REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-235/2020-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 19. rujna 2025, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Tomislava Nikolića, odvjetnika i punomoćnice tuženika TM, više savjetnice OGDO, Su-108/24, dana 24. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, platiti tužitelju IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.930,26 eura, zajedno sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, tekućom od:

-na iznos od 184,33 eura počevši od 09.12.2014., do isplate

-na iznos od 206,08 eura počevši od 09.01.2015., do isplate

-na iznos od 167,57 eura počevši od 08.04.2015., do isplate

-na iznos od 47,88 eura počevši od 08.05.2015., do isplate

-na iznos od 25,19 eura počevši od 08.06.2015., do isplate

-na iznos od 184,37 eura počevši od 07.07.2015., do isplate

-na iznos od 7,67 eura počevši od 10.08.2015., do isplate

-na iznos od 200,40 eura počevši od 07.10.2015., do isplate

-na iznos od 7,67 eura počevši od 08.01.2016., do isplate

-na iznos od 8,73 eura počevši od 05.02.2016., do isplate

-na iznos od 26,20 eura počevši od 04.03.2016., do isplate

-na iznos od 119,61 eura počevši od 06.04.2016., do isplate

-na iznos od 106,08 eura počevši od 06.07.2016., do isplate

-na iznos od 40,94 eura počevši od 08.08.2016., do isplate

-na iznos od 21,36 eura počevši od 06.09.2016., do isplate

-na iznos od 23,40 eura počevši od 07.11.2016., do isplate

-na iznos od 22,78 eura počevši od 07.02.2017., do isplate

-na iznos od 18,79 eura počevši od 07.03.2017., do isplate

-na iznos od 114,39 eura počevši od 07.04.2017., do isplate

-na iznos od 90,28 eura počevši od 07.06.2017., do isplate

-na iznos od 108,69 eura počevši od 07.07.2017., do isplate

-na iznos od 183,38 eura počevši od 06.10.2017., do isplate

-na iznos od 113,78 eura počevši od 08.11.2017., do isplate

-na iznos od 17,85 eura počevši od 07.12.2017., do isplate

-na iznos od 46,76 eura počevši od 08.01.2018., do isplate

-na iznos od 39,85 eura počevši od 07.02.2018., do isplate

-na iznos od 92,25 eura počevši od 06.04.2018., do isplate

-na iznos od 81,05 eura počevši od 07.05.2018., do isplate

-na iznos od 31,45 eura počevši od 07.06.2018., do isplate

-na iznos od 46,97 eura počevši od 06.07.2018., do isplate

-na iznos od 23,91 eura počevši od 07.08.2018.., do isplate

-na iznos od 22,87 eura počevši od 07.09.2018., do isplate

-na iznos od 274,48 eura počevši od 08.11.2018., do isplate

-na iznos od 26,90 eura počevši od 07.12.2018., do isplate

-na iznos od 34,45 eura počevši od 08.01.2019., do isplate

-na iznos od 50,06 eura počevši od 07.02.2019., do isplate

-na iznos od 29,03 eura počevši od 05.04.2019., do isplate

-na iznos od 33,87 eura počevši od 08.05.2019., do isplate

-na iznos od 9,28 eura počevši od 06.09.2019., do isplate

-na iznos od 39,66 eura počevši od 07.10.2019., do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj u dijelu tužbenog zahtjeva a da mu tužena isplati zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenom bruto iznosu.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.184,12 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je državni službenik u Odjelu osiguranja Zatvora u Zagrebu. Tužitelj povremeno nakon što od ponedjeljka do petka odradi 40 sati, radi subotom i/ili nedjeljom. Time njegov ukupni broj radnih sati koji je propisan čl. 8. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 89/12, u daljnjem tekstu: KU) i čl. 61. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14) i čl. 61. st. 1 Zakona o radu (NN 93/14), prelazi tjednu satnicu. Takav rad se smatra prekovremenim radom i sukladno čl. 44. st. 9 KU koji propisuje: "Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Opisani prekovremeni rad tuženik je propustio evidentirati u obračunima plaća tužitelja i za isti isplatiti naknadu. Temeljem čl. 44. st. 1. al. 2. KU, osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Slijedom navedenog tužitelj potražuje isplatu razlike iznosa koji mu nije isplaćivan s osnova prekovremenog rada. Tužitelj navedeno potražuje za razdoblje koje započinje pet godina i tri mjeseca prije podnošenja ove tužbe i traje do dana podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora (22.10.2019.), sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate. Tužitelj je svoje pravo pokušao ostvariti u mirnom postupku, sukladno čl. 186. a ZPP. Stoga tužitelj potražuje od tužene iznos od 2.930,26 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana isplaćene mu plaće za prethodni mjesec pa do isplate, a koje datume dospijeća utvrđuje vještak u svom nalazu i mišljenju. Predlaže obvezati tuženu da mu plati troškove parničnog postupka s zateznim kamatama.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Nadalje, osporava da eventualni prekovremeni rad tužitelju ne bi bio plaćen te predlaže tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženoj sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 21.10.2019. sa preslikom potvrde o primitku pošiljke, Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade, evidenciju o radnom vremenu, te je proveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., koji vještak je i saslušan tijekom postupka.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate rada iznad 8 sati rada, te rada subotom, nedjeljom i blagdanom za razdoblje od listopada 2014. do zaključno listopada 2019. Nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa u Odjeku vanjskog osiguranja i sprovođenja, a na radnom mjestu stariji pp-vozač specijalnog vozila u Zatvoru u Zagrebu.

