Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Pn-5/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivki Dropučić, odvjetnici iz Sv. Ivana Zeline, protiv tuženika Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o. Donja Zelina, Goričica, Zagrebačka cesta 44a, OIB: 86962125052, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 09. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tužitelja, odvjetnice Ivke Dropučić i punomoćnika tuženika HV, **.**.2025., donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. Donja Zelina, Goričica, Zagrebačka cesta 44a, OIB: 86962125052, da isplati tužitelju UV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete iznos od 4.466,00 eura zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.10.2025. do isplate po stopi iz čl. 29 Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na zatražene zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos štete od 22.05.2021. do 23.10.2025., kao s neosnovanim.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva isplate glavnice iznosa od 1.506,53 eura sa zakonskim zateznim kamatama, kao s neosnovanim.

IV. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.718,14 eura zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.10.2025. do isplate po čl. 29 Zakona o obveznim odnosima, tj. zakonskoj zateznoj kamati koja se obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.

Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi naknade štete navodeći da u zemljišnim knjigama dolazi upisana nekretnina, i to čkbr. [katastarska čestica], put, ukupne površine 119 m2 (33 čhv), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao vlasnik naznačene nekretnine upisan je tužitelj. Na predmetnoj nekretnini na adresi [adresa], nalazila se zelena površina na kojoj je prije 22 godine bilo zasađeno nisko, ukrasno raslinje. No, dana 22.05.2021. radnik tuženika obavljao je košnju trave i raslinja uz županijsku cestu kroz [adresa]. Toga dana je kamionskom kosilicom pokosio i porezao i nisko, ukrasno raslinje tužitelja, koje se nalazilo na naznačenoj nekretnini. Tužitelj kao vlasnik nekretnine niti je ovlastio, a niti je na ma koji način dopustio uništenje i otklon svojeg ukrasnog raslinja, a niti je od bilo koga od strane tuženika bio upoznat o namjeravanom postupanju tuženika. Opisanim postupanjem tj. košnjom i rezanjem raslinja bez dozvole i ovlaštenja vlasnika nekretnine, ovdje tužitelja, nastala je materijalna šteta, i to krivnjom tuženika. Naime, odredbom čl. 1061 st. 1 Zakona o obveznim odnosima, propisano je da za štete zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzročenja štete. Slijedom navedenoga, za štetu koju je radnik tuženika prouzročio u radu trećoj osobi, ovdje tužitelju, odgovara tuženik. Prije podnošenja ove tužbe, tužitelj je u izvansudskom postupku podnio tuženiku zahtjev za naknadom štete od dana 02. srpnja 2021.. Tuženik se očitovao na naznačeni zahtjev ističući da nije odgovoran za nastalu štetu, iako je potvrdio da su radovi košnje vršeni i da je radove obavljao radnik tuženika MV, a da je košnja izvršena "nakon usmene molbe od strane brata vlasnika nekretnine" JV. Uzgred se naznačuje da JV nije brat tužitelja, a niti ta osoba ima bilo kakvu ovlast raspolagati nekretninom tužitelja. Dakle, tuženik je svojim očitovanjem potvrdio da je košnju vršio na nekretnini u vlasništvu tužitelja, i da je postupao po naputku ne vlasnika te nekretnine, dakle neovlašteno i nezakonito. Tužitelj je i u studenom 2021. podnio tuženiku zahtjev za naknadom štete, no tuženik se na ponovljeni zahtjev oglušio. Tuženik nakon što je izvršio štetnu radnju nekretninu tužitelja ostavio u neredu sa razbacanim porezanim raslinjem, a što je razvidno iz fotografija što se dostavljaju uz ovu tužbu. Štetni događaj prijavljen je i nadležno policijskoj postaji. Pokošeno odnosno uništeno raslinje bilo je zasađeno po površini u dužini od oko 35 metara i širini od oko 1,5 metara. Trošak vraćanja predmetne nekretnine u stanje kakvo je bilo prije neovlaštene košnje odnosno ponovno hortikulturno uređenje zelene površine iznosi 35.437,50 kn, o čemu se u prilogu dostavlja ponuda broj: 83-10-21/VP1/EG trgovačkog društva EUROCOR GRUPA d.o.o. Pritom se ističe, a kao što je razvidno iz naznačene ponude, da se ista odnosi na sadnju manjih sadnica, a u konkretnom slučaju pokošeno je raslinje staro 22 godine, dok je mladnim sadnica potrebno oko pet godina da izrastu, zbog čega tužitelj mora trpjeti dodatne troškove dok postigne jednaki izgled raslinja kakvo je bilo prije neovlaštene košnje.

