REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Šetalište Markantuna Dominisa 4

51280 Rab

Poslovni broj: P-1201/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc. Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja tužitelja ŠI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Tomulić, odvjetnik u Rabu, protiv tuženice ZI, iz [adresa] str. 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 17. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženice osobno (na daljinu), te 24. listopada 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] (njiva sa 372m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti pa se ovlašćuje isti temeljem ovog ove presude po pravomoćnosti uknjižiti svoje pravo vlasništva sa imena tužene na svoje ime u cijelosti."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 11. studenog 2022. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženice u kojoj navodi kako je ugovorom o kupoprodaji od 11. kolovoza 2022. godine, OV – 3388/2022 j.b. D. Pičuljan, kupio nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] (njiva površine 372 m²), upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od prodavatelja PI. HI, u cijelosti. Nadalje, navodi da je njegov pravni prednik, prodavatelj PI, stekao vlasništvo navedene nekretnine nasljeđivanjem svog oca HI 1986. godine te unutarobiteljskom diobom s DI (PI) pok. VI, što je utvrđeno pravomoćnom sudskom nagodbom Općinskog suda u Rabu, posl. br. P- 302/91 od 24. siječnja 2002. Tužitelj ističe da je njegov pravni prednik od 1986. godine bio u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine zajedno s DI (Antonom) pok. VI, koji je svoju polovicu naslijedio 1982., a da je nakon pravomoćne diobe od 24. siječnja 2002. tužiteljev pravni prednik postao kvalificirani posjednik nekretnine u cijelosti. Tužitelj također navodi da je prije prodaje njegov pravni prednik koristio nekretninu pretežito kao njivu u poljoprivredne svrhe. Nadalje tvrdi da su prije diobe MI i njegov prodavatelj PI bili u cijelosti označeni kao posjednici predmetne nekretnine u katastru nekretnina, sve do formalnih promjena koje je katastar proveo po službenoj dužnosti, te da su kao vanknjižni vlasnici i katastarski posjednici bili upisani u omjeru po ½ dijela svaki, i to: PI u posjedovnom listu br. 159 k. o. [katastarska općina], a MI u posjedovnom listu br. 158 k. o. [katastarska općina], pri čemu ti dijelovi zajedno čine predmetnu nekretninu.

2. Tužitelj je u prilog svojim navodima kao dokaze u spis dostavio: ugovor o kupoprodaji od 11. kolovoza 2022. (list 4 spisa), rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-21/86 od 27. lipnja 1986. i O-66/82 od 30. ožujka 1982. (listovi 6 i 8 spisa), sudska nagodba pred Općinskim sudom u Rabu P-302/91 od 24. siječnja 2002. (listovi 10 i 11 spisa), posjedovne listove br. 158 i 159 k. o. [katastarska općina] od 16. lipnja 2021. (listovi 13-19 spisa).

3. U odgovoru na tužbu tuženica je osporila zakonsku osnovu na temelju koje je tužitelj samovlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, što da je tužitelju poznato jer se vodio postupak Z-9006/2021. Dodaje kako je ugovor o kupoprodaji od 11.8.2022. od prodavatelja napravljen pod lažnim činjenicama, pa je takav kupoprodajni ugovor ništetan u cijelosti. Tvrdi kako se nikada nije sudski provelo razvrgnuće među zakonskim suvlasnicima, a kod sklapanja kupoprodajnih ugovora nije presudan katastar nego zemljišna knjiga gdje se jedino mogu vidjeti stvarne i istinite činjenice. Nadalje, poziva se na postupke koji su se vodili pred sudom i to posl. br. 1007/66, zapisnik od 20.2.1970 o razvrgnuću suvlasništva nekretnine posl. br. R1- 80/70-1 i P-1004/2020 te na ostavinske predmete O-1455/65, O-82/2004 I O- 648/2020.

