REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: P-424/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupano po punomoćniku Davoru Bubalo odvjetniku iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave održane dana 19. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, a koji glasi: „Nalaže se tuženiku, Euroherc osiguranje d.d. OIB: 22694857747, Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb isplatiti tužitelju, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 4.212,23 eura uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana 21. veljače 2025. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, kao i da tužitelju nadoknadi parnične troškove, sve to u roku od 15 dana".

II Nalaže se tužitelju isplatiti parnični trošak tuženiku u iznosu od 500,00 Eur-a (petsto eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 24. listopada 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je osiguranik tužitelja LH stradao na radu u prometnoj nesreći 3. srpnja 2007. kao suvozač, a koju nesreću je prouzrokovao ĐH upravljajući vozilom [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika temeljem police 0822200820. Odgovornost osiguranika tuženika utvrđena je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu KS-9/08 od 9. listopada 2008. Rješenjem tužitelja od **.**.2009. DH određeno je pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu kao posljedica predmetnog štetnog događaja. Po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ali za različita razdoblja nakon štete vođeni su postupci pred Trgovačkim sudom pod brojem P-834/17 i P-640/16. Da daljnjom isplatom mirovine za tužitelja nastaje nova šteta, tako da je u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. prosinca 2022. na ime invalidske mirovine isplatio ukupno 4.212,23 Eur-a obzirom da isto predstavlja štetu u punom iznosu u skladu sa odredom čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju. Da je tuženika pozvao u mirnom postupku odštetnim zahtjevom od 31. siječnja 2025. koji je tuženik zaprimio, ali je isti otklonio kao neosnovan, slijedom čega od tuženika ovom tužbom potražuje isplatu navedenog iznosa, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 21. veljače 2025. pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi kako ne osporava da se 3. srpnja 2007. dogodila prometna nesreća, ali da obzirom kako se tužbe ne temelji na Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu već na Zakonu o mirovinskom osiguranju da osporava pasivnu legitimaciju, ističe prigovor zastare, osporava da su isprave tužitelja na koje se tužitelj poziva kao dokaz provedenog plaćanja i kao dokaz izračuna mirovine javne isprave s dokaznom snagom vjerodostojnosti kao i točnost i ispravnost obračuna, kao i da tužitelj nije dokazao da je izvršio plaćanja koja potražuje ovom tužbom, osporava i potraživanje zakonske zatezne kamate. Navodi da je obvezu tuženika potrebno utvrđivati primjenom čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i da u skladu sa navedenom odredbom obveza tuženika postoji samo ukoliko bi razmjerni iznos invalidske mirovine koju tužitelj isplaćuje svom osiguraniku bio veći od razmjernog iznosa mirovine utvrđene za slučaj umirovljena zbog povrede na radu. Da tužitelj ne traži od tuženika tu štetu niti dokazuje tu štetu. Osporava osnov i visinu zahtjeva te isti predlaže odbiti uz obvezu naknaditi parnični trošak tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem i uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: Zapisnik o očevidu (list 4-6 spisa), Presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 9. listopada 2008. KS-9/08 (list 7-13 spisa), prijava ozljede na radu (list 1518 spisa), rješenje tužitelja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu od 6. listopada 2009. (list 19-21 spisa), rješenje tužitelja od 14. srpnja 2009. (list 23-24 spisa), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljena invalidnosti od 1. lipnja 2009. (list 25-30 spisa), Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 17. studenog 2017. poslovni broj P-834/2017 (list 31-37 spisa), Presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 12. rujna 2019. poslovni broj Pž-127/2018 (list 39-45 spisa), Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 5. svibnja 2017. poslovni broj P-640/2016 (list 47-49 spisa), Presuda Visokog trgovačkog suda u Zagrebu od 11. srpnja 2018., poslovni broj Pž-4237/2017 (list 51- 53 spisa), obračun isplate tužitelja od 1. travnja 2022. – 31. prosinca 2022. (list 55 spisa), banka podataka tužitelja od 27. ožujka 2025. (list 57-62 spisa), odštetni zahtjev tužitelja tuženiku od 31. siječnja 2025. s dokazom o slanju (list 63-64 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva tuženika od 10. veljače 2025. (list 65-66 spisa), odgovor tuženika od 25. veljače 2025. (list 67 spisa), Presuda Županijskog suda u Šibeniku poslovni br. Gž-375/24 od 12. kolovoza 2025. (list 204-208 spisa), Presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-1910/2020 od 24. rujna 2024. (list 209-214 spisa), Presuda Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni br. Pž- 187/2021 od 18. srpnja 2023. (list 209-214 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, dok je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. U predmetnom slučaju ključno je jesu li u predmetnom postupku mjerodavne odrede Zakona o mirovinskom osiguranju ili Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