2.

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovani, te ih pobija u cijelosti. Nije sporno kako je dana 22.05.2021. radnik tuženika MV obavljao radove košnje trave i raslinja uz županijsku cestu 3013 u mjestu [adresa]. Također, nije sporno kako je navedeni radnik tuženika kamionskom kosilicom pokosio ukrasno raslinje tužitelja koje se nalazilo na predmetnoj nekretnini kod kbr. 3. Tuženik ističe kako je izvršio košnju predmetne županijske ceste, pa tako i ukrasnog raslinja tužitelja kod kbr. 3, temeljem Zakona o cestama. Naime, predmetnom županijskom cestom upravlja Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije temeljem čl. 83. Zakona o cestama. Tuženik ima zaključen Ugovor o obavljanju poslova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije sa Županijskom upravom za ceste Zagrebačke županije te ugovorene radove i izvodi temeljem čl. 33. Zakona o cestama. Stoga je tuženik bio u obvezi vršiti radove redovitog održavanja vegetacije na predmetnoj županijskoj cesti temeljem čl. 28. Pravilnika o održavanju cesta („Upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste na površinama koje čine sastavni dio javne ceste kosi vegetaciju, obrezuje i siječe vegetaciju po potrebi najmanje u području slobodnog profila javne ceste i propisanog kuta preglednosti, da poduzima radove radi omogućavanja pregleda i dostupa do cestovnih objekata, osiguranja vidljivosti i dostupnosti prometnoj signalizaciji i opremi, te cestovnim napravama i uređajima, te da se drveće uz cestu održava na način da isto ne ugrozi cestu i promet na istoj. Upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste osigura i korištenje površina izvan cestovnog zemljišta u skladu s potrebama i procjenama koje je donio, kao i da održava vegetaciju u skladu s pravilima struke, te da spriječi uporabu zabranjenih sredstava za regulaciju i suzbijanje rasta vegetacije štetne za okoliš“). U konkretnom slučaju, ukrasno bilje tužitelja se nalazilo na području cestovnog zemljišta i kao takvo tužitelj nije isto smio posaditi na cestovnom zemljištu. Navedeno je vidljivo iz samih fotografija priloženih uz tužbu kako se ukrasno raslinje i izbetonirana površina od strane tužitelja nalazi na samoj predmetnoj županijskoj cesti odnosno na cestovnom zemljištu. Temeljem čl. 4. Zakona o cestama, javnu cestu, između ostalog čini: cestovno zemljište u površini, koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, kao i za potrebe kretanja bicikala i pješaka te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, punionice za električna vozila i druga alternativna goriva, servisi, parkirališta, odmorišta, nogostupi, biciklističke prometnice, zelene površine, ugibališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i drugi). Prema saznanju tuženika, tužitelj nije imao suglasnost za korištenje konkretnog cestovnog zemljišta od pravne osobe koja upravlja predmetnom županijskom cestom (Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije) temeljem čl. 73. Zakona o cestama te je stoga tužitelj neosnovano posadio ukrasno raslinje na cestovnom zemljištu. Nadalje, tužitelj je povrijedio i odredbe Zakona o cestama u pogledu zaštitnog pojasa (zemljište uz javnu cestu na koje se primjenjuju ograničenja propisana Zakonom o cestama). Naime, prema čl. 45. st. 3. podst. 6. Zakona o cestama u zaštitnom pojasu zabranjeno je postavljati ograde, saditi živice, drveće i druge nasade, a u konkretnom slučaju tužitelj je posadio ukrasno raslinje bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja predmetnom županijskom cestom čime je postupio protivno odredbama čl. 55. st. 2. i 3. Zakona o cestama. U pogledu navoda iz tužbe kako je radnik MV pokosio ukrasno raslinje tužitelja nakon „usmene molbe od strane brata vlasnika nekretnine“, tuženik ističe kako je prilikom obavljanja radova košnje trave i raslinja na predmetnoj županijskoj cesti radniku ĆV pristupio JV, nećak tužitelja te ga je zamolio da pokosi nisko i neuređeno raslinje uz predmetnu nekretninu. No međutim, tuženik ističe kako bez obzira na molbu JV, radnik PV je imao namjeru pokositi ukrasno raslinje tužitelja obzirom se isto nalazilo na cestovnom zemljištu sa blagom krivinom te je trebalo biti uklonjeno u smislu redovnog održavanja predmetne županijske ceste. Tužitelj u svojoj tužbi navodi kako je vlasnik nekretnine koja se vodi kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iako iz samog posjedovnog lista br. 1117 proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o cesti, te je kao posjednik naveden Grad Sveti Ivan Zelina što je još jedan dokaz da je tužitelj sadio ukrasno bilje na cestovnom zemljištu. Nadalje, u pogledu visine postavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik ističe kako nije zaprimio uz tužbu ponudu br. 83-10-21/VP1/EG tvrtke Eurocor Grupa d.o.o. za ponovno hortikulturalno uređenje zelene površine. Tužitelj u tužbi navodi kako navedena ponuda iznosi 35.437,50 kn dok tužitelj u tužbi potražuje iznos od 45.000,00 kn te stoga tuženik, opreza radi, prigovara visini postavljenog tužbenog zahtjeva. III. Stoga, obzirom da tužba i tužbeni zahtjev nemaju osnove ni u jednoj odredbi Zakona o obveznim odnosima te slijedom utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava u smislu obveze redovnog održavanja cesta koje proizlazi iz Zakona o cestama i Pravilnika o održavanju cesta predlaže se Naslovnom sudu odbijanje tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti. Tuženik ima sklopljenu Policu osiguranja od odgovornosti s osiguravateljem Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2. Iz tog razloga, tuženik predlaže Naslovnom sudu, temeljem odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku, da se obavijesti osiguravatelja tuženika Adriatic osiguranje d.d. o ovom parničnom postupku.

