Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Rijeka

Poslovni broj: K-128/2021-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Grgi Komadini kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Crnčan kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GZ zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj: KO-DO-135/2021 od 18. veljače 2021. godine nakon održane javne rasprave zaključene 23. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, NZ, oštećenika IZ, njegova punomoćnika u zamjeni, odvjetničke vježbenice LZ iz [adresa], okrivljenika GZ te njegova branitelja Hrvoja Medarića, odvjetnika iz Zagreba, dana 24. listopada 2025. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje: ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-128/2021-2 od 20. svibnja 2021. godine.

II. Okrivljenik GZ, sin CZ i G, rođene N, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom školom, umirovljenik, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 400,00 eura, OIB [osobni identifikacijski broj], neoženjen, bez djece, neosuđivan, na slobodi,

k r i v  j e

što je

u studenome i prosincu 2018. godine u Vrbovskom, u nakani da se domogne tuđih stabala velike vrijednosti u šumskom predjelu zvanom Kokošica na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu KZ i IZ, posjekao te za sebe zadržao 156 stabala bukve, javora, hrasta i lipe ukupne vrijednosti od 14.982,83 eura,

dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, a vrijednost ukradene stvari je velika,

čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom – opisano u članku 228. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 228. stavku 3. KZ/11

pa se okrivljenik GZ temeljem članka 228. stavak 3. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

III. Na temelju članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku GZ se izriče

uvjetna osuda

na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 dalje: ZKP/08) oštećeniku IZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u visini od 14.982,83 eura (četrnaest tisuća devetsto osamdeset i dva eura i osamdeset i tri centa) koji je u obvezi nadoknaditi okrivljenik GZ, OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku GZ podmiriti trošak kaznenog postupka koji se odnosi na paušalnu svotu iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura), trošak vještačenja iz članka 148. stavka 2. točka 1. ZKP/08 u iznosu od 2.063,88 eura (dvije tisuće šezdeset i tri eura i osamdeset i osam centi), u roku od 15 (petnaest) dana u korist Državnog proračuna te trošak postupka oštećeniku IZ za nagradu i nužne izdatke opunomoćenika iz članka 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08 u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno naznačenom optužnicom teretilo je okrivljenika GZ zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – krađom iz čl. 228. st. 1. KZ/11 s time da je državni odvjetnik precizirao činjenični i zakonski opis te pravnu kvalifikaciju sukladno provedenom vještačenju podneskom od 24. srpnja 2025. godine tako da je okrivljenika teretio nadalje za kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11 te potom na raspravi 23. listopada 2025. precizirao činjenični opis u pogledu vrijednosti otuđene stvari, s time da je sud s obzirom na rezultat dokaznog postupka intervenirao u činjenični opis djela na način da je smanjio vremenski period djelovanja okrivljenika kako će biti obrazloženo pod t. 19. obrazloženja

2. Na raspravi pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.

3. S obzirom na takvo očitovanje okrivljenika o krivnji sud je tijekom postupka izveo slijedeće dokaze: proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke te vještaka šumarske struke pri čemu su ispitani kao svjedoci oštećenik IZ (list 103-104, odnosno 114 spisa), TZ (list 105-16 odnosno 115 spisa), HZ (list 107 odnosno 116 spisa), ŽZ (list 108- 109 odnosno 117 spisa) i čiji iskazi su još jednom pročitani na raspravi uz suglasnost stranaka, provedeno je geodetsko vještačenje po vještaku Branku Dešmanu te je isti ispitan (list 88-89, 110 odnosno 117 te 170 spisa) te vještačenje po vještaku šumarske struke Željku Kauzlariću te je isti ispitan (list 111 odnosno 118, 119-153, 174-180 spisa), dopunski je ispitan kao svjedok oštećenik IZ (list 171-172), na raspravi je kao svjedok ispitan ĆZ (list 186) te je provedeno dopunsko šumarsko vještačenje koji nalaz i mišljenje je pročitan uz suglasnost stranaka, pročitan je posjedovni list br. 85 k. o. [katastarska općina] (list 8 spisa) te izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9 spisa) te posjedovni list br. 84 k. o. [katastarska općina] (list 75 spisa). Na kraju postupka prije nego što je okrivljenik iznio svoju obranu, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika, isti je iznio obranu te je reproducirana snimka njegova ispitivanja u policiji uz čitanje pripadajućeg zapisnika (list 18, 10-14 spisa).

