REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-1244/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Marijane Jakić, u upravnom sporu tužitelja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, Trg Riccarda Zanelle 1, OIB: 06230677933, kojeg zastupa opunomoćenik Alen Bilić, odvjetnik u Viškovu, Petrci 5b, protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22, OIB: 69608914212, radi dodjele bespovratnih sredstava, 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije KLASA: UP/I-988-01/25-02/39, URBROJ: 538-05-3-2-1/718-25-4, od 21. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

III. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 22,00 eura (slovima:dvadeset dva eura), dok se u preostalom dijelu do zatraženih 55,02 eura odbija zahtjev tuženika za nadoknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije KLASA: UP/I-988-01/25-02/39, URBROJ: 538-05-3-2-1/718-25-4, od 21. svibnja 2025., odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, povodom Odluke KLASA: 983-01/24-01/05, URBROJ: 358-03-01-25-211 od 15. travnja 2025., da ne ispunjava kriterije za dodjelu bespovratnih sredstava.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da je odlukom tuženika potvrđena odluka prvostupanjskog tijela kojim je on isključen iz postupka dodjele bespovratnih sredstava, a iz razloga što je utvrđeno da projekt nije prihvatljiv, jer ne ispunjava jedan od kriterija prihvatljivosti. Konkretno, da je utvrđeno da projekt nije usklađen s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ("Narodne novine", broj 78/13, dalje: Pravilnik). Nadalje, tužitelj ističe da je ispitivanje usklađenosti s propisima s područja gradnje predmet djelokruga javnopravnih tijela o čemu nadležna tijela izdaju javnopravne akte, a građevina tužitelja-Guvernerova palača u Rijeci u cijelosti je usklađena s nacionalnim zahtjevima svih nacionalnih propisa s područja gradnje, čiji je dio i Pravilnik. Naime, navodi da izdana pravomoćna građevinska dozvola potvrđuje da je tužiteljeva građevina u cijelosti u skladu sa svim propisima o gradnji pa tako i Pravilnikom. Stoga smatra da je tuženik osnovanost prvostupanjske odluke morao ocjenjivati uvažavanjem utvrđenja u pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, kao akta izdanog od strane nadležnog javnopravnog tijela, a suprotno tome, da je odlučio arbitrarno prema vlastitom mišljenju. Smatra da se tim mišljenjem zadiralo u ocjenu zakonitosti pravomoćne građevinske dozvole, čime je dovedeno u pitanje istinitost utvrđenja nadležnih javnopravnih tijela koja sudjeluju u postupku ishođenja građevinske dozvole, a time i zakonitost njihovog rada. Smatra da je navedenim postupanjem povrijeđeno načelo ne bis in idem. Slijedom navedenog, predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika od 21. svibnja 2025. Tužitelj potražuje naknadu troškova ovog spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te se očitovao u odnosu na tužbeni navod da je izdana pravomoćna građevinska dozvola za tužiteljevu građevinu koja da potvrđuje da je ona u cijelosti u skladu sa svim propisima o gradnji, pa tako i s Pravilnikom. U odnosu na navedeno, ističe da je nakon administrativne provjere i provjere prihvatljivosti, sukladno mišljenju vanjskog stručnjaka iz područja graditeljstva te uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, utvrdio da tužitelj nije osigurao savladavanje visinskih razlika ispred ulaza u građevinu, kao i unutar građevine. Ističe da je to utvrđeno od strane vanjskog stručnjaka iz područja graditeljstva prilikom provjere jesu li ispunjene mjerodavne odredbe Pravilnika. Stoga je zaključio da su izneseni tužbeni navodi netočni i neutemeljeni te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. U tijeku spora održana je rasprava 16. listopada 2025. kako bi se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja i službene osobe tuženika. Na istom ročištu za raspravu stranke su u cijelosti ostale kod navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, nakon čega je Sud izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora, dok druge dokaze nije izvodio iz razloga što su se odlučne činjenice mogle utvrditi uvidom u navedenu dokumentaciju.

5. Sporno je u ovoj pravnoj stvari, je li zakonito tuženik osporavanim rješenjem odbio prigovor tužitelja izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, povodom odluke od 15. travnja 2025., odnosno sporno je jesu li pravilno i zakonito navedena tijela isključila tužitelja iz postupka dodjele bespovratnih sredstava, a iz razloga što je utvrđeno da predmetnim projektom tužitelj nije osigurao pristupačnost građevini osobama s invaliditetom sukladno uvjetima iz Pravilnika i predmetnog natječaja.

6. Na temelju razmatranja nespornih činjenica i spornog pravnog pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Odredbom članka 1. Pravilnika, važećeg u vrijeme donošenja osporenog rješenja, propisano je da se tim Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno- poslovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba).