3.

Na pripremnom ročištu održanom 28. veljače 2023. (list 65-66) dopušteno je Adriatic osiguranju d.d. sudjelovanje u svojstvu umješača na strani tuženika.

4.

U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u tužbu i priloge (list 1-15), odgovor na tužbu tuženika s prilozima (list 20-33), podnesak umješača (list 34-37), podnesak tužitelja (list 38-41), podnesak tuženika s prilozima (list 42-62), podnesak umješača (list 63-64), održan je očevid na licu mjesta štetnog događaja (list 77-79), pročitan je pismeni nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Mate Špehara (list 81-83), podnesak tužitelja s prilozima (list 93-94), pročitan je pismeni nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka Željke Kolar (list 105-124), podnesak tužitelja (list 126-127), podnesak umješača (list 128-132, list 133-135), izvršeno je usmeno saslušanje poljoprivrednog vještaka Željke Kolar (list 136-137), pročitan je podnesak umješača (list 139-141), izvršeno je saslušanje tužitelja (list 144), te svjedoka EV (list 144-145).

5.

Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), sud nalazi da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja (list 126-127) u cijelosti osnovan.

6.

Na održanoj glavnoj raspravi 09. rujna 2025. tužitelj i tuženik su odustali od postavljenih prihvaćenih dokaznih prijedloga, dok su dokazni prijedlozi umješača za vještačenjem po drugom vještaku, kao i za ponovnim saslušanjem poljoprivrednog vještaka dipl. ing. Željke Kolar odbijeni kao nevažni.

7.