4. U obrani koju je iznio na kraju postupka okrivljenik GZ ostao je pri obrani iznesenoj prilikom ispitivanja u policiji gdje u bitnome ne osporava da je on sjekao (rušio) drva u šumi, da je za to angažirao radnike, međutim, u bitnome, osporava da bi sjekao drva na zemljištu u vlasništvu oštećenika IZ. Na raspravi u obrani dodatno iskazuje da je sjekao 2017. krajem kolovoza pa do listopada kada je sječa bila gotova. Sjekao je u predjelu Kokošica, Beleš i Očevarica s time da ne može točno reći brojeve parcela, ne zna ih napamet. On da zna gdje je međa između njega i IZ i nije sjekao na njegovoj parceli već na susjednoj parceli na kojoj da je suvlasnik s ŽZ i još nekim osobama i s njegovom braćom. Sječu da je za njega vršio TZ. ŽZ da je bio jedanput gore sa njim prije nego je počela sječa gdje da su se dogovorili što sjeći i nakon toga da više nije dolazio. Kada je on sjekao svoju šumu, šuma IZ da nije bila posječena. On da je bio sa IZ do šume da mu pokaže što je njegovo, osim te parcele da mu je pokazivao i još jednu parcelu koja je niže koju je bila koristila šumarija, ali kasnije da mu je vraćena. Kada je bio sa IZ da mu pokaže tu parcelu misli da nije bila još posječena, ali nije potpuno siguran. On da se nalazio nekoliko puta sa oštećenikom vezano za naknadu štete, ali da mu je rekao da on to nije posjekao i da se nemaju što dogovoriti.

5. Svjedok – oštećenik IZ iskazao je u bitnome da su u razdoblju od 2018. do 2019. godine njemu poznanici iz susjednog sela rekli da se vrši sječa na privatnoj parceli i da ode vidjeti da li se možda sječe na njihovoj. Kakvih pola godine nakon toga da je htio ići pripremiti drva za zimu i kako je u katastru vidio da njihova parcela graniči sa parcelom od GZ zvao ga je u više navrata da idu skupa gore gdje je to, a on da mu je govorio da je to neka šikara. Kada su konačno došli to vidjeti, on da mu je pokazao neku drugu parcelu negdje dalje da oštećenikova, a za oštećenikovu parcelu da je pokazao da je okrivljenikova. Oštećenik da je nakon toga s jednim čovjekom koji ima GPS provjerio stanje na terenu i shvatio da je to njihova parcela. Nakon toga on da je nazvao okrivljenika te su išli ponovno zajedno pogledati te je s njim pokušao postići dogovor oko naknade za drva koja su posječena, ali se oko toga nisu uspjeli dogovoriti. Koja je njihova parcela je utvrdio i prijavio policiji u drugom djelu 2019. godine. Nakon prijave policiji, ali misli i ranije, negdje početkom 2019. nije bilo više sječe. On je krajem 2018. godine čuo da se vrši sječa susjedne parcele pa da odem pogledati da se ne sječe i na njihovoj. Dodatno ispitan iskazao je da je krajem 2018. odnosno početkom 2019. uspio nagovoriti okrivljenika da idu vidjeti koja bi šuma bila njegova i tada kad je došao da nije znao da je to što je bilo porušeno bilo njegovo. u drugom dijelu 2019. da je išao ponovno u šumu te da je uz pomoć aplikacije u katastru išao provjeriti na kojoj je to parceli vršena ranije sječa te je shvatio da je vršena na njegovoj parceli s time da otkad je bio gore bio sa okrivljenikom da nije u tom periodu bila vršena nova sječa. Sva sječa da je bila vršena ranije odnosno kako je bilo vidljivo kada je prvi put bio gore sa okrivljenikom. Pamti kada je to bilo jer da mu je tada majka bila u bolnici, a on da je bio u domu i tada da su mu rekli da se gore vrši sječa, ali da nije mogao ići provjeriti. On da je naknadno, kako se sa okrivljenikom nije uspio dogovoriti oko toga da mu nadoknadi štetu, podnio kaznenu prijavu. Smatra da je sječa izvršena krajem 2018.