4. Tuženica je kao dokaze u spis priložila: preslike omotnice poziva za 6.9.1972. naslovljenog na SI i AI (list 26 spisa), rješenje ovog suda posl. br. Z-17895/2021 od 17. studenog 2021. (list 27 spisa), oglas ovog suda od 14. listopada 2021.(list 28 spisa), prigovor i prijava tuženice u predmetu Z-9006/2021 od 8.11.2021. (listovi 30 i 31 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZI SI iz [adresa]. Njemačke posl. br. O-648/2020 od 28.10.2020. (listiv 33 i 34 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 35 spisa), omot spisa P-1007/66, dopis Ureda predsjednika naslovljen na tuženicu od 23. studenog 2021. (list 37 spisa), prijedlog VI protiv HI, RI, VI. VI, GI, AI i ZI SI radi razvrgnuća suvlasništva nekretnina od 20.2.1970., rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZI JI od 1.12.1964. posl. br. O-1455/65 (list 39 spisa), prigovor i prijava tuženice u predmetu ovog suda posl. br. Z-17423/2021. (listovi 40 -42 spisa), povijest promjena DGU, PU za katastar Rijeka, Ispostava - Pododsjek za katastar nekretnina Rab od 28.10.2010. (listovi 43 i 44 spisa), rješenje posl. br. Z-9006/2021 od 14. listopada 2021., posjedovnica ul. 121, k. o. [katastarska općina] (listovi 48 i 49 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - povijesni i aktivni (listovi 50 i 51 spisa).

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz uvida u naprijed navedenu dokumentaciju, saslušanje svjedoka LI iz [adresa], OI iz [adresa], ČI iz [adresa], TI iz [adresa], 595A, ZI EI iz [adresa], uvid u predmete Z- 8360/2020, Z-9006/2021, P-18/2024 (raniji brojevi: P-1098/2021, P-1004/2020, P- 814/2019, P-2938/2017) te dokaz saslušanja tuženice. Tužitelj nije saslušan sukladno odredbi iz čl. 265. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) jer je na ročištu održanom 9. srpnja 2025. punomoćnik tužitelja obavijestio ovaj sud kako se tužitelj odriče prava na saslušanje. Po pozivu suda tuženica je dostavila isprave iz predmeta P-3069/2012, i to zapisnik Općinskog suda u Rijeci od 11. srpnja 2008. (list 137 -141 spisa), tužbu glavnog miješanja (listovi 142 do 145 spisa), zapisnik Općinskog suda u Rijeci od 7.3.2008. (listovi 147 i 148 spisa), poziv (list 149 spisa), podnesak II pok. NI od 29.9.2011. (list 150 spisa), zahtjev za suđenje u razumnom roku II od 2.4.2012. i popratni podnesci (listovi 151 do 158 spisa), podnesak II od 21.1.2013. (listovi 158 spisa) i zapisnik od 21.1.2013. (listovi 162 i 163 spisa).

6. Dokaze priložene nakon zaključenja pripremnog ročišta, na koje se tuženica ranije nije pozvala, sud nije uzeo u obzir.

7. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

8. Uvidom u ugovor o kupoprodaji od 11. kolovoza 2022. (list 4 spisa) sklopljen između PI pok. ŽI i ĐI iz [adresa] utvrđeno je kako je PI. ŽI prodao ovdje tužitelju nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. No, nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, pa u ovom postupku valja ispitati je li u trenutku sklapanja tog ugovora prodavatelj PI. ŽI bio vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti.

10. Iz zemljišnih knjiga zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na k. č. [katastarska čestica], Dražica sa 372 m2 (vinograd sa 186 m2 i vinograd sa 186 m2) upisani kao suvlasnici BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], Š. 10, [adresa], Njemačka, u 3/18 dijela i ĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 15/18 dijela.

11. Iz zemljišnoknjižnog predmeta RZ-102/2021 (raniji broj 17895/21, Z-9006/2021) je vidljivo kako je se u odnosu na suvlasnike Z P, FI, KI, VI, TI, EI predlagatelj PI uknjižio na njihovim suvlasničkim udjelima u ispravnom postupku na predmetnoj nekretnini. U odnosu na tuženicu je predlagatelj povukao prijedlog na ročištu 7. travnja 2022.

12. Svjedoci OI, CI, UI i ČI suglasno su izjavili da je predmetnu nekretninu posjedovala ŠB, nevjesta ŽI, a od kupnje da je u posjedu tužitelja.

