P-778/2025-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Slavici Bezić Fadić, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika ad1/ PĐ pok. ŽĐ, odsutan i nepoznata boravišta i ad2/ NĐ pok. NĐ, odsutan i nepoznata boravišta, tuženici ad 1/ i ad2/ zastupani po privremenom zastupniku Anti Nikoliću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. listopada 2025. u nazočnosti zamjenika pun. tužitelja, te privremenog zastupnika tuženika ad1/ i ad2/, a na ročištu od 24. listopada 2025., zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice, te se sudi:

Utvrđuje se da je tužiteljica CĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pored upisanog udjela, vlasnica i daljnjeg udjela od ¾ dijela prava vlasništva nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela Split označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], pa je temeljem ove presude tužiteljica ovlaštena ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist i vlasništvo za daljnji udio od ¾ dijela prava vlasništva, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenim nekretninama sa imena tuženika ad/1 i ad/2 za upisane udjele u cijelosti.

II Nalaže se tužiteljici CĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi privremenom zastupnika tuženika ad1/ i ad 2/, odvjetniku Anti Nikoliću, parnični trošak u iznosu od 1.050,00 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja, dakle od 24. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 22. veljače 2025. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužiteljice CĐ u kojoj tužiteljica navodi:

1.1. kako su u zemljišnoj knjizi naslovnog suda u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vinograd i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vinograd kao vlasništvo tužiteljice za 1/4 dijela, tuženika ad/1 za ¼ dijela, te tuženika ad/ 2 za 2/4 dijela prava suvlasništva.

1.2. kako se predmetne nekretnine identificiraju sa katastarskim oznakama kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] zvane “Gradaška” i upisane su u PL204 kao posjed tužiteljice i njene braće i sestre svakog za po 1/5 dijela.

1.3. kako predmetni zemljišnoknjižni upis ne odgovara stvarnom stanju jer su navedene nekretnine u vlasništvu i faktičkom posjedu tužiteljice za cijelo.

1.4. kako je tužiteljica u neometanom istinitom, poštenom i zakonitom posjedu ovih nekretnina u cijelosti putem svojih prednika preko 80 godina, a kvalificirani posjed istih tužiteljica je stekla nasljeđivanjem svojih predaka i konačno diobom sa braćom i sestrama. Naime, pokojnog VĐoca tužiteljice na nekretninama iz točke I ove tužbe u cijelosti je naslijedila majka tužiteljice pok. HĐ ( rješenje o nasljeđivanju OS Split O-1510/79), te su pok. HĐ naslijedila njena djeca: tužiteljica CĐ, te KĐ (Tereza) Grbavac, EĐ, RĐ, PĐ svaki za po 1/5 dijela ( rješenje o nasljeđivanju OS Split O-45/02).

1.5. kako su navedeni nasljednici pok. HĐ razvrgli suvlasničku zajednicu nekretnina nastalu nasljeđivanjem potpisavši Ugovor o diobi dana 8. svibnja 2002. godine kojim ugovorom su predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane “Gradaška” pripale u cijelosti u odvojeno vlasništvo i posjed upravo tužiteljici, koja jedina predmetne nekretnine i koristi.

1.6. kako predmetne nekretnine tužiteljica neometano koristi i danas, te iste predstavljaju obrađeni maslinik.

1.7. kako Iz dostavljenih podataka iz pismohrane DGU, PUK Split jasno proizlazi da su predmetne nekretnine kat. oznake 8270 i 8271 k. o. [katastarska općina] prema stanju podataka u katastru iz 1960. godine još tada bile evidentirane kao posjed oca tužiteljice, pok. VĐ ( PL 171) za cijelo, a nakon njegove smrti, od 1991. godine iste se evidentiraju kao posjed za cijelo majke tužiteljice pok. HĐ ud. VĐ (PL 204) , te nakon smrti HĐ ud. VĐ kao posjed tužiteljice i njene braće i sestre na jednake dijelove.