8. Odredbom članka 2. stavka 1. Pravilnika propisano je da se pristupačnost i prilagodba građevina iz članka 1. ovoga Pravilnika osigurava projektiranjem i građenjem, odnosno izvođenjem tih građevina na način da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

9. Odredbom članka 4. točkom 9. Pravilnika definirani su obvezni elementi pristupačnosti, kao elementi za projektiranje i građenje, kojima se određuje veličina, svojstva, instalacije, uređaji i druga oprema građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama.

10. Odredbom članka 5. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se obveze iz tog Pravilnika odnose na građevine javne i poslovne namjene, te na građevine stambene i stambeno-poslovne namjene. Stavkom 2. točkom 8. istog članka propisano je da su građevine javne i poslovne namjene, između ostalih i, građevine kulturne namjene, i to: sveučilišna knjižnica; knjižnica; kulturni centar; kongresni centar; muzej, galerija, izložbeni prostor površine 300 m² i više; kino, kazalište i koncertna dvorana, sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.

11. Odredbom članka 7. stavkom 1. Pravilnika propisano je da su obvezni elementi pristupačnosti: A. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika, B. elementi pristupačnosti neovisnog življenja i C. elementi pristupačnosti javnog prometa.

12. Iz spisa predmeta upravnog postupka razvidno je, da je u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga "Obnova javne kulturne infrastrukture" referentne oznake PK. 6. 4. 01. sudjelovao tužitelj, na način da je u ulozi prijavitelja sudjelovao s vlastitim projektnim prijedlogom "Obnova Guvernerove palače u Rijeci- 2. faza" referentne oznake PK- 6. 4. 01. 0078. Nadalje, razvidno je, da je prvostupanjsko tijelo obavijestilo tužitelja da je izvršenjem administrativne provjere i provjere prihvatljivosti (projektnog prijedloga/prijavitelja/ partnera) te provjerom usklađenosti projektnog prijedloga sa zahtjevima i kriterijima prihvatljivosti definiranim u dokumentaciji Poziva primjenjujući Prilog 3.-2. izmjena, Obrazac za administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti, utvrdilo, da je tužiteljev projektni prijedlog ispunio zahtjeve administrativne provjere i provjere prihvatljivosti prijavitelja/partnera, no da nije ispunio zahtjeve provjere prihvatljivosti prijedloga. Naime, uvidom u Prijavni obrazac (rubrika Dozvole i tehnička dokumentacija) te dostavljenu projektnu dokumentaciju (glavni projekt obnove i rekonstrukcije Guvernerove palače), u svrhu utvrđenja ispunjenosti kriterija – zahtjeva u pogledu osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom, a neovisno o izdanoj građevinskoj dozvoli za predmetni projekt, to je tijelo ispitalo uključuje li projekt obavezne elemente pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika, kao elementa koji je Pozivom propisan na način da od njega prijavitelj nije mogao odstupiti. Tom provjerom prihvatljivosti projektnog prijedloga, prvostupanjsko tijelo utvrdilo je da projektni prijedlog ne ispunjava kriterij prihvatljivosti projekta/operacije iz točke 3. Prihvatljivost operacije/projekta, Uputa za prijavitelje - 4. Izmjena, a koji, u bitnom, određuje da je projekt u skladu sa zakonodavnim zahtjevima u pogledu osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom, a koji kriterij se osigurava na način da je prijavitelj (ovdje tužitelj) dužan osigurati uklanjanje arhitektonskih barijera odnosno osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s Pravilnikom, a uključuje obavezno elemente pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika te obavezne i dodatno primjenjive elemente pristupačnosti neovisnog življenja. Pri tome se ispunjenost kriterija provjerava uvidom u prijavni obrazac (rubrike pristupačnost za osobe s invaliditetom i Provedba i primjena Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u skladu s odlukom Vijeća 2019/48/EZ1). Nadalje, predmetnom odlukom prvostupanjskog tijela i osporenim rješenjem utvrđeno je da tužitelj nije osigurao pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, a na temelju uvida u dokumentaciju koja prileži spisu i mišljenja stručnjaka iz područja graditeljstva.

13. Primarno je potrebno istaknuti da tužitelj nije osporio "tehnička" utvrđenja javnopravnih tijela koja se odnose na neispunjene elemente pristupačnosti za savladavanje visinske razlike unutar glavnog projekta, konkretno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10., 11. i 12. Pravilnika, jer tužitelj nije osigurao pristupačnost u odnosu na rampu, stubište, visinsku razliku unutar zgrade i dizalo, već je osporio mogućnost navedenog preispitivanja, a iz razloga što je pravomoćnom građevinskom dozvolom utvrđeno da je predmetni projekt usklađen s odredbama posebnih zakona i drugih propisa, između ostalih, i Pravilnikom, kao i izjavom glavnog projektanta o usklađenosti s pozitivnim propisima. Dakle, tužitelj nije osporio utvrđenje da nije ispunio elemente pristupačnosti, odnosno da predmetnim projektom nije osigurao nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, već to utvrđenje osporava iz formalnih razloga-nastupom pravomoćnosti predmetne građevinske dozvole kojom je utvrđeno da je predmetni projekt izrađen u skladu s Pravilnikom.

