Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-9827/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Katalinić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IĆ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) i dr., u povodu optužnoga prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, klasa: 211-07/24-5/19984, ur. broj: 511-12-32-24-1 od 26. srpnja 2024. i prigovorâ okrivljenika protiv obaveznih prekršajnih naloga istog tijela, klasa: 211-07/24-4/67619, ur. broj: 511-12-32-24-1 od 8. kolovoza 2024. i klasa: 211-07/24-4/82436, ur. broj: 511-12-32-24-1 od 23. rujna 2024., nakon javne glavne rasprave održane 24. listopada 2025. u prisutnosti okrivljenika, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
okrivljenik IĆ, rođen **.**.1967., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], državljanin RH, nekažnjavan,
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi 26. srpnja 2024. u 8,30 u [adresa], ispred obiteljske kuće na javnom mjestu dostupnom oku javnosti narušavao javni red i mir uz viku i galamu vrijeđajući RĆ: „Jesi mi ti prijavio psa, šta se praviš lud, jesi li, sad ću ja tebe prijaviti”, nakon čega dolazi do OĆ koja je parkirala osobni automobil i počinje šakama lupati u prozor automobila: „Sad sam te upozorio, vidjet ćeš što će se dogoditi drugi put”
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
II.
Okrivljenik IĆ, s podatcima kao pod I.,
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi 26. srpnja 2024. u 10,08 sati u [adresa], parkirao vozilo VW [registarska oznaka] i 16. srpnja 2024. u 19,22 sati vozilo VW [registarska oznaka] tako da je onemogućio parkiranje drugim vozilima ili izlaz s parkirnog mjesta,
pa da bi time u stjecaju počinio dva prekršaja iz članka 83. stavka 1. točke 3. kažnjiva po stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23).
Obrazloženje
1. Optužnim aktima okrivljenika se tereti za prekršaje iz izreke ove presude.
2. On se ne smatra krivim za prekršaje navodeći u bitnom kako nije vikao na susjeda RĆ niti ga vrijeđao, već da je ovaj njemu derući se rekao da ne prelazi zidić koji je na međi puta i njegove (Bosnićeve) nekretnine, kao i da se nije niti približio automobilu OĆ jer je ona izišla iz kuće, a ne iz automobila, i rekla kako je sve snimljeno. Nije zagradio put parkiranim vozilima niti onemogućio ulaz u parkiralište jer navedeni prostor ne služi za parkiranje, nego okretanje vozila, a on se nema gdje parkirati jer su I svojim automobilima zauzeli taj prostor koji nije isključivo njihov nego u suvlasništvu šest okolnih kuća, o čemu prilaže fotografije toga mjesta i sporazum o njegovu korištenju.
3. U dokaznom postupku ispitani su supružnici RĆ i OĆ te su okrivljenik i OĆ reproducirali sa svojih mobitela snimke spornoga događaja, čiji je sadržaj izložen u zapisniku od 24. listopada 2025.
4. Uvodno treba navesti u odnosu na točku II. izreke presude kako prostor o kojem je riječ nije parkiralište niti javna površina nego nekretnina kojom se koristi više suvlasnika (i okrivljenik i supružnici OĆ), što je potvrdio svjedok RĆ na izričit upit suda te je naveo kako mu je poznat sporazum koji je u spis predao okrivljenik te da je na taj sporazum mislio kada je naveo da je prostor na zajedničkoj uporabi više suvlasnika. Prema tome, način uporabe navedene nekretnine rješava se po pravilima građanskoga prava za smetanje posjeda, a nema mjesta postupanju policije zbog nepropisnog parkiranja jer uopće nije riječ o javnoj površini koja bi služila za parkiranje.
5. U odnosu na lupanje u automobil, iz iskaza OĆ proizlazi kako ona uopće nije bila sudionica toga događaja, nego njezina klijentica koja se zove R, ali joj ne zna prezime te joj je ona rekla kada je došla u njezin kozmetički salon koji se nalazi na adresi u [adresa] da joj je okrivljenik lupnuo (ne lupao) rukom o prozor. R je na to pomislila da je to možda Anin otac, no OĆ sam taj čin nije vidjela jer je iz kuće izišla tek naknadno. Čula je da je okrivljenik rekao O „sad si upozorena”, no riječ je o isječku događaja na kojem se ne može temeljiti osuđujuća odluka za remećenje javnoga reda i mira niti je moguće ispitati kao svjedokinju navedenu osobu jer nije poznato o kome je točno riječ. Također, iz iskaza supružnikâ OĆ proizlazi kako okrivljenik nije vikao tako da bi ga se čulo uokolo, ali je govorio povišenim i agresivnim tonom kakvim im se inače obraća. Iz snimka reproduciranih na glavnoj raspravi također nije vidljivo da bi okrivljenik vikom remetio javni red i mir jer je na jednoj snimci vidljivo kako normalnim tonom govori „Šinjorina, molim vas nemojte tu parkirat”, a na drugoj raspravlja s FĆ, no nijedan od njih ne viče. Predmetni događaj odvio se ispred obiteljske kuće na površini koja nije javna, a iz iskaza ispitanih svjedoka ne proizlazi da bi se komunikacija okrivljenika sa susjedima čula na javnom mjestu.
6. Iz izvedenog dokaznog postupka nije utvrđeno kako je okrivljenik vikom narušavao javni red i mir. Naprotiv, vidljivo je kako je bila riječ o raspravi među susjedima potaknutoj sporom oko korištenja zajedničke nekretnine za parkiranje i to je suština problema koji postoji između njih. Okrivljeniku je problem parkiranje, a obitelji FĆ to što on njihovim klijentima govori da se tu ne parkiraju i zauzimaju zajednički prostor. Takav međususjedski problem bilo bi u svakom slučaju najbolje riješiti dogovorom, a ako to nije moguće, tada osobe koje smatraju da su im prava povrijeđena imaju pravo zaštitu tražiti pred građanskim sudom nadležnim za takve sporove. Događaj koji je predmet ovoga postupka nije dosegnuo razinu na kojoj bi bila riječ o narušavanju javnoga reda i mira koje se sankcionira kroz prekršajni postupak. Održavanje dobrosusjedskih odnosa nije predmet zaštite Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a međusobno ponašanje susjeda na koje se žale kako okrivljenik tako i supružnici FĆ predmet je građanskopravne (i u slučaju uvrede kaznenopravne) odgovornosti, samo što se takva pravna zaštita ostvaruje podnošenjem tužbe, a ne angažiranjem policije zbog navodnog remećenja javnog reda i mira.
7. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnoga zakona.
U Splitu 24. listopada 2025.
Zapisničarka
Sudac
Jelena Katalinić, v. r.
Mario Bakota, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv presude pod točkom II. žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona). Protiv presude pod točkom I. ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju (u tri primjerka)
- u spis