7. Sukladno čl. 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 102/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 u daljnjem tekstu: ZMO) zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Nadalje, temeljem st. 2. toč. 1. istog čl. naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja na osnovi priznatog prava na novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu. Sukladno čl. 164. st. 1. ZMO-a Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu.

8. Čl. 27. st. 1. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 u daljnjem tekstu: ZOOP) propisuje da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Temeljem st. 2. istog čl. stvarnom štetom smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Nadalje, temeljem st. 3. istog čl. razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

9. Odlučujući o reviziji u predmetu poslovni broj Rev-12/22 rješenjem od 12. siječnja 2022. Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje izraženo već i u ranijim odlukama Rev-x-388/2018 i Rev-5292/2019, da je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode).

10. Tužitelj potražuje naknadu štete za isplaćenu invalidsku mirovinu za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. prosinca 2022., u koje vrijeme je na snazi bila citirana odredba čl. 27. st. 3. ZOOP-a. Tužitelj potražuje iznos od ukupno 4.212,23 Eur-a, a koji iznos predstavlja 100% od ukupno isplaćenog iznosa na ime ozljede na radu.

11. Temeljem navedene odredbe čl. 27.st.3. ZOOP-a tužitelj je od tuženika ovlašten potraživati iznos u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Tuženik, kao osiguravajuće društvo, nije štetnik (vozač koji je skrivio prometni nesreću), već na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju preuzima ugovorne obveze koje su propisane člankom 27. ZOOP-a i dužan je naknaditi samo onu vrstu štete i u onoj visini kako to regulira ZOOP. Uvidom u dokumentaciju tužitelja o priznavanu prava na invalidsku mirovinu (list 19-29 spisa) utvrđeno je da je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu u postotku od 100%, te je profesionalna nesposobnost prouzročena povredom na radu. Kako je dakle tužiteljevom osiguraniku utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede na radu, ne postoji razlika u smislu odredbe čl.27.st.3. ZOOP-a, odnosno tužitelj nije pretrpio stvarnu štetu, te nema pravo na temelju odredbi čl. 27.st.1.,2. i 3. ZOOP-a zahtijevati od tuženika isplatu.

12. Ostali priloženi dokazi i prigovori nisu posebno ocjenjivani jer isti nisu odlučni za odluku u ovoj pravnoj stvari.

13. Kako je tuženi zastupan po odvjetniku u cijelosti uspio u ovom postupku istom je u skladu sa odredbom čl. 154.st.1. i 155. ZPP-a trebalo priznati parnični trošak. Tako je u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, 107/25), a obzirom na vrijednost predmeta spora u visini od 4.212,23 Eur-a, trebalo priznati tuženiku zastupanom po odvjetniku trošak sastava odgovora na tužbu od 8. lipnja 2025. (Tbr.8.1.) u iznosu od 200,00 Eur-a, te zastupanja na ročištu 18. rujna 2025. (Tbr.9.1.) u iznosu od 200,00 Eur-a, odnosno ukupno 400,00 Eur-a uvećano za PDV 25%, odnosno ukupno 500,00 Eur-a uvećano za zatražene zakonske zatezne kamate u skladu sa odredbom čl. 151.st.3. ZPP-a, slijedom čega je riješeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Dugo Selo, 24. listopada 2025.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).

Dna:

1. Tužitelju po pun putem OPS uz pristojbu presude

2. Tuženiku po pun putem OPS