1.8. kako je tužiteljica sa svojom braćom i sestrom razvrgla suvlasničku zajednicu nastalu nasljeđivanjem majke HĐ zaključivši Ugovor o diobi dana 8. svibnja 2002. godine, kojom diobom su predmetne nekretnine pripale u odvojeno vlasništvo i odvojeni posjed za cijelo upravo tužiteljici,

1.9. kako su osobe označene kao tuženici ad/ 1 i ad/2 nepoznati, odsutni i nepoznata boravišta i prebivališta, stoga se predlaže sudu istima postaviti privremenog zastupnika u ovom postupku. Naime, u postupku naslovnog suda posl. br. P- 1849/2023 rješenjem od 9. siječnja 2024. godine navedenim tuženicima je postavljen privremeni zastupnik za zastupanje u tom postupku jer je istima nepoznato boravište i prebivalište.

1.10. kako je tužiteljica putem svojih prednika u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti više od 80 godina, koji kvalificirani posjed nikada nitko nije ometao ili osporavao, a pravni slijed zakonitog stjecanja nekretnina jasno proizlazi iz javno ovjerovljenih isprava koje su dostavljene sudu, pa slijedom iznesenog tužiteljica ima pravni interes uskladiti stvarno stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem, te predlaže sudu donijeti sljedeću presudu:

»Utvrđuje se da je tužiteljica CĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pored upisanog udjela, vlasnica i daljnjeg udjela od ¾ dijela prava vlasništva nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela Split označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], pa je temeljem ove presude tužiteljica ovlaštena ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist i vlasništvo za daljnji udio od ¾ dijela prava vlasništva, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenim nekretninama sa imena tuženika ad/1 i ad/2 za upisane udjele u cijelosti.«

2. Rješenjem ovog suda poslovnog broja P-778/2025-2 od 25, ožujka 2025. tuženicima ad1. PĐ pok. ŽĐ i ad2/ NĐ sukladno odredbi čl. 84. st. 1 i st 2, toč. 4 ZPP-a, postavljen je privremeni zastupnik u osobi Ante Nikolića, odvjetnika u Splitu.

3. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika istakao je kako se tuženici protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporavaju osnovu tužbenog zahtjeva, kao i navode iz tužbe, na kojima se temelji tužbeni zahtjev.

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. br. O-1510/79 od 7. travnja 1980. godine, pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. br. O-45/02 od 5.veljače 2002. godine, pregledom ugovora o diobi od 8.svibnja 2002. godine, pregledom identifikacija čestica DGU, PUK Split od 23. siječnja 2025. godine i povijesti promjena, saslušanjem tužiteljice, svjedoka KĐ, SĐ, UĐ, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Julije Sesartić, pregledom pisanog vještva vještake Julije Sesartić.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP).

6. Privremeni zastupnik tuženika ad1/ i ad2/ popisao je parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi za cijelo vlasnikom nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].

9. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetnih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], stekla dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom.

10. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

10.1. U odredbi čl. 114 st. 1 ZVDSP-a, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

10.2. U odredbi čl. 115 st. 1 ZVDSP-a propisano je da se na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

10.3. Odredbom čl. 159. st 1 ZVDSP-a propisano je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

10. 4. St. 2 citiranog članka propisano je kako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

10.5. St. 3. citiranog članka propisano je kako samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

10.6. člankom 18. st 1 ZVDSP-a propisano je kako je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), st. 2 citiranog čl. propisano je kako je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dok je st. 3 propisano kako je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

11. U konkretnom slučaju tužiteljica tvrdi da je pravo vlasništva sporne nekretnine stekla diobom sa nasljednicima pok. HĐ, svoje majke, nasljeđivanjem iza pok. roditelja, te dosjelošću.

12. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige od 24.02.2025. sud je utvrdio kako su tuženici upisani kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZU 1805 i to tuženik FĐ za ¼ dijela, tuženik NĐ pok. NĐ za 2/4 dijela, dok je u preostalom dijelu od ¼ dijela upisana tužiteljica.

13. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige od 24.02.2025. sud je utvrdio kako su tuženici upisani kao su vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZU 1805 i to tuženik FĐ za ¼ dijela, tuženik NĐ pok. NĐ za 2/4 dijela, dok je u preostalom dijelu od ¼ dijela upisana tužiteljica.

14. Očevidom održanim na licu mjesta dana 17. srpnja 2025., utvrđeno je:

14.1. kako su predmet očevida i spora identificirane na terenu. K. č. [katastarska čestica] (2875/4) k. o. [katastarska općina], koja predstavlja na terenu po vrsti uporabi u većini maslinik, te kako sjeverna i južna međa predstavlja suhozid, dok istočna i zapadna međa nije vidljiva.

14.2. kako k. č. [katastarska čestica] (2875/3) k. o. [katastarska općina] također u većini predstavlja suhozid, južna međa djelomično predstavlja suhozid, sjeverna, istočna i zapadna međa nisu vidljive na terenu.

15. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Julije Sesartić, sud je utvrdio:

15.1. kako je dana 18. 07. 2025. g. izvršen očevid na terenu u svrhu identifikacije zemljišnoknjižne čestice č. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) i č. zem. [katastarska čestica] (8270), sve k. o. [katastarska općina],

15.2. kako je u sklopu izrade vještva izvršen uvid stvarnog stanja na terenu, uvid u službenu dokumentaciju Područnog ureda za katastar Split, Područni ured za katastar nekretnina Split i Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu.

15.3. kako su na očevidu identificirane zemljišnoknjižne čestice č. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) i č. zem. [katastarska čestica] (8270) K. O. [katastarska općina].

15.4. kako južna međa k. č. [katastarska čestica] nije vidljiva na terenu, te kako istočna i zapadna međa k. č. [katastarska čestica] predstavlja postojeći suhozid, dok južna međa k. č. [katastarska čestica] dijelom predstavlja suhozid. Sjeverna međa k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] također predstavlja postojeći suhozid.

15.5. kako su katastarski operat i zemljišnoknjižno stanje usklađeni,

15.6. kako su u prilogu priloženi posjedovni listovi, vlasnički listovi i kopija katastarskog plana za predmetne katastarske čestice.

16. Na očevidu održanom dana 17. srpnja 2025., izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice CĐ, iz čijeg je iskaza sud utvrdio:

16.1. kako su predmetne nekretnine koje je vještak upravo identificirao bile u vlasništvu njenog pok. oca VĐ, koji je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od svog pok. oca,

16.2. kako su se nakon smrti njenog oca VĐ, njih petero braće i sestara odrekli pet zemalja u korist njihove majke, sada pok. HĐ, nakon čije su se smrti oni nasljednici međusobno podijelili i to pisanim diobenim ugovorom,

16.3. kako su u toj njihovoj diobi predmetne nekretnine koje je vještak danas identificirao pripale tužiteljici u vlasništvo,

16.4. kako nikada nitko treći nije osporavao njihovo pravo vlasništva, te nitko nikada nije osporavao ni njihov posjed predmetnih nekretnina.

16.5. kako su se do pred otprilike 3 godine obrađivale masline na pojedinim dijelovima predmetnih zemalja, međutim zbog bolesti, starosti i smrti predmetne masline prestale su se obrađivati prije godinu, dvije dana.

16.6. kako se predmetne zemlje zovu Donja Gradaška.

17. Iz iskaza svjedokinje KĐ, sestre tužiteljice, saslušane na očevidu od

17. srpnja 2025., sud je utvrdio:

17.1. kako su predmetne zemlje koje je vještak upravo identificirao bile u vlasništvu njenog oca VĐ, a prije njega bile su vlasništvo njegovog oca ŽĐ, dakle njenog djeda,

17.2. kako su te predmetne zemlje oduvijek bile u vlasništvu njene obitelji, a prenosile su se s koljena na koljeno.