Tužitelj CV u svom iskazu navodi kako je predmetno raslinje posađeno od strane njegovih roditelja po stručnoj osobi još prije 25 godina, isto je posađeno tada na njihovom zemljištu i to na razdaljini od oko 1m od ruba predmetne ceste. Predmetno raslinje je u vrijeme štetnog događaja naraslo na visinu od oko 70 cm, to raslinje je šišano po širini i po visini, isto nikada nije prelazilo na cestu niti smetalo za promet, a nikada nitko od tuženika ili Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije nije ga, a niti nikoga drugoga upozorio da to raslinje smeta za promet. Jedan susjed ga je nazvao 22.05.2021. da mu je pokošena predmetna živica, on je otišao tamo i vidio zaista da je ista skroz pokošena, bilo je pokošeno, nije bilo počišćeno, živica je bila razbacana i po cesti, zajedno je sa suprugom otišao kod tuženika u mjesto Goričica, gdje se požalio na učinjeno, ali mu je bilo rečeno da je njihov radnik pokosio tu živicu, jer da im je JV rekao da to učini, radi se o njegovom nećaku, koji živi preko puta njegove nekretnine. U kući koja se nalazi na predmetnoj nekretnini u vrijeme štetnog događaja nitko nije živio, a niti sada živi. Radilo se o nekretnini njegovih pok. roditelja, a koju nekretninu je naslijedio. Ne zna zbog čega je predmetna živica bila uništena i posjećena od strane radnika tuženika, nikada nije bio upozoren ili dobio opomenu da ta živica smeta. Nikada nije pitao vlasnika ceste da li se tamo može posaditi živica.

8.

Svjedok IV navodi kako je i sada zaposlenik Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije na radnom mjestu stručnog suradnika za održavanje cesta, u vrijeme štetnog događaja bio je zadužen za predmetno područje koje se nalazi uz predmetnu županijsku cestu, tada je vršio nadzor nad radovima održavanja te županijske ceste i ostalih na tom području, kao i lokalnih cesta, zna da ga je poslovođa u Goričici obavijestio da je došlo do štetnog događaja, odnosno da je radnik koji je kosio uz tu cestu i pokosio i raslinje ispred jedne kuće, otišao je to vidjeti, te je utvrdio da je to raslinje pokošeno, a radilo se o košnji ispred ograde, prema njegovom opažanju na cestovnom pojasu uz cestu. Cestovni pojas je definiran Zakonom o cestama, radi se o 1m metru gledano od ruba ceste, odnosno u konkretnom slučaju na predmetnom dijelu ceste cestovni pojas je do ruba ograde. Ne upozoravaju vlasnika nekretnine o potrebi uklanjanja raslinja na cestovnom pojasu, no ukoliko to stvarno ugrožava promet ili smeta, to se inače prijavljuje inspekciji Ministarstva prometa, komunalni redari nisu nadležni za javne ceste. Nakon što se svjedoku predočuju fotografije tužitelja priložene u spisu te ga se pita da li je predmetna živica prije košnje smetala prometu isti navodi da ne, no vidljivo je da je zabetoniram cestovni jarak koji se protezao uz cestu. Nije mu poznato tko je dao nalog za košnju tog raslinja od tuženika. Ne zna ništa o tome kako je došlo do sječe predmetnog raslinja, odnosno ništa mu o tome poslovođa ZV nije naveo. Nije dao nalog da se to učini kao osoba koja vrši nadzor.

9.

Sud je cijenio vjerodostojnim i istinitim iskaz saslušanog svjedoka, no njegov iskaz je uopćen i isti nema neposrednih saznanja o štetnom događaju.

10.

Dana 17. travnja 2023. održan je očevid na licu mjesta štetnog događaja na kojem očevidu je dat zadatak prisutnom mjerničkom vještaku dipl. ing. Mati Špeharu izvršiti identifikaciju nekretnine prema pokazivanju tužitelja, a na kojoj je došlo do štetne radnje od strane tuženika prema navodima njegove tužbe, također je pozvan mjernički vještak izraditi odgovarajuću skicu u koju će ucrtati pokazanu nekretninu po tužitelju i istu položajno uklopiti prema granicama katastarskog plana i prema susjednim nekretninama, kao i prema županijskoj cesti 3013, s time da u izrađenoj skici posebno označi dijelove predmetne nekretnine na kojima su vidljivi ostaci porušenog raslinja, izjasniti se o površini istih, te posebno označiti izbetonirane dijelove predmetne nekretnine. Mjerničkom vještaku je također naloženo izraditi fotografije vezane uz nekretninu na kojoj je obavljen očevid (list 77-79).

11.

Na očevidu mjernički vještak je identificirao prema pokazivanu tužitelja nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica] u naravi djelomična zelena površina, a djelomično izbetonirana površina koja se u većinskom dijelu pruža uz betonsku ogradu na južnoj strani predmetne parcele, katastarske površine 118 m2, posjednik je CV, u katastru je predmetna nekretnina označena kao cesta, dok je u zemljišnoj knjizi predmetna nekretnina označena kao put s površinom 119 m2, vlasništvo UV.

