Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1943/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Peruško, odvjetnik iz Pule, protiv protustranke VU iz [adresa] – [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranake protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj R1-107/2023-25 od 27. svibnja 2025., 17. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj R1-107/2023-25 od 27. svibnja 2025..
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„I Razvrgava se suvlasništvo nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgr., dvorište, kuća i štala, površine 351 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], isplatom, na način da predlagatelj HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], postaje samovlasnik navedene nekretnine, uz obvezu da protustranci VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njezinog suvlasničkog djela isplati iznos od 7.000,00 eura, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovoga rješenja.
II Uplatu iznosa naznačenog u točki I potrebno je izvršiti na računa protustranke VU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa], kojeg se ista obvezuje dostaviti predlagatelju, u roku od 15 dana.
III Ovo će rješenje, po njegovoj pravomoćnosti, provesti Zemljišnoknjižni odjel Pula- Pola na prijedlog predlagatelja, uz dokaz o izvršenoj isplati.“
2. Protiv navedenog rješenja protustranka je pravovremeno izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ne navodi određeno koju je bitnu odredbu parničnog postupka povrijedio prvostupanjski sud, a iz sadržaja žalbe u bitnom proizlazi da se protustranka tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom protivila prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće isplatom razmjerno njenom suvlasničkom dijelu nekretnine, prema procjeni sudskog vještaka, jer smatra da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine višestruko veća od vrijednosti utvrđene po sudskom vještaku, radi čega je predložila provođenje novog vještačenja po drugom sudskom vještaku, a kojem prijedlogu prvostupanjski sud nije udovoljio. Protustranka je čak ponudila da ona isplati predlagatelja za njegov suvlasnički dio sukladno takvoj procjeni vještaka, na što predlagatelj nije pristao, već je ponudio isplatiti protustranku za gotovo dvostruko viši iznos (7.000,00 eur) od iznosa procijenjenog po sudskom vještaku (3.850,00 eur) za njezin suvlasnički dio od 1/12 nekretnine. Kako protustranka ne prihvaća ni iznos od 7.000,00 eur za svoj suvlasnički dio, jer ga smatra preniskim u odnosu na pravu tržišnu vrijednost predmetne nekretnine, predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) na koje ovaj sud pazi na temelju odredbe 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023).
5. Predmet spora je zahtjev predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva nekretnine upisane kč. br. [katastarska čestica] zgr., dvorište, kuća i štala, površine 351 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj je predlagatelj suvlasnik u 11/12 dijela, a protustranka suvlasnica u 1/12 dijela.
6. Prvostupanjski sud je provedenim dokazima utvrdio sljedeće odlučne činjenice:
- da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine prema suvlasničkim dijelovima stranaka, jer izgrađene zgrade i zemljište čine jedinstvo (na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke LU),
- da prema nalazu i mišljenju vještaka proizlazi da je opće stanje građevina loše, dvorište zaraslo i zapušteno te da su potrebna kompletna ulaganja u unutrašnjost i vanjski dio zgrade koja nije u uporabi,
- da prema procjeni vještaka, koju sud prihvaća, tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 46.200,00 eur,
- da je protustranka prigovarala nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da je predmetna nekretnina znatno veće tržišne vrijednosti,
- da je predlagatelj predložio razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na način da prostustranci na ime njenog suvlasničkog dijela od 1/12 na predmetnoj nekretnini isplati iznos od 3.850,00 eur, na koji iznos protustranka nije pristala, ostajući kod prigovora da je vrijednost nekretnine prenisko utvrđena, nakon čega je predlagatelj predložio isplatiti protustranci iznos od 7.000,00 eur za njezin suvlasnički dio nekretnine, a koji iznos je sud i naložio predlagatelju isplatiti protustranci pobijanim rješenjem.
7. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom u smislu čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV).
8. Nije u pravu žaliteljica kada upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer iz spisa predmeta i žalbenih navoda proizlazi da je radi utvrđenja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke LU. Povodom prigovora protustranke na njegov nalaz i mišljenje, prvostupanjski sud je saslušao vještaka na ročištu od 8. ožujka 2024., na kojem je ročištu vještak detaljno pojasnio način i metode utvrđenja vrijednosti predmetne nekretnine te je argumentirano otklonio sve primjedbe protustrake, ne ostavljajući prvostupanjskom sudu sumnju u pravilnost danog nalaza i mišljenja i utvrđenu vrijednost predmetne nekretnine. U odnosu na poredbene nekretnine vještak se argumentirano očitovao iz kojeg razloga je uzeo u obzir nekretnine u k. o. [katastarska općina], pojašnjavajući da se predmetna nekretnina nalazi na tromeđi k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] (vidljivo na listu 137 spisa), da u blizini procijenjene nekretnine, a na području iste katastarske općine, nema poredbenih nekretnina jer je područje oko predmetne nekretnine poljoprivredno, dok su poredbene nekretnine primijenjene u nalazu i mišljenju slične i podudarne procjenjivanoj nekretnini, a osim toga u njenoj su neposrednoj blizini, odnosno na udaljenosti od oko 500 m. Takvu osnovu za utvrđivanje poredbene vrijednosti prvostupanjski sud je prihvatio, ocijenivši da je nalaz i mišljenje vještaka stručan i objektivan te u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 78/15) i čl. 35. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 105/15),.