17.3. kako su se nakon smrti njenog pok. oca, oni, djeca, odrekli svih zemalja u korist majke HĐ rođ. Bezić, pa su se tako odrekli i predmetnih zemalja u njenu korist,

17.4. kako su nakon majčine smrti, s obzirom kako je majka umrla bez oporuke, oni nasljednici njenu imovinu između sebe podijeli na pet dijelova.

17.5. kako su sačinili pisani diobeni ugovor, a prema tom ugovoru zemlje koje su predmet ovog očevida i koje je vještak danas identificirao pripale su u vlasništvo tužiteljici, njenoj sestri,

17.6. kako se zemlje koje su predmet spora zovu Donja Gradaška.

17.7. kako oko predmetnih zemalja nikada nije bilo spora, nitko treći nikada nije osporavao vlasništvo i posjed njihovim prednicima ocu i djedu a ni tužiteljici.

18. Iz iskaza UĐ, saslušanog na očevidu od 17. srpnja 2025., sud je utvrdio:

18.1. kako je na predmetne zemlje, koje je vještak upravo identificirao, još kao dijete išao radi čišćenja i obrađivanja tih zemalja,

18.2. kako su na predmetnim zemljama bile masline koje su se tada obrađivale, te kako su se te masline obrađivale sve do unazad par godina, sve dok je mogao njegov djed GĐ dolaziti na predmetnu zemlju i obrađivati je.

18.3. kako mu je poznato da su ove zemlje koje je vještak danas identificirao bile uvijek u vlasništvu tužiteljice i njezinih prednika,

18.4. kako mu je poznato da nitko treći nikada nije tužiteljicu i njezine prednike uznemiravao u vlasništvu i posjedu, tako da su oni uvijek bili u mirnom posjedu, 18.5. kako se ove zemlje koje je danas vještak identificirao zovu Donja Gradaška.

19. Iz iskaza svjedokinje SĐ, tužiteljičine nećakinje, saslušane na očevidu od

17. srpnja 2025., sud je utvrdio:

19.1. kako joj je poznato da je predmetne zemlje koje je vještak danas identificirao tužiteljica, njena teta naslijedila od svoje majke, kako su, naime, predmetne zemlje bile u vlasništvu tužiteljičinog oca VĐ a prije njega njegova oca JĐ, a nakon smrti tužiteljičinog oca, njih petero djece odreklo se cijele imovine u korist svoje majke HĐ,

19.2. kako su se, nakon smrti njihove majke HĐ, nasljednici podijelili, a tužiteljici je dopala ove nekretnine koje se zovu Donja Gradaška, a koje je na današnjem očevidu vještak identificirao.

19.3. kako nitko treći nikada nije osporavao tužiteljici i njezinim prednicima ni posjed ni vlasništvo predmetnih zemalja,

19.4. kako su na predmetnim zemljama bile zasađene masline koje su redovito obrađivane sve do unazad dvije godine,

19.5. kako je ona osobno još u svom djetinjstvu dolazila na predmetne nekretnine i pomagala je teti-tužiteljici u branju maslina.

20. Pregledom Rješenja Zavoda za katastar i geodetske poslove klasa: UP-I 932- 07/91-01/1628 UR.BR: 2181-14-3-91-02, Split, 20.11.91. donesenog povodom prijave Zavoda za katastar iz Splita o promjeni na zemljištu sud je utvrdio kako su se rečenim rješenjem u katastarskom operatu za katastarsku Općinu [katastarska općina] promijenili podaci o zemljištu na način da se umjesto dosadašnjeg posjednika VĐ upisuje novi posjednik HĐ, te pregledom kojeg je sud utvrdio kako je tužiteljičina majka HĐ ušla u posjed spornih zemalja 1991., te je također utvrđeno kako je tužiteljičin otac pok. VĐ bio u posjedu uparničenih nekretnina prije 1991.