12.

Mjernički vještak je postupio po nalogu suda, te dostavio pisani nalaz i mišljenje sa sačinjenom skicom kao po nalogu suda (list 81-83), vještak se očitovao da su na predmetnoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] vidljivi ostaci porušenog raslinja u površinama od 13 m2 i 3 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim u površini od 2 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 2 m2 na kč. br. [katastarska čestica], te u površini od 1 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13.

Sud je cijenio očitovanja i pisani nalaz i mišljenje angažiranog mjerničkog vještaka stručnim, a niti parnične stranke nisu imale nikakvih primjedaba na nalaz i mišljenje vještaka.

14.

Tijekom postupka spornim se pokazala visina štete na strani tužitelja, te je sud naložio rješenjem od 06. lipnja 2024. poljoprivredno vještačenje, za vještaka je imenovao stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu dipl. ing. Željku Kolar iz Koprivnice, kako bi ista utvrdila visinu štete na strani tužitelja na nekretninama u njegovom vlasništvu i to prema podacima vidljivima iz sačinjene skice mjerničkog vještaka.

15.

U bitnome poljoprivredni vještak je u pisanom nalazu i mišljenju izvještačio da je na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja počinjena šteta na trajnom nasadu živice Lonicere Nitide koja je rasla na površini od 16 m2 i to na 256 sadnica (4 komada sadnica/m), na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela suvlasništva tužitelja u površini od 1 m2 16 komada sadnica.

16.

Sveukupna procijenjena vrijednost posječene živice koja je u vrijeme sječe bila stara 22 godine prema podacima iz spisa i koju su činile ukupno 232 komada Lonicere U, a koja je bila zasađena na ukupno 17 m2 izračunata je na način da je uzeta u obzir lokacija, stanje i vitalnost te živice prije njene sječe, također uzimajući u obzir trajnost takve živice koja je procijenjena na 50 godina. Prilikom izračuna uzete su u obzir činjenice da je kroz 22 godine sveukupni trošak ulaganja koji uključuje podizanje živice, kao i njeno održavanje i njegu tijekom 22 godine iznio 7.975,28 eura, te neamortizirana vrijednost živice (28 godina). Procijenjena šteta za svu površinu u vlasništvu tužitelja (17 m2) iznosi 4.466,00 eura, s time da je na nekretnini u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] počinjena šteta od 4.203,30 eura, a na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je živica posječena u površini od 1 m2, šteta iznosi 262,72 eura.

17.

Nakon procjene visine štete po poljoprivrednom vještaku tužitelj je konačno specificirao visinu tužbenog zahtjeva (list 126-127) uskladivši tužbeni zahtjev u cijelosti s procijenjenom visinom štete po angažiranom poljoprivrednom vještaku.

18.

Tuženik nije iznio primjedbe na sačinjeno vješto poljoprivrednog vještaka, primjedbe je iznio umješač (list 128-132) koji prigovara da su fotografije s očevida slabe kvalitete, pri tome prilaže fotografije ne s očevida, već fotografije koje je skinuo s www.google.com/maps iz rujna 2011., prigovara i broju uništenih sadnica kako je to izvještačio poljoprivredni vještak, smatra da je uništeno 68 sadnica, a ne 272 sadnice, nije ispravno izračunavati održavanje živice za razdoblje od 22 ili 28 godina, prigovara na očitovanje vještaka o potrebnom razmaku predmetnih sadnica. Zbog iznijetih prigovara umješač predlaže usmeno saslušanje poljoprivrednog vještaka.

19.