6. Iz iskaza svjedoka TZ slijedi u bitnome da je njegova firma bila angažirana za sječu od okrivljenika na parceli na kojoj se vrši očevid. Pokazao im je gdje treba sjeći drva, drva su bila označena. Oni su ta drva posjekli i odvukli ih do pomoćnog stovarišta, a od tamo su ih vozili kamioni, a ne oni. Radovi su trajali možda 3-4 dana. Drva su dalje čini mu se vozili firma '' Muhar'' i ''Lesnik'' iz Slovenije, a on da ne zna tko je naložio da se drva odvezu, ali po njemu logično da je to bio vlasnik odnosno GZ koji je naložio sječu. GZ da je pokazao međe, sve da je bilo obilježeno po točkama. Bila su označena i drva koja treba sjeći i granice parcele sprejem. Bile su označene po okrivljeniku GZ. Prilikom ispitivanja u policiji pri kojem iskazu je ostao je još dodatno iskazao da je radove vršio negdje 2017. godine, da se ne može sjetiti točno kada.

7. Iz iskaza svjedoka HZ slijedi da je on kao zaposlenik kod TZ traktorom izvlačio drva sa zemljišta gdje se vrši očevid, čini mu se da bi to bilo 2017.- 2018. godine, a drva da su izvlačili ako se dobro sjeća 3 dana. On da je izvlačio drva sa čitavoga zemljišta gdje se vide posječena drva. Nije okrivljenika tada viđao na terenu. Nije obraćao pažnju da li su drva ili granice parcele označene.

8. Iz iskaza svjedoka ŽZ slijedi da je on suvlasnik sa okrivljenikom GZ na parceli koja graniči sa parcelom od IZ. On i GZ da su zajedno vršili sječu na toj njihovoj parceli, nakon toga njega da ga je kontaktirao IZ da mu pokaže koja je njegova parcela i kada su njih dvoje došli do njegove parcele vidjeli su da je sječeno i na njoj. Jednom je bio vidjeti šumu sa LZ, a jednom da su išli svjedok, IZ i GZ skupa. Između parcele njega i GZ i parcele od IZ da su vidljive međe. Znali su granicu između parcela prema stanju na terenu, dijeli ih jedan jarak. Dijeli ih jarak jednim dijelom, a drugi dio otprilike znaju kuda ide granica. Poznato mu je da su se okrivljenik i oštećenik pokušali dogovoriti oko neke naknade štete, a što im je on i sugerirao sugerirao da bi bilo najbolje, a što se dalje događalo nije mu poznato. Prilikom ispitivanja u policiji 3. veljače 2021. (list 27-28) pri kojem iskazu je ostao je još dodatno iskazao da je prije otprilike dvije godine zajedno sa IZ i GZ bio u šumskom predjelu zvanom "Kokošica" kojom prilikom da je vidio da je dio šume posječen, a kojeg dijela šume da je vlasnik IZ. Nakon razgovora da je bio dogovor da će se GZ sporazumjeti s vlasnikom oko plaćanja štete.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Branka Dešmana proizlazi da je sječa stabala obavljena u cjelokupnoj površini k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], šuma površine 2 jutra i 678 čhv, koja je u vlastovnici upisana na Slivac Tonicu u ¾ i Slivac Ivana u ¼ dijela te na dijelu susjedne južno položene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlastovnici upisane na Gerić Matu. Na upit suda o tome da li su na terenu postojale vidljive međe između kč. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] vještak je odgovorio da su oni na terenu označili odnosno iskolčili lomne točke granica između parcela, zajedno sa strankama i stranke da nisu imale primjedbu na pokazane međašne linije. A u odnosu na jarak koji se od strane svjedoka ŽZ bio spomenuo kao granica u jednom dijelu postoji taj ''jarak'' zapravo bi se radilo o vododerini koja se poklapa sa međašnom linijom.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke Željka Kauzlarića proizlazi da je posječeno ukupno 156 stabala vrste bukve, javora, hrasta i lipe te da bi ukupna šteta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema Cjeniku glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma od 10. veljače 2025. iznosila 21.190,73 eura, a u dopuni nalaza i mišljenja prema cjeniku važećem u razdoblju od studenoga 2018. do travnja 2020. godine, prema najpovoljnijem cjeniku od 23. studenoga 2018. godine šteta iznosi 14.982,38 eura. U odnosu na pitanje kada je izvršena sječa odgovorio je da je mogla biti izvršena 2020. godine, a da li je vršena i ranije 2018. ili 2019 teže da može procijeniti jer su panjevi već bili u rasutom stanju.

11. Iz iskaza svjedoka PZ slijedi da poznaje IZ i GZ. Za IZ da nije nikad izvlačio drva iz šume. Inače da ima obrt za sječu i vuču šuma, a nakon što mu je prezentirano o čemu se ovdje navodi da nije nikad bio ni sa oštećenikom ni sa okrivljenikom na dijelu Kokošica niti ima saznanja o njihovom sporu.