21. Pregledom obrasca - rezultati uviđaja, sud utvrdio kako je VĐ bio upisani posjednik u listu broj 204 sve do 1991., kada je posjednik postala HĐ.

22. Pregledom posjedovnog lista broj 204 sud je utvrdio kako su u istome upisane nekretnine pod nazivom Gradaška – gomila, br. parcele 8270, Gradaška Pašnjak broj parcele 8270, Gradaška Maslinjak broj parcele 8270, te Gradaška Pašnjak i Maslinik, obje broj parcele 8271.

23. Pregledom povijesti promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud je utvrdio kako su čest. 8270 upisane u posjedovni list 204, te kako je pok. VĐ, pok. ŽĐ bio upisani posjednik, te da je nakon VĐ, pok. ŽĐ, kao posjednik upisana HĐ, ud. VĐ,

24. Pregledom identifikacije čestica izdane od strane Područnog ureda za katastar Split, klasa 930-04/25-04/28 URBROJ: 541-28-04-01/3-25-2 od 14.01.2025., sud utvrdio kako kat. čest. [katastarska čestica] odgovora čest. zem. [katastarska čestica] upisane u 1805 k. o. [katastarska općina], dok kat. čest. zem. [katastarska čestica] odgovora zk. čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

25. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. HĐ VĐ, pok. ŽĐ, rođenog **.**.1913., sud je utvrdio:

25.1. kako je pok. VĐ preminuo dana **.**.1979.

- kako je rješenjem donesenim dana 07.04.1980. njegovim nasljednikom proglašena HĐ, udovica VĐ za cijelo.

25.2. kako su predmetne čest. zem. [katastarska čestica] navedene u ostavinskoj masi iza pok. VĐ, pok. ŽĐ, te kako je iste naslijedila tužiteljičina majka HĐ.

26. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. HĐ, udovice VĐ, sud je utvrdio:

26.1. kako njenu imovinsku masu sačinjavaju nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

26.2. kako su njezinim nasljednicama proglašeni EĐ pok. VĐ, za 1/5 dijela, RĐ za 1/5 dijela, PĐ za 1/5 dijela, ČĐ za 1/5 dijela, te CĐ za 1/5 dijela,

27. Pregledom ugovora o diobi nekretnina zaključenog između EĐ, JĐ, PĐ, ČĐ te CĐ, sud je utvrdio:

27.1. kako su rečenim ugovorom nasljednici pok. HĐ ud. Špira između sebe izvršili diobu nekretnina naslijeđenih od pok. HĐ,

27.2. kako su u toj diobi predmetne nekretnine pripale u vlasništvo tužiteljici,

28. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

29. Sud je pri tome, kao odlučne cijenio dokaze:

29.1. iskaze saslušanih svjedoka iz kojih je ovaj sud utvrdio kako su sporne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], bile u posjedu i vlasništvu tužiteljičinog oca, potom majke, te da su majčini nasljednici, nakon njene smrti, ugovorom o diobi izvršili diobu naslijeđenih nekretnina, temeljem koje diobe su sporne čest. zem. pripale u vlasništvo tužiteljici,

29.2. priloženu i citiranu dokumentaciju iz koje je sud utvrdio kako su prednici tužiteljice njeni roditelji bili u posjedu spornih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to majka nakon smrti svog supruga pok. VĐ,, tužiteljičinog oca počev od kraja 1979., a otac, pok. VĐ, do svoje smrti u 10. mjesecu 1979., iz čega proizlazi kako su tužiteljica i njeni prednici bili u posjedu spornih nekretnina najmanje od 1979., kada je spornu zemlju naslijedila tužiteljičina majka, dakle najmanje 46 godina, a kada se uračuna i vrijeme koje je otac VĐ bio u posjedu spornih nekretnina do svoje smrti 1979., to se posjed tužiteljice i njenih prednika proteže i preko 70, 80 godina.

