Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4026/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb, Trg bana
Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Ozren Pučar,
odvjetnik u Odvjetničkom društvu Travaš i partneri d.o.o. u Zagrebu, Jurkovićeva 24,
protiv 1. tuženika AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. Rijeka, Jadranski trg 4, OIB
67641553147, kojeg zastupa punomoćnik Robert Kopajtić, odvjetnik iz Rijeke,
Trpimirova 3 i 2. tuženika STEČAJNA MASA TRGOVAČKO OPATIJA d.d. u stečaju
Opatija, Vjekoslava Spinčića 13, OIB 66354494075, kojeg zastupa stečajni upravitelj
Dušan Crljenko iz Rijeke, Brca 8c, kojeg zastupa punomoćnik Zinko Grgurić,
odvjetnik iz Rijeke, Ante Starčevića 5, odlučujući po tužbi glavnog miješanja radi
isplate iznosa od 824.622,74 kn, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije
tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj
Pž-146/2019-2 od 21. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično
preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-772/2016-22 od 30.
studenoga 2018., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-146/2019-2 od 21. travnja 2021., u odnosu
na pitanje koje glasi:
"Ima li založni vjerovnik koji ima pravo zaloga na dionicama čiji je izdavatelj
stečajni dužnik koji je nakon provedenog stečajnog postupka brisan iz sudskog
registra, a koje je pravo založni vjerovnik stekao prije otvaranja stečaja, što uključuje
i založno pravo na pravu tj. na tražbini ranijeg dioničara prema stečajnoj masi, a u
slučaju kad su nakon namirenja vjerovnika preostala sredstva u stečajnoj masi
stečajnog dužnika, pravo na isplatu radi namirenja svoje zalogom osigurane tražbine
prije i umjesto dioničara čije je pravo predmetom zaloga?"
Obrazloženje
1. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-
146/2019-2 od 21. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično
preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-772/2016-22 od 30.
studenoga 2018.
2. Protiv ove drugostupanjske presude tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje
revizije temeljem odredbe čl. 382. i čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne
novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11,
148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
2.1. U prijedlogu postavlja pitanje koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz
sudsku praksu, kakvo je citirano u izreci ove odluke.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
3.1. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP),
revizijski sud je ocijenio kako je drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za
dopuštenje revizije (i navedeno u izreci ovoga rješenja), važno za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. Predmetni spor vodi se radi isplate viška pri završnoj diobi u stečajnom postupku
vođenim nad pravnim prednikom (ovdje) drugotuženika po tužbi glavnog miješanja
tužitelja kao umješača u predmetu Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-
468/2013. Navedeni spor vodio se rad isplate istih preostalih sredstava iz stečajne
mase drugotuženika, ali po tužbi (ovdje) prvotuženika (odnosno njegovog pravnog
prednika) protiv drugotuženika.
3.3. U toj je parnici Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem poslovnog
broja Pž-1394/2014 od 4. studenog 2015. ukinuo presudu Trgovačkog suda u Rijeci
broj P-468/2013 od 20. prosinca 2013., nakon čega je prvostupanjski sud svojim
rješenjem prekinuo postupak do pravomoćnog okončanja ove predmetne parnice,
smatrajući, u bitnom, da je pravo na isplatu ostatka stečajne mase u korist osobe s
pravom zaloga na dionicama društva u stečaju prethodno pitanje u odnosu na odluku
o pravu dioničara na tu isplatu
3.4. Pritom je u odnosu na sporno pravo u ukidnom rješenju (na koje se tužitelj
izravno poziva kao na razlog važnosti postavljenog pitanja) izraženo shvaćanje koje
je suprotno shvaćanju suda izraženom u ovdje pobijanoj drugostupanjskoj presudi.
Dakle, suprotno stavu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u presudi protiv
koje se ovdje predlaže dopuštenje revizije, isti sud u ukidnom rješenju navodi kako
se temeljem odredbe čl. 195. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 44/96,
161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12, 133/23 i 45/13;
dalje: SZ), od preostalih sredstava nakon namirenja vjerovnika imaju namiriti
dioničari temeljem njihovog prava koje proizlazi iz činjenice da su bili imatelji dionica,
ali da se imaju namiriti ne samo dioničari nego i onaj koji ima zalog na tim dionicama.
Kod toga se VTSRH poziva na odredbu čl. 335. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima kojim je propisano da je založni vjerovnik ovlašten svakome pa i
onome čije je založno pravo postavljati sve zahtjeve radi zaštite svog založnog prava
na tom zalogu, a osobito ima pravo zahtijevati od dužnika da mu ispuni založenu
tražbinu koja je dospjela, odnosno od trećega zahtijevati ono što je primio na ime
ispunjenja založene tražbine. Dakle, navedena odredba daje pravo založnom
vjerovniku da zahtijeva od dužnika da mu ispuni založenu tražbinu koja je dospjela,
odnosno od trećega zahtijevati ono što je primio na ime ispunjenja založene tražbine.
4. U predmetnoj parnici odbijen je zahtjev založnog vjerovnika jer sud smatra kako je
potrebno primijeniti odredbu čl. 343. ZV-a prema kojoj u slučaju propasti predmeta
zaloga prestaje založno pravo, a ovdje je nesporno da dionica više nema s obzirom
na to da su dionice prestale postojati brisanjem pravne osobe iz sudskog registra pa
se otada ni založno pravo ne može protezati na zahtjev dioničara za isplatom ostatka
stečajne mase (čl. 195. SZ-a).
5. Iz navedenog slijedi kako isti drugostupanjski sud u pogledu prava založnog
vjerovnika na isplatu ostatka stečajne mase ima u dvije parnice koje se vode između
istih stranaka (istina u različitim procesnim pozicijama) izražava dva potpuno oprečna
shvaćanja, što po mišljenju ovog vijeća, uz sve ostale navode prijedloga za
dopuštenje revizije kao i druge okolnosti ovog slučaja (prekinut postupak u glavnoj
parnici, nemogućnost dovršetka poslova u stečaju itd.) jasno ukazuje na potrebu da
Vrhovni sud Republike Hrvatske davanjem odgovora na postavljeno pitanje osigura
jedinstvenu primjenu prava.
6. Slijedom izloženog, u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke za dopuštenje
revizije u odnosu na drugo postavljeno pitanje, pa je na temelju odredbe čl. 385.a st.
1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 05924-21980-1e2e9
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.