Usmeno saslušana vještakinja Željka Kolar navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja u ovom postupku koji je dala prema nalogu suda. Radilo se o dužini predmetne živice od 17m2 ukupno, s time da se radi o dvije parcele, jedna je površine 16m2, a druga 1m2, s time da se te sadnice sade na razdaljini od 20-25cm, s time da se sadi 4 sadnice na dužni metar, odnosno 16 sadnica na m2. Ova vrsta zelene ograde i to Loniceral Nitide se sadi na razdaljini kako je to prije navela. Procijenila je prema fotografijama da je predmetna živica sađena i održavana stručno, a starosti 22 godine. Ne zna točno koliko je bilo posađeno sadnica, ali je procijenila da je bilo onoliko koliko je navedeno u nalazu. Potrebno je 3 godine da bi predmetni nasad dosegao punu visini, s time da se ista formira prema željama vlasnika. Izjasnila se o cijeni predmetnih sadnica prema uvidu u podacima koje imaju rasadnici. Cijene tih sadnica nisu se znatno promijenile i može se reći da su neka konstanta zadnjih nekoliko godina, s time da je naznačila te cijene u eurima, iako su prije možda bile u kunama. Navodi da je u slučaju ponovne sadnje predmetne živice potrebno posaditi upravo broj sadnica kao prema nalazu, potrebno je izvaditi prije toga korijenje starih sadnica, pripremiti tlo za sadnju, a nakon sadnje tu živicu prihranjivati i njegovati, odnosno održavati, što uključuje eventualno prskanje radi sprječavanja bolesti i sl..

20.

Nakon usmenog saslušanja vještaka, umješač se ponovno podneskom izvan glavne rasprave (list 139-141) očitovao na provedeno poljoprivredno vještačenje, sada nakon usmenog očitovanja poljoprivrednog vještaka prigovara na utvrđenu vrijednost sadnice Lonicere Nitide od 6,5 eura po komadu kako to navodi poljoprivredni vještak, jer da iz oglasa "OPG Vukoja" od 08.09.2025. proizlazi cijena sadnice od 4,00 eura/komad, a zbog čega predlaže sudu da se ponovno pozove na ročište vještak Željka Kolar kako bi uskladila svoj pisani nalaz u dijelu jedinične cijene sadnice Lonicere Nitide, obzirom na cijenu koja proizlazi iz oglasa "OPG Vukoja", kako je to vidljivo na priloženom (list 142). Sud je odbio taj dokazni prijedlog iz razloga dolje opisanog.

21.

Sud je u cijelosti prihvatio vjerodostojnim i stručno obrazloženim kako pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka, tako i njeno usmeno izlaganje, primjedbe umješača nisu dovele u sumnju stručnost tog nalaza koji je dat u svojoj ukupnosti vezano uz konkretan nasad, a činjenica da je umješač pronašao sadnice predmetnog raslinja po nižoj cijeni od one koje je naznačio u svom nalazu poljoprivredni vještak, ne utječu na stav ovog suda da je vještačenje stručno, obzirom se vještak izjasnio da je jediničnu cijenu predmetne sadnice donio na osnovi prosječne prodajne cijene te sadnice iz više rasadnika, uz očitovanje da je ta cijena konstanta i nije se značajno mijenjala već duži vremenski period. To što jedan rasadnik prodaje predmetnu sadnicu po nižoj cijeni ne govori u prilog tome da je prosječna cijena predmetne sadnice upravo ona koja proizlazi iz tog pojedinačnog oglasa.

22.

Iz provedenog dokaznog postupka nespornim sud utvrđuje da je na nekretninama u vlasništvu tužitelja dana 22. svibnja 2021. došlo do štete na raslinju koje je isti imao posađeno uz ogradu koja se poteže uz županijsku cestu koja prolazi kroz [adresa] i to na način da je bez dozvole tužitelja radnik tuženika MV kamionskom kosilicom pokosio i porezao ukrasno raslinje tužitelja. Ove nesporne činjenice proizlaze iz suglasnih očitovanja stranaka, te tome podudarne priležeće dokumentacije u spisu.

23.

Spornim se pokazala osnova i visina tužbenog zahtjeva.

24.

Tuženik opravdava počinjenu radnju izvršenu po njegovom zaposleniku činjenicom da se predmetno pokošeno ukrasno raslinje nalazilo na području cestovnog zemljišta, a tužitelj je posadio ukrasno raslinje bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja predmetnom županijskom cestom.

25.

Iz provedenog mjerničkog vještačenja ne proizlazi da bi predmetno raslinje raslo izvan nekretnina u posjedu tužitelja, obavljena štetna radnja kako je to vidljivo iz priloženih fotografija tužitelja ne može se opravdati niti potrebom održavanja tzv. cestovnog pojasa, jer niti u jednom dijelu to raslinje prije košnje nije ugrožavalo promet ili otežavalo vidljivost, što više ta radnja košnje je obavljena po zamolbi treće osobe (JV) koja nije vlasnik predmetnog raslinja.