6. Prema odredbama Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine« br. 104/13. 104/13 – Dodatak 1., 150/13 Dodatak 11. i 71/16 Dodatak III., 123/16, dalje u tekstu KU/13, te 112/17, 12/18 i 2/19 – Dodatak, dalje u tekstu KU/17), plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika prema čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU/17, uvećava se: za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50% za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%, te se navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena), dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

7. Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

-da s obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.),

-da službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.),

- da službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.),

- da se vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.),

-da je u članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. Kolektivnog ugovora za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl. 9. Kolektivnog ugovora, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane. (Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.),

- da zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.)

-da se nadopuna satnice, kao pojam koji se koristi u sustavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike) ne može umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.),

- da službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, se ne može „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44).

8. Iz svega navedenog proizlazi da je:

-poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati,

-da ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“,

-da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u smjenama i u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati,

-da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom,

-da se prekovremeni rad djelatniku, koji radi u smjenama ili turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije,

-da se djelatniku koji radu u smjenama ili turnusu, ne plaća posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati,

-da sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla,

-da je prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati), jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

9. Uz sve navedeno, što ističe i vještak Zrinko Ručević u svom nalazu i mišljenju, isti nastavno polazi i od činjenica da je uvidom u obračunske liste plaća, utvrđeno da je plaća tužitelja obračunata primjenom sljedećih osnovnih elemenata izračuna, i to: propisanih osnovica, propisanog koeficijenta radnog mjesta, stopa minulog rada, stopa uvećanja za posebne uvjete rada 30% u cijelom utuženom razdoblju, stopa uvećanja dodatka za vjernost. Nadalje da je obim rada tužitelja evidentiran po vrstama rada (redovan rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu, noću, prekovremeni rad, godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.), da je plaća za evidentirani broj sati redovnog rada, kao i naknade za blagdan obračunata primjenom odgovarajuće osnovice, propisanog koeficijenta radnog mjesta, uz uvećanje za stopu minulog rada, te dodatka za uvjete rada, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora. Za sve sate za koje je predviđeno plaćanje dodataka (rad noću, rad u turnusu, subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, i dr.) obračunati su dodatci primjenom odgovarajućih stopa uvećanja, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, a da je plaća za prekovremene sate rada obračunata u visini osnovne plaće (osnovica x koeficijent + minuli rad), uz uvećanje za 50%, te s uvećanjem za dodatke po osnovi posebnih uvjeta rada i po osnovi dodatka za vjernost (što je u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora). Tužitelju je isplaćen puni fond radnih sati (uključeni blagdani od ponedjeljka do petka), a što je u skladu s odredbama i tumačenjima važećeg KU. Nadalje, da je tužitelju evidentiran ostvareni, ali neplaćeni prekovremeni rad pod nazivom „prekovremeni rad

– neplaćeno“.

10. Vještak nadalje obrazlaže da iz Evidencija radnog vremena proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju radio uglavnom po 8 sati, povremeno i u smjenama na način; ako bi radio subotom, nedjeljom ili blagdanom, tada ne bi radio jedan dan u tjednu od ponedjeljka do petka. Uglavnom radno vrijeme mu je bilo organizirano na način da je tjedno radio po 40 sati odnosno mjesečno je ostvario propisani fond radnih sati (nisu uključeni blagdani). Nadalje, da iz Evidencija proizlazi broj pojedinih vrsta sati (redovni rad, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust i dr.) koje je tužitelj ostvario tijekom jednog mjeseca u utuženom razdoblju, te da svi sati rada iskazani u mjesečnim tabelarnim evidencijama o radnom vremenu, odgovaraju broju sati rada iskazanima i isplaćenima u platnim listama tužitelja.