9. Zaključak i obrazloženje prvostupanjskog suda glede utvrđene vrijednosti predmetne nekretnine u cijelosti prihvaća i ovaj sud, a protustranka nije dovela u sumnju žalbenim navodima pravilnost utvrđene vrijednosti nekretnine.
10. Nadalje, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nekretnine po građevinskom vještaku, predlagatelj je ponudio protustranci isplatu naknade od 7.000,00 eura na ime vrijednosti njenog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine.
11. Prema pravilima o načinu razvrgnuću suvlasništva sadržanim u ZV-u, suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog (članak 49. stavak 1.), a ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud (članak 49. stavak 4.), u kojem slučaju je sud koji provodi razvrgnuće vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (članak 50. stavak 1.), među kojim zakonskim odredbama je i članak 50. stavak 2. i 4., kojim je propisano da će sud u slučaju kada geometrijska dioba nekretnine nije moguća, odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.
11.1. Pravilima o učincima razvrgnuća je, između ostalog, propisano da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određen način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje (članak 55. stavak 1.ZV-a) i da će u slučaju sudskog razvrgnuća, izvršenje odluke o razvrgnuću moći zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuću, bez obzira na to na čiji je zahtjev sud odlučivao (članak 55. stavak 3. ZV-a).
11.2. Navedena pravila su osnova za zaključak da pravni temelj razvrgnuća može biti sporazum (ugovor) o razvrgnuću ili sudska odluka o razvrgnuću (ako što drugo zakonom nije određeno), da svakom suvlasniku pripada pravo na određivanje načina razvrgnuće suvlasništva sudskom odlukom (a time i pravni interes) pod zakonom određenim pretpostavkama i da pravomoćnom sudskom odlukom kojom je određen način razvrgnuća, suvlasništvo još nije razvrgnuto, odnosno da će ono tek u izvršenju te odluke - dobrovoljno ili putem ovrhe na odgovarajući način biti razvrgnuto.
12. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je da nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti na samostalne cjeline koje bi odgovarale suvlasničkim dijelovima stranaka i da između stranaka vezano za ostvarivanje prava na razvrgnuće ne postoji valjan sporazum (ugovor) o razvrgnuću, kao pravni temelj dobrovoljnog načina razvrgnuća suvlasništva na predmetnoj nekretnini (članak 48. stavak 2. ZV-a).
13. Suprotno navodima žaliteljice, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da su, obzirom na veličinu suvlasničkog dijela predlagatelja od 11/12, a protustranke od 1/12 dijela, ispunjene pretpostavke iz čl. 51. st. 3. ZV-a za razvrgnuće isplatom, jer je tom odredom propisano da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi barem 9/10, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom. Pri tome valja napomenuti da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju uzeo u obzir i činjenicu da građevina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. čini građevinsku cjelinu sa zgradom na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koja je također u vlasništvu predlagatelja.
14. Za razvrgnuće isplatom, kada su ispunjene zakonske pretpostavke propisane čl. 51. st. 3. ZV-a, nije potreban pristanak protustranke. Kako je predlagatelj, radi ekonomičnosti, racionalnosti i okončanja postupka razvrgnuća suvlasništva, na ročištu od 8. ožujka 2024. ponudio protustranci na ime vrijednosti njenog suvlasničkog dijela (1/12) nekretnine iznos od 7.000,00 eur umjesto 3.850,00 eur (kako je procijenio vještak), to je prvostupanjski sud naložio predlagatelju da protustranci isplati iznos od 7.000,00 eur, zaključivši da nema zapreke da sud odredi isplatu u tom povećanom iznosu, povoljnijem za protustranku.
15. Ostali žalbeni navodi protustranke, kao pravno neodlučni, nisu posebno obrazlagani.
16. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 17. listopada 2025.
Sutkinja
Tatjana Varžić