14. Prema ocjeni Suda, pravilno su prvostupanjsko tijelo i tuženik, a s obzirom na uvjete propisane uputama predmetnog Poziva, postupili kad su izvršili uvid u dostavljenu projektno-tehničku dokumentaciju u svrhu utvrđenja ispunjenosti navedenog kriterija, neovisno o izdanoj građevinskoj dozvoli za predmetni projekt. Naime, navedeni kriterij jasno je određen u Pozivu, a način kako je propisan, kako se osigurava te provjerava, uz propisanu nužnost usklađenja s odredbama Pravilnika (i to uključujući obvezne elemente pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika te obavezne i dodatno primjenjive elemente pristupačnosti neovisnog življenja) i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, jasno je određeno da je taj kriterij tim Pozivom propisan strože od samih odredbi Pravilnika, a kako to osnovano ističu i javnopravna tijela. Osim toga, tužitelj je sudjelovanjem u predmetnom natječaju pristao na ispunjenje svih propisanih uvjeta, pod propisanim kriterijima za njihovo ispunjenje i način provjere njihova ispunjenja. Stoga su javnopravna tijela pravilno postupila kad su neovisno o pravomoćnoj građevinskoj dozvoli ispitivala je li ispunjen sporni uvjet i to uvidom u dostavljenu projektnu dokumentaciju, uključivo glavni projekt, građevinsku dozvolu i izjavu projektanta te na temelju stručnog mišljenja stručnjaka iz područja graditeljstva. Osim toga, tuženik je obrazložio i da navedena obveza osim iz Poziva, proizlazi i iz Programa konkurentnosti i kohezije, unutar kojeg se provodi predmetni poziv, a tim programom je kao jedan od specifičnih ciljeva istaknuto jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama, pri čemu je kao osnovna pretpostavka za razvoj inovativnih usluga i sudjelovanje u kulturi određena upravo pristupačna kulturna infrastruktura, a koje obrazloženje prihvaća i Sud. Navedeni ciljevi javnih politika ostvaruju se i dodjelom potpora putem javnih poziva i natječaja, zbog čega se tako dodijeljenim javnim sredstvima može raspolagati samo kroz strogo formalan postupak u kojem su zadovoljeni svi propisani uvjeti.

15. Imajući u vidu prethodno utvrđeno, kao i činjenicu da tužitelj nije osporio postojanje tehničkih prepreka za pristup cijeloj građevini osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te da je tuženik svoju odluku utemeljio u mjerodavnim odredbama i obrazložio ju, ocjena je Suda da su javnopravna tijela pravilno provela predmetni postupak, pravilno utvrdila da tužitelj projektnim prijedlogom nije osigurao pristup i omogućio savladavanje visinskih razlika osobama s invaliditetom i smanjenje pokretljivosti te zakonito projektni prijedlog tužitelja isključili iz daljnjeg tijeka postupka dodjele bespovratnih sredstava, a iz razloga što nije ispunjen obvezni uvjet osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom. Iz navedenih razloga nije osnovan niti tužbeni navod da je tuženik osporenim rješenjem arbitrarno odlučio o ovdje spornom pitanju te da je prekršio načelo ne bis in idem.

16. Slijedom navedenog, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je Sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

17. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

18. Odluka ovog Suda o nadoknadi troška upravnog spora tuženiku (točka III. izreke presude , temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a te odredbama čl. 3 i 4. stavak 1. i 5. stavak 1. Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima („Narodne novine“, broj 59/88, 3/94 i 150/05, u nastavku teksta: Pravilnik).

19. Tuženik je u troškovniku predanom na gore održanom ročištu za raspravu zatražio putni trošak u iznosu od 55,02 eura koji se odnosi na trošak cestarine u iznosu od 20,20 eura i goriva u iznosu od 34,82 eura.

20. Tuženiku je dosuđena naknada troškova vezanih uz dolazak službene osobe tuženika na ročište za raspravu održano 16. listopada 2025., u iznosu cijene povratne autobusne karte na relaciji Zagreb– Rijeka – Zagreb. Rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno članku 151. stavku 2. ZUS-a.

21. Dakle, tuženiku je priznata naknada putnog troška u visini od 22,00 eura s osnove cijene autobusne karte za jednu službenu osobu, odnosno po cijeni povratne autobusne karte na relaciji Zagreb-Rijeka, Rijeka-Zagreb s jutarnjim polaskom pa je tuženiku cjelokupni putni trošak priznat u iznosu od 22,00 eura, dok je u preostalom dijelu do 55,02 eura valjalo odbit zahtjev tuženika za nadoknadu troška upravnog spora.

U Rijeci, 23. listopada 2025.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja odvjetniku Alenu Biliću, Viškovo, Petrci 5b,

- tuženiku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb,

Miramarska cesta 22