12. Iz posjedovnog lista br. 85 k. o. [katastarska općina] slijedi da su kao posjednici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani Slivac Tonica u ¾ dijela te Slivac Ivan u ¼ dijela.

13. Iz izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Vrbovsko, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi da su kao vlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisani Slivac Tonica u 2/4 dijela, Slivac Ivan u ¼ dijela te Slivac Tonica u ¼ dijela.

14. Iz posjedovnog lista br. 84 k. o. [katastarska općina] slijedi da je kao posjednik k. č. [katastarska čestica] upisan CZ.

15. Iz izvatka iz kaznene evidencije za okrivljenika proizlazi da je isti kazneno neosuđivan.

16. Ocjenom provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi te cijeneći obranu okrivljenika sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik GZ počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11.

17. Okrivljenik u svojoj obrani ne osporava da je on sjekao drva u predjelu gdje se nalazi i nekretnina oštećenika, međutim on osporava da bi on bio taj koji je sjekao upravo na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. On da je sjekao 2017. godine krajem kolovoza pa do listopada kada sječa da je bila gotova. Međutim nasuprot njegove obrane stoji iskaz svjedoka – oštečenika IZ koji iskazuje da je kada je čuo u selu da se vrši sječa zvao GZ za kojeg je vidio da graniči sa njegovom parcelom, kada su otišli vidjeti parcele da je GZ, koji mu je prije govorio da se radi o nekoj šikari, rekao prvotno da je od IZ neka druga parcela, a za njegovu parcelu da je pokazao da je okrivljenikova da bi u konačnici oštećenik provjerom sa GPS-om shvatio da se radi o njegovoj parceli, a da smatra da je sječa vršena krajem 2018. godine. Svjedok TZ ispitan na očevidu na licu mjesta potvrdio je da je njegova firma bila angažirana na parceli na kojoj se vrši očevid, a da je okrivljenik označio kako drva koja treba sjeći tako i granice parcele sprejem, sječa da je vršena negdje 2017. godine, ali da se ne može sjetiti točno kada. Svjedok HZ sjeća se kako je izvlačio drva sa predmetnog zemljišta, a kao zaposlenik HZ. Konačno svjedok ŽZ, koji je suvlasnik sa GZ na parceli koja graniči sa oštećenikovom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) navodi da je nakon što je došao sa IZ vidio da je sječeno i na njegovoj parceli, s time da je iskazao da se granica između parcela na terenu znala prema stanju na terenu, da jednim dijelom parcele dijeli jarak, a drugi dio otprilike znaju kuda ide granica te da su IZ i GZ se pokušali dogovoriti oko naknade štete. On da je vidio da je dio šume oštećenika posječen otprilike dvije godine unatrag od njegova ispitivanja koje je bilo 3. veljače 2021. Nadalje, vještak geodet Branko Dešman potvrđuje da je sječa obavljena na cjelokupnoj k. č. [katastarska čestica] te na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a vještak šumarske struke Željko Kauzlarić utvrđuje da je na k. č. [katastarska čestica] posječeno 156 raznih stabala bukve, javora, hrasta i lipe. Također vještak geodet Branko Dešman potvrđuje da na terenu postoji jarak odnosno vododerina koja se poklapa sa međašnom linijom. Svjedok ĆZ s druge strane naveo je da za oštećenika nije nikad sjekao drva na predmetnom zemljištu niti je ikada bio tamo.

18. Imajući u vidu sve gore navedeno sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik GZ posjekao drva na nekretnini u vlasništvu KZ i IZ koja su prema tome bila u njihovom vlasnišvtu pri čemu je postupao s namjerom da za sebe prisvoji korist od tih stabala odnosno te se i okoristio za vrijednost posječenih stabala. Naime, s obzirom da međe parcela imzeđu GZ i IZ nisu bile sporne, i da su kako iskazuje ŽZ znali prema stanju na terenu koje zemljište kome pripada, a potom i da se iz iskaza oštećenika može zaključiti kako je okrivljenik želio prikriti što je učinio prvo time što mu je govorio da se radi o nekoj šikari, a potom mu za oštećenikovu nekretninu na kojoj je vršena sječa rekao da je okrivljenikova, jasno slijedi da je okrivljenik GZ znao da se ne radi o njegovoj nekretnini i njegovim stablima. Pored toga, da se radi o stvarima veće vrijednosti utvrđeno je temeljem nalaza vještaka šumarske struke, a s obzirom da je okrivljenik označio koja stabla treba posjeći, dakle znao je da se radi o brojnim stablima (156 stabala), a time i da se radi o većoj vrijednosti ukradenih stabala, i to kako je utvrdio vještak prema cijenama u vrijeme sječe od 14.982,83 eura, dakle koji premašuje vrijednost od 7.963,37 eura u smislu čl. 87. st. 29. KZ/11. Opisanim postupanjem okrivljenik je ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11 jer je u namjeri da se nepripadno okoristi otuđio tuđe pokretne stvari te je djelo počinio izravnom namjerom s obzirom da je bio svjestan da protupravno prisvaja tuđe pokretne stvar i to je želio ostvariti.