10.1. Vještak u izračunu prekovremenih sati polazi od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iskazanog kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom). Izračun istih je dobio kao razliku između mjesečnog fonda sati (u koji fond ulaze blagdani i neradni dani) i broja dana blagdana i neradnih dana. Ostvarene prekovremene sate obračunava kao razliku između ukupno ostvarenih sati (sati rada + sati godišnjeg odmora + sati plaćenog dopusta + slobodni sati) i sati mjesečnog fonda radnih sati. Potom neplaćene prekovremene sate iskazuje kao razliku između ostvarenih prekovremenih sati i plaćenih prekovremenih sati, te ih obračunava po satnici redovnog rada s uvećanjem od 50%. Uvećanje plaće se obračunava na osnovnu plaću koju čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i dodatka za uvjete rada, te dodatka za vjernost (u razdoblju u kojem je ostvaren) na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključeni su blagdani i neradni dani). Za sate rada subotom, nedjeljom i blagdanom vještak obračunava samo dodatak od 50%, budući da su tužitelju ti sati već plaćeni po satnici redovnog rada uz uvećanje za rad subotom, nedjeljom i blagdanom.

11. U konačnici iz nalaza i mišljenja slijedi da polazeći od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, te uzimajući u obzir tumačenje tužitelja da je prekovremeni rad tužitelja svaki rad duži od 8 sati dnevno, te svaki sat rada subotom i nedjeljom i blagdanom (ne uzimajući u obzir preraspodjelu radnog vremena), visina neisplaćene bruto plaće s osnova prekovremenog rada, za utuženo razdoblje iznosi ukupno 2.930,26 eura, pri čemu vještak polazi u izračunu od podataka iskazanih u Evidencijama radnog vremena. Valja napomenuti da je u osnovnom nalazu i mišljenju vještaka od 2.11.2023. došlo do pogreške u izračunu ukupne glavnice svih mjesečnih potraživanja tužitelja, što je vještak ispravio dodatnim nalazom od 14.5.2025. Vještak se na ročištu očitovao i na primjedbe tužitelja na nalaz i mišljenje ističući da kako su tužitelju obračunati i plaćeni svi sati rada subotom, nedjeljom i blagdanom, pri čemu su isti obračunati po satnici redovnog rada uz uvećanje za odgovarajući postotak kako je propisano kolektivnim ugovorom, je za te sate obračunao samo dodatak od 50% koji nije bio obračunat u vrijeme isplate plaća tužitelju, te da se svi dodatci pa tako i dodatak po osnovi prekovremenih sati rada, obračunava na osnovnu plaću koju čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta i osnovice za izračun plaće, uvećano za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, kao i uvećane za pripadajuće dodatke za posebne uvjete rada i za vjernost.

12. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća ocjenjujući ga stručnim i objektivnim. Prema istom tužitelj postavlja konačni tužbeni zahtjev, dok tužena na isti nije imala primjedbi. Stoga je u konačnici tužbeni zahtjev valjalo usvojiti, primjenom odredbi čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU/17, prema kojima se osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50%, te citiranih tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike: Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013., Tumačenje broj 27/44 od 20. svibnja 2014 i 2/35 od 23. svibnja 2018, te Tumačenje broj 32/44 od 31. listopada 2014., te čl. 94. Zakona o radu(»Narodne novine«, br. 93/14.).

13. Tijek zatezne kamate je tužitelju dosuđen od dana kada mu je isplaćena plaća za prethodni mjesec, pa do isplate. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

14. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.). Stoga je valjalo odlučiti kao u st. II ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 2.930,26 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 100 bodova, (Tbr. 32., 7.t.1.), sastav tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima 06.04.2021., 17.01.2025., 24.04.2025. i 19.09.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podneska od 19.03.2025., u visini od 100 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za sastav podneska od 31.03.2025., u visini od 25 bodova (Tbr. 8.t.4., 7.t.1.), što ukupno iznosi 725 bodova, odnosno 1.450,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 362,50 eura, kao i troškove financijskog vještačenja u visini od 371,62 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 2.184,12 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 26.04.2023., budući da isti ne prileži spisu.

16. Tužitelj je podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora dana 22. listopada 2019., pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu i da je u ovom sporu tužitelju dosuđeno upravo ono potraživanje u pogledu kojeg se i obratio tuženoj u mirnom postupku.

17. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu 24. listopada 2025.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženoj po OGDO Zagreb