak je odgovorio da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji 24.07.2023. godine je hod bio uredan, a do tada je vjerojatno u početnoj fazi liječenja koristila štake, a kasnije šepala. To privremeno naruženje koje je trajalo od ozljeđivanja do 24.07.2023. bilo je srednjeg stupnja, međutim privremeno naruženje ne uzima se u obzir kod ocjena neimovinske štete. Nadalje, vještak ističe da ne može točno odgovoriti na pitanje o privremenom smanjenju životne aktivnosti, samo može kazati da je neposredno nakon ozljeđivanja to smanjenje bilo u većem opsegu, a postepeno se smanjivalo do 10% koliko je zaostalo nakon završenog liječenja. Na poseban upit punomoćnika tuženika vještak je odgovorio da prijelom lijeve ruke dovodi u uzročno posljedičnu vezu s prijelomom desne noge jer se tužiteljica u trenutku zadobivenog prijeloma ruke otežano kretala s hodalicom i zbog čega je pala.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Božidara Šebečića kao stručan i objektivan te izrađen u cijelosti po pravilima struke. Naime, sud je mišljenja da je vještak dr. Šebečić svojim usmenim očitovanjem otklonio jasno i detaljno sve prigovore tuženika i tužiteljice te time i otklonio kod suda svaku sumnju u svoj nalaz i mišljenje. Da je to tako, potvrđuje i stranke koje nakon usmenog očitovanja vještaka nisu ustrajali na prigovorima, niti su primjerice predložile novo medicinsko vještačenje.

11. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena imovinska šteta budući da joj je bila potrebna tuđa pomoć.

12. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi, odnosno fizičke bolove, strah, smanjenje životnih aktivnosti i naruženje. Također je utvrđivana i potreba tužiteljice za tuđom pomoći.

13. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet fizičkih bolova sud je tužiteljici zbog navedenih okolnosti odmjerio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.100,00 eur.

14. Isto tako imajući u vidu način ozljeđivanja, te karakter, jačinu i trajanje straha sud je odmjerio tužiteljici zbog navedenih okolnosti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.200,00 eur.

15. Imajući u vidu ukupan opseg trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice u opsegu od ukupno 10%, karakter nastale povrede, način manifestiranja zaostalih trajnih posljedica te dob, zanimanje i preostali očekivani životni i radni vijek tužiteljice (tužiteljica je rođena 1960. godine), sud je ocijenio da primjerena naknada zbog povrede prava osobnosti, a obzirom na duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, iznosi 2.000,00 eur.

16. Imajući u vidu da je postoperativni ožiljak na vanjskoj strani desnog koljena duljine 7 cm, širine 3-4 mm, crveniji od okolne kože, što predstavlja naruženje manjeg stupnja koje je samo povremeno vidljivo trećim osobama, sud je ocijenio da primjerena naknada zbog povrede prava osobnosti, a obzirom na duševne boli zbog naruženja, iznosi 400,00 eur.

17. Nadalje, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć ukupno 364 sata. Slijedom navedenog, a u nedostatku bilo kakvih dokaza na tu okolnost (osim nalaza i mišljenja vještaka dr. Šebečića), temeljem čl. 1095. ZOO tužiteljici je za tuđu pomoć odmjerena naknada u ukupnom iznosu od 1.456,00 eur, koliko je i tražila (po slobodnoj ocjeni 4,00 eur sat, a sukladno čl. 223. ZPP-a).

18. Obzirom na naprijed navedeno sud smatra da pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu iznosi ukupno 5.700,00 eur, te za tuđu pomoć 1.456,00 eur, odnosno sveukupno 7.156,00 eur, koliko je konačno tužiteljica i tražila.

19. Međutim, kako je tuženik nesporno već isplatio tužiteljici iznos od 3.760,00 EUR (3.500,00 EUR neimovinska šteta, 260,00 EUR tuđa pomoć i njega), sud joj je dosudio i daljnji iznos od 3.396,00 eur koliko je i tražila.

20. Temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

21. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravična novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Po vještaku dr. Šebečiću liječenje tužiteljice je završeno 06.03.2024. godine. Stoga je tužiteljici na neimovinsku štetu i tuđu pomoć dosuđena zatezna kamata od 6.03.2024. godine do isplate (sukladno sudskoj praksi VSRH i za preinačeni dio), dok je odbijena za tijek kamata od 7.02.2023. godine (od podnošenja odštetnog zahtjeva) do 5.03.2024. godine.

22. Ovdje još valja reći da je tužitelj tužbom potraživao po osnovu neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od 3.240,00 eur, da bi podneskom od 21.01.2025. godine preinačio tužbu povišenjem tužbenog zahtjeva na iznos od 3.396,00 eur. Sud je temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a dopustio navedenu preinaku tužbe jer je do preinake došlo bez krivnje tužitelja – nakon provedenih vještačenja i to je svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema troškovniku tužiteljice, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eur, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 7.02.2023. godine – 100 bodova (Tbr. 7. Toč. 1. OT), trošak sastava tužbe od 9.05.2024. godine 100 bodova (7. toč. 1. OT), trošak sastava podneska 14.06.2024. godine 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), trošak pristupa na ročište 16.10.2024. godine 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 21.01.2025. godine 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), te trošak zastupanje na ročištu dana 9.09.2025. godine 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što ukupno čini 600 bodova, a pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 eur i uvećano za PDV od 25% iznosi 1.500,00 eur. Kada se ovom iznosu doda trošak nužnog medicinskog vještačenja od 300,00 eur, trošak pristupa vještaka dr. Šebečića na zadnje ročište od 33,18 eur (koliko je uplatila tužiteljica, međutim vještak je tražio 50,00 eur, a kako je i tuženik uplatio 33,18 eur, vještaku je isplaćeno 50,00 eur, a neiskorišteni dio od 16,36 eur bit će vraćen tuženiku), trošak sudske pristojbe na tužbu od 39,43 eur, koliko je platila tužiteljica i trošak sudske pristojbe na presudu od 80,41 eur, dobije se iznos od 1.953,02 eur, a koliko je i dosuđeno tužiteljici pod točkom II. izreke rješenja.

24. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici su temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona dosuđene i zatezne kamate koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

25. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio ovaj spor, odbijen je u cijelosti i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, dana 24. listopada 2025. godine

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu, a žalba se podnosi putem ovog suda, pisanim putem u pet primjeraka, u roku 15 dana.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu od 80,41 eur

2. pun. tuženika uz dopis da dostavi sudu broj računa na koji će mu biti vraćen dio neiskorištenog predujma za pristup vještaka na ročište od 16,36 eur

3. isplati vještaku dr. Šebečiću za pristup na ročište 50,00 eur (vidi list 165)