19. Što se tiče razdoblja u kojem je vršena sječa sud je prihvatio iskaz oštećenika, koji je u dopunskom iskazu točno razjasnio vremenski slijed njegove interakcije sa okrivljenikom u pogledu prijepora, kao i događaje (boravak u domu, hospitalizacija majke), a to potvrđuje i iskaz ŽZ koji iskazuje o vremenu u kojem je on vidio da je šuma već posječena, a što bi bilo unatrag dvije godine od njegova ispitivanja koje je bilo 3. veljače 2021. godine, dakle da je početkom 2019. godine šuma bila već posječena. U tome je smislu sud i intervenirao u činjenični opis djela na način da je smanjio razdoblje vršenja sječe na ova dva mjeseca.

20. Određujući vrstu i visinu kaznenopravne sankcije, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio raniju neosuđivanost dok mu je otegotnim cijenio visinu štete odnosno brojnost stabala koja su po njegovom nalogu posječena, a prema nalazu vještaka to je činjeno na čitavoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Cijeneći sve navedeno u odnosu na konkretno djelo, imajući u vidu način počinjenja i nastale posljedice, sud smatra da je kazna kako je izrečena presudom, dakle kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci, uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od dvije godine, adekvatna kako u smislu generalne tako i specijalne prevencije, tj. da će utjecati na okrivljenika da ne čini nova kaznena djela, ali i na ostale građane da ne čine kaznena djela. Okrivljenik je zbog uvjetne osude svjestan da će ga se u slučaju ponavljanja kaznenog djela uputiti na izdržavanje kazne zatvora, ali se ipak izbjegava da se boravkom u zatvorskom okruženju izloži i onoj negativnoj strani boravka u kaznionici, pri čemu sud smatra, da je izrečena kazna adekvatna da potakne okrivljenika da shvati neprihvatljivost činjenja kaznenih djela.

21. Sud je prihvatio i dosudio imovinskopravni zahtjev oštećenika s obzirom da je visina štete obračunata prema vještaku. Sud napominje da nije ulazio u vlasničkopravne odnose na pojedinim nekretninama, naime evidentno je da na području na kojem se vršila sječa zemljišnoknjižno stanje nije u cijelosti usklađeno sa stvarnim pa je tako k. č. [katastarska čestica] za koje ŽZ i okrivljenik navode da je njihova upisana kao vlasništvo SZ, a u posjedu ŠZ, a k. č. [katastarska čestica] kao suvlasništvo IZ i KZ. Međutim, kako u postupku nitko nije osporavao niti problematizirao legitimaciju IZ da potražuje cjelokupnu naknadu štete za navedenu nekretninu te se u ovome postupku kao oštećenik prijavio i nastupao samo IZ koji je i podnošenjem kaznene prijave inicirao cjelokupni postupak, sud je istome dosudio zatraženi imovinskopravni zahtjev u cijelosti.

22. S obzirom da je čl. 148. st. 1. ZKP/08 predviđeno da okrivljenik koji je proglašen krivim snosi troškove kaznenog postupka, osim ako sud ne nađe da postoje uvjeti za oslobađanje od istih, kako sud nije našao razloga za oslobađanje okrivljenika od troškova, naloženo mu je da snosi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 u iznosu od 200,00 eura imajući u vidu duljinu trajanja i složenost postupka te imovinsko stanje okrivljenika, sukladno čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08 troškove vještačenja koji se odnose na geodetsko vještačenje u iznosu 852,56 eura te troškove šumarskog vještačenja u iznosu od 1.211,32 eura, a sukladno čl. 145. st. 2. t. 8. ZKP/08 okrivljenik je dužan snositi i nužne izdatke oštećenika koji se odnose na nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika, budući da je oštećenika zastupao odvjetnik, i to u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08, odnosno kada ti podaci budu poznati sudu.

23. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci, 24. listopada 2025.

Sudac

Grga Komadina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

- ODO u Rijeci

- Okrivljenik

- Branitelj

- Punomoćnik oštećenika