26.

Tuženik nije dokazao da je sukladno Zakonu o cestama i odgovarajućim provedbenim propisima obavio radnju košnje, odnosno da je radnik koji je obavio predmetnu štetnu radnju u danim okolnostima postupao sukladno odgovarajućim propisima, tim više što se radilo o trajnom višegodišnjem nasadu koje ni u kom dijelu nije utjecalo na onemogućavanje sigurnosti prometa na cestama. Štetna radnja nije bila provedena po odgovarajućem nalogu poslodavca – tuženika, već po zamolbi treće osobe koja nije bila vlasnik uništenog raslinja, dakle izvan okvira poslova redovne košnje održavanja predmetne prometnice.

27.

Odredba čl. 1061 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO) propisuje da za štetu da zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi štetu odgovara poslodavac kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

28.

Na dosuđeni iznos zatražene imovinske štete tužitelju se dosuđuju zakonske zatezne kamate na dan presuđenja prema odredbi čl. 1089 st. 1 i 2 ZOO-a po stopi određenoj čl. 29 st. 1 i 2 ZOO-a, jer je visina štete utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja po provedenom dokaznom postupku na temelju provedenog vještačenja, zbog čega nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim traži zakonske zatezne kamate od dana nastanka štete.

29.

Slijedom opisanog donijete su odluke kao u točki I. i II. izreke ove presude.

30.

Nakon provedenog poljoprivrednog vještačenja tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev na način da je smanjio visinu prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, odnosno tužbeni zahtjev uskladio s nalazom i mišljenjem poljoprivrednog vještaka o visini štete (list 126-127), slijedom čega je došlo do djelomičnog povlačenja tužbe u smislu odredbe čl. 193 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP).

31.

Umješač tuženika se podneskom od 31. siječnja 2025. protivio takvom povlačenju, slijedom čega je donijeta odluka kao pod točkom III. izreke ove presude.

32.

Odluka o troškovima parničnog postupka u skladu je s odredbom čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, a isti su odmjereni u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje; Tarifa) i prema vrijednosti predmeta spora.

33.

Osnovan je zatraženi parnični trošak tužitelja i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 7/1 Tarife, za sastav podneska od 15.02.2023. i 08.01.2025. od po 200,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za sastav podneska od 22.01.2024. od 50,00 eura prema Tbr. 8/4 Tarife, za zastupanje na održanim ročištima 28.02.2023., na očevidu 17.04.2023., na ročištu 11.10.2023., 25.05.2025. i 09.09.2025. od po 200,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, odnosno sveukupno trošak zastupanja od 1.650,00 eura, čemu se ima pridodati PDV od 25% na izvršene radnje zastupanja u iznosu od 412,50 eura, kao i trošak uplaćenog i utrošenog predujma za mjerničko vještačenje od 249,48 eura, te za poljoprivredno vještačenje od 299,98 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, te troška sudske pristojbe na presudu u visini polovine dužne sudske pristojbe u iznosu od 53,09 eura, odnosno sveukupno opravdani parnični trošak tužitelja iznosi 2.718,14 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

34.

Tuženik nije potražio parnični trošak, dok je umješač potraživao troškove zastupanja po odvjetniku u iznosima naznačenim u pisanim podnescima koji troškovi po ocjeni suda nisu osnovani, jer iako je u ovom predmetu tužitelj smanjio tužbeni zahtjev, tužitelju pripada pravo na naknadu cjelokupnog zatraženog troška, obzirom troškovi izračunati prema vrijednosti predmeta spora ranijeg zahtjeva nisu veći od troškova izračunatih prema vrijednosti smanjenog tužbenog zahtjeva, odnosno smanjenje tužbenog zahtjeva nije bilo od utjecaja na visinu troškova zastupanja stranaka, tako da umješaču takvih disponiranjem tužbenim zahtjevom nisu nastali posebni troškovi, pa on nema pravo niti na naknadu istih od protivne strane.

35.

Slijedom opisanog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 24. listopada 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Presudu dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelja i tuženika

2. Presuda nepravomoćna

3. Kal 20 dana