13. Svjedokinja ŠB u iskazu je navela kako je predmetnu nekretninu posjedovala ona i još njena svekrva prije nego se ona udala u [adresa]. tako što su sadile povrće.

14. Iz posjedovnih listova br. 158 i 159 k. o. [katastarska općina] od 16. lipnja 2021. DGU, PU za kazastar Rijeka, Ispostava za katastar nekretnina Rab od 16.6.2021. proizlazi kako su kao korisnici predmetnih nekretnina bili upisani ZB na površini od 186 m3 i MI na površini od 186 m2.

15. Samu činjenicu da je sada tužitelj u posjedu predmetne nekretnine, a da je ranije to bio prodavatelj i njegov otac i stric, ne osporava niti sama tuženica.

16. Tuženica osporava poštenje tog posjeda, tvrdeći da razvrgnuće suvlasničke zajednice nikada nije provedeno.

17. Iz iskaza tuženice proizlazi kako je ostavinsko rješenje pok. NI zakonska osnova kojom joj je pripala predmetna nekretnina, što je predstavljalo ostavinsku imovinu pok. JI, udana H, rođena D. JI da je imala šestero djece i da nikada nije provedeno razvrgnuće obiteljske imovine. NI je bio njen djed, očev otac. On da je vodio postupak radi razvrgnuća pod brojem P-1007/66. i htio je da se provede razvrgnuće po ostavinskom rješenju i taj postupak da nije završen, jer je on umro. Otac da joj je pričao da su se oni dogovarali na razne načine, a da su na kraju HI i PI sve čestice uzeli za korištenje sebi. To su bila najstarija braća. Njen otac da nije bio pozvan na nikakav postupak za razvrgnuće.

18. Iz iskaza ŠB, proizlazi kako su joj svekrva i svekar pričali da je od njenog svekra brat NI išao živjeti u [adresa] i više se nikad nije vratio te je svoj dio dao braći i to njenom svekru PB i bratu VI svakom po polovicu da dogledaju roditelje i to da je bio usmeni dogovor. Od tog dogovora da ima sigurno više od 80 godina.

19. Iz zapisnika u predmetu P-2772/2007 (sada P-3069/2012) gdje je HB pok. VI iz [adresa], dao izjavu proizlazi kako oporuka bake JI nije nikada priznata pravno valjanom, jer je bila ovjerena kažiprstom. Po toj oporuci da su sve nekretnine trebali naslijediti njegov otac VI i njegov otac HI, no kako nije bila pravovaljana, rješenjem o nasljeđivanju iza pok. bake JI da su nekretnine podijeljene na zakonske nasljednike, no sestre njegovog oca P, RI i FI su se odrekle tih nekretnina u korist njegovog oca VI i brata HI. Svjedok je i izjavio kako je NI bio u [adresa]. godine i tada da je rekao da mu ne trebaju nikakve nekretnine, da majka JI ima sinove VI i ŽI, koji neka se brinu o njoj.

20. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. DB ud. V od 2. svibnja 1965. , vidljivo je kao su istu naslijedili zakonski nasljednici HI. V (prednik prodavatelja PI pok. ŽI), VI pok. V, Z P, KI RI, FI i NI (prednik tuženice).

21. Iz obrazloženja tog rješenja je vidljivo kako su u tijeku tog ostavinskog postupka stranke donijele oporuku od 23.2.1964., ali ju je sud utvrdio nevaljanom. Sin ostaviteljice NI da nije priznao istinitost i pravnu valjanost te oporuke. Nakon toga da je HI donio oporuku od 1.12.1964., čiju je valjanost osporio VI.

22. Nakon toga, nije sporno da je VI pokrenuo postupak razvrgnuća 20. veljače 1970. (list 38 spisa), koji nije dovršen meritornom odlukom. U tom prijedlogu navodi se da je NI umro, a da su njegovi nasljednici supruga GI te sinovi AI i SI (otac tuženice), koji su naznačeni kao protustranke.

