- 1 -              Revd 2489/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2489/2023-2

 

 

R e p u b l i k a H r v a t s k a

 

R J E Š E N J E

 

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. H., odvjetnica u O., protiv tuženika A. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ć. i Š. sa sjedištem u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 1826/2022-2 od 6. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru broj P - 125/2020-24 od 29. travnja 2022., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 1826/2022-2 od 6. prosinca 2022. radi pravnih pitanja:

 

              "Može li sud primjenom čl. 502.c ZPP-a zauzeti pravno utvrđenje da je S. d.d. povrijedila kolektivne interese potrošača nepoštenom praksom ugovaranja ništetnih odredbi vezano za promjene kamatne stope i za ugovaranje u valuti CHF, pa tako i u ovom konkretnom slučaju, iako Slavonska banka nije bila obuhvaćena presudama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž – 7129/13 od 13. lipnja 2014. i Pž – 6632/17 od 14. lipnja 2018. godine?

 

              Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika?

 

              Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž – 7129/13 od 13. lipnja 2014. i Pž – 6632/17 od 14. lipnja 2018. godine donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna pretplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u pretplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?"

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 1826/2022-2 od 6. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru broj P - 125/2020-24 od 29. travnja 2022.

 

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

 

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj : 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su u odnosu na prvo pitanje navedeno u izreci ovog rješenja ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa viših sudova nije jedinstvena (odluka Županijskog suda u Varaždinu broj Gž – 76/2021 od 24. kolovoza 2021., Županijskog suda u Puli broj Gž – 352/2022 od 19. travnja 2022.), u odnosu na drugo pravno pitanje, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem bi sudsku praksu trebalo preispitati uzimajući u obzir promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022., te o trećem pravnom pitanju o kojem praksa viših sudova nije jedinstvena (odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gž – 1200/2021 od 2. lipnja 2021., Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž – 299/2020 od 6. travnja 2020., Županijskog suda u Splitu broj Gž – 755/2021 od 13. listopada 2021.).

 

4. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389. b st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

 

5. Preostala materijalnopravna pitanja naznačena u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda (pravnog shvaćanja zauzetog u odlukama broj: Revt – 249/14 od 9. travnja 2015., Rev – 2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev – 3142/18 od 19. ožujka 2019.,Rev – 308/22 od 19. travnja 2022., Rev – 2221/18 od 3. rujna 2019. i dr.), a ne radi se o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu. Postupovnopravna pitanja u svojoj biti predstavljaju prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kako ih je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a. U tom smislu treba reći da se pod pravnim pitanjima shodno prethodno navedenim odredbama ZPP-a ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni. Dakako, to pitanje mora biti povezano i s konkretnim predmetom u kojem se podnosi revizija (rješenje u sporu mora ovisiti o tom pitanju). Shodno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u odnosu na navedena pitanja se uzima da je prijedlog povučen.

 

Zagreb, 27. rujna 2023.