30. Naime, iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi kako je pok. VĐ rođen 1913. a preminuo 1979. godine, dakle pok. VĐ preminuo je u dobi od 66 godina, a po ocjeni ovog suda, isti je najmanje 30-tak godina svog života, ako ne i cijeli život, koristio sporne nekretnine, pa je za zaključiti kako je posjed spornih nekretnina od strane tužiteljice i njene majke trajao od 79 godine, i to za razdoblje od kada tužiteljičina majka naslijedila 1979. do podnošenja tužbe 2025., te još najmanje 30-tak godina koliko je u posjedu spornih nekretnina bio otac tužiteljice prije svoje smrti, to je razvidno kako je posjed spornih nekretnina od strane tužiteljice i njenih roditelja trajao najmanje 75, 80 godina.

31. S obzirom kako su sporne nekretnine bile pobrojane u rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. VĐ, te s obzirom kako je u posjedu spornih nekretnina do svoje smrti 1979. bio njen suprug, pok. VĐ, te s obzirom kako istoga nije nitko ometao u posjedu, niti mu osporavao posjed i vlasništvo, to je tužiteljičina majka HĐ sve vrijeme bila poštena posjednica jer nije imala razloga sumnjati kako joj ne bi pripadao posjed i vlasništvo spornih nekretnina.

32. Potom je tužiteljičina majka bila u zakonitom posjedu uparničenih nekretnina jer je sporne nekretnine stekla temeljem nasljeđivanja.

33. Nadalje, tužiteljičina majka je sve vrijeme bila i u istinitom posjedu, jer sporne nekretnine nije stekla ni silom, ni prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja.

34. Konačno, tužiteljičina majka je sve vrijeme bila u samostalnom posjedu spornih nekretnina, a to iz razloga jer iz provedenih dokaza proizlazi kako sve vrijeme pok. HĐ nije izvršavala ničiju tuđu „višu“, posrednu vlast, već je izvršavala svoju faktičnu vlast.

35. U pogledu vremena potrebnog za dosjelost, potrebno je istaći kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2 čl. 159 ZVSDP), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3 čl. 159 ZVSDP-a)

36. Rok dosjelosti počinje teći onoga dana kada je posjednik stekao posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (čl. 160 st. 1 ZVSDP). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje jesu prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednik (st. 2, čl. 160 ZVSDP-a).

37. Ako se pak radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću prije stupanja na snagu ZVSDP-a, tada se u smislu odredbe čl. 388 st 2 ZVSDP pretpostavke za stjecanje prava vlasništva po toj pravnoj osnovi prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a to znači prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne Novine br. 53/91, dalje:ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.g. i vrijedio je do 31. prosinca 1996.g., odnosno prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl.list FNRJ br. 86/46).

38. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460. - 1477. po kojima se zahtijeva da donositelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određenim zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlast da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ ).

38.1. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz stavka 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz stavka 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

38.2. Prema odredbi članka 28. stavka 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72. stavka 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

39. U konkretnom slučaju sud je utvrdio kako je tužiteljičina majka, pok. HĐ, u razdoblju od listopada 1979. kada je naslijedila sporne nekretnine pa do svoje smrti u studenome 2001., dakle 22 godine, bila u poštenom, zakonitom, istinitom i samostalnom posjedu, a što je obrazloženo u toč. 31, 32, 33 i 34 obrazloženja ove presude.

40. S obzirom na sve navedeno, kako je sud utvrdio kako je tužiteljičina majka u razdoblju od 1979. do 2001., dakle 22 godine, bila zakonitom, istinitom, poštenom i samostalnom posjedu uparničenih nekretnina, to je zaključak ovog suda kako su ispunjenje sve pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva od strane pok. HĐ nad predmetnim nekretninama temeljem instituta dosjelosti, slijedom čega je tužiteljičina majka, pored nasljeđivanjem, uparničene nekretnine stekla i temeljem instituta dosjelosti.