23. Slijedom navedenog, sud cijeni neistinitim da je NI usmeno darovao te nekretnine braći, jer je nakon njegove smrti pokrenut postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, i to od strane njegova brata.

24. Brat NI, HI umro je 1984. godine (list 6 spisa), a VI 1981. godine (list 8 spisa).

25. Iz priložene sudske nagodbe od 24. siječnja 2002. vidljivo je kako je tužitelj PI ustao s tužbom radi priznanja prava vlasništva koji postupak se vodio pod posl. br. P-302/91 (a na koji je spojen i predmet P-237/90) u kojem je sklopljena sudska nagodba između dvojice braće PI (prednika prodavatelja PI) i VI pok. VI.

26. Prema toj nagodbi ZB (predniku tužitelja) je pripala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. No, u sklapanju te nagodbe nije sudjelovao prednik tuženice, pa ta nagodba ne proizvodi pravni učinak u odnosu na njega.

27. Nije sporno niti da je postupak nastavljen pod brojevima P- 351/06, P-2772/07, a sada se vodi pod brojem P- 3069/2012. Tužitelj ZB pok. ŽI uredio je tužbu podneskom od 6. travnja 2007. (listovi 354 do 356 spisa), između ostalih i protiv SI (oca tuženice), radi priznanja prava vlasništva između ostalog i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji predmet je kasnije nakon smrti oca tuženice, nastavljen u odnosu na nju i koji nije okončan.

28. Prema paragrafu 1468. Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu OGZ) koji se primjenjivao na pravne odnose do stupanja na snagu ZOVO-a (do 01. rujna 1980. god.), ako stvar nije uknjižena na ime onoga koji je doista posjeduje dosjelost se svršuje tek poslije 30. godina. Kako je nakon donošenja presude iz 1980. god. bio je na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. list SFRJ 6/80), primjenjuje se i odredba čl. 28. st. 4. ZOVO-a o stjecanju prava vlasništva izvanrednom dosjelošću kod koje je rok za dosjelost kod savjesnog posjeda iznosio 20 godina.

29. Prema članku 388 st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), koji je stupio na snagu 1.1.1997. rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

30. Sukladno odredbi iz članka 159. stavak 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 3. je propisano ako je posjed barem pošten, tada je stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina. Prema članku 160. st. 1. i 2. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

31. Prema odredbi iz čl. 18. st. 3. ZV-a (raniji čl. 72. ZOVO) posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenja prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

32. Pritom, za posjed vrijede pravna predmnjeva poštenja. Naime, sukladno odredbi iz čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

33. U konkretnom slučaju, naprijed provedenom analizom svih provedenih dokaza sud je utvrdio kako posjed predmetne nekretnine pok. HI i pok. VB, M, nije bio pošten jer su imali svijest o tome (zahtijevanjem razvrgnuća suvlasničke zajednice 1970. protiv njegovih nasljednika) da nemaju pravnu osnovu za posjedovanje i njegovog suvlasničkog udjela. Činjenica da se NI te njegovi nasljednici nisu nalazili u [adresa] i faktički nisu posjedovali svoj suvlasnički udio nekretnine, ne liši ih prava na posjed. Nadalje, dioba između nasljednika braće pok. VI i pok. HI, i to njihovih sinova PI i VB uslijedila je tek 2002., u sudskom postupku koji se pokrenuo 1991., a taj postupak traje i danas. Prema tome, cijelo vrijeme posjedovanja postojala je svijest pok. HI i pok. VB da razvrgnuće suvlasničke zajednice nije provedeno. Iz niti jednog dokaza sud nije utvrdio kako su nasljednici pok. NI sudjelovali u dogovoru da predmetna nekretnina pripade braći NI, PB i VI. Štoviše, nasljednici HI i VI te nasljednici NI sudjelovali su u sporu od 1991. (vidi podneske II pok. NI listovi 150-163 spisa).

34. Slijedom navedenog, utvrđeno je kako posjed prednika tužitelja PI pok. HI i njegovih prednika nije bio pošten kontinuirano u zakonski određenom vremenu od 20 godina, pa nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dosjelošću prema naprijed citiranim odredbama.

35. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rabu, 24. listopada 2025.

¸

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.