41. U odnosu na tužiteljicu, cijeneće sve provedene dokaze, te utvrđeno činjenično stanje, zaključak je ovog suda kako je tužiteljica stekla pravo vlasništva uparničenih nekretnina nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja pok. VĐ i HĐ, te potom pravnim poslom, diobom sa ostalim nasljednicima.

42. Pored nasljeđivanja i diobe, tužiteljica je vlasništvo spornih nekretnina stekla i dosjelošću. Naime, tužiteljica je, zajedeno sa svojim prednicima, pok. ocem VĐ i pok. majkom HĐ, sve vrijeme bila u poštenom, istinitom, zakonitom i samostalnom posjedu, najmanje 46 godina, računajući od dana kada je njezina majka, nakon smrti svog supruga, tužiteljičina oca stupila u posjed spornih nekretnina, a ako se u obzir uzme i očev posjed, tada je tužiteljica u posjedu spornih nekretnina bila najmanje 80- tak godina.

43. Cijeneći sve naprijed iznijeto i obrazloženo, zaključak je je ovog suda kako tužiteljica ima pravni interes zahtijevati usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, radi čega je tužiteljica ovlaštena zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva pored upisanog udjela, i daljnjeg udjela od ¾ dijela prava vlasništva nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela Split označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].

44. Slijedom svega obrazloženog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, te je odlučeno kao u toč. I izreke ove presude.

45. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 1 ZPP-a, te u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), kao i označenoj vrijednosti predmeta spora od 1.400,00 €, privremenom zastupniku tuženika ad1/ i ad2/ priznat je trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, za sastav podneska od 12.09.25. – očitovanje na vještvo 100 bodova, za pristupe na roč. od 20.05.25., 17.07.25. i 12.09.25. po 100 bodova, te za pristup na roč. od 27.08.25. 25 bodova (25%) što ukupno iznosi 525 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 1.050,00 €. Privremenom zastupniku tuženika ad1/ i ad2/ pripada i povećanje od 10% na ime zastupanja više stranaka (2) po (Tbr 36 Tarife), međutim, kako isti nije zatražio taj trošak, to privremenom zastupniku tuženika ad1/ i ad2/ taj trošak nije dosuđen.

45.1. Na dosuđeni iznos privremenom zastupniku pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 24. listopada 2025. pa do konačne isplate.

46. Navedeni troškovi privremenog zastupnika smatraju se troškovima parničnog postupka, a koje troškove podmiruje tužitelj, prema odredbi članka 85. stavak 3. ZPP- a. Iz tog razloga troškovi privremenog zastupnika u slučajevima iz članka 84. stavak 2. ZPP-a su procesna pretpostavka za vođenje postupka, jer bez imenovanja privremenog zastupnika u takvim slučajevima nije moguće voditi parnični postupak.

46.1. U ovom slučaju, kao što je već navedeno, sud je temeljem članka 84. stavak 1. ZPP-a postavio privremenog zastupnika – odvjetnika, pa takav privremeni zastupnik iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova za rad odvjetnika u stopostotnom iznosu, koji stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-169/2021-2 od 11. siječnja 2023. i Rev - x- 510/2015 od 2.rujna 2015.

47. U odnosu na prigovor tužiteljice glede troška za sastav podneska od 12.09.25. kojim se privremeni zastupnik tuženika očitovao na vještvo vještaka geodeta, ocjena je ovog suda kako taj prigovor nije osnovan. Naime, po ocjeni ovog suda, radi se o obrazloženom podnesku, s obzirom kako se privremeni zastupnik tuženika očitovao na provedeno vještvo, pa sukladno odredbi tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika privremenom zastupnika tuženika pripada trošak sastava tog podneska.

48. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 24. listopada 2025.

S U D A C

Miro Maslać

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- priv. zastupniku tuženika