Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: K-443/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sucu toga suda Ljubi Crnković, kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje Ivane Čondić i Nade Smolčić kao sudaca porotnika i Dragane Balder kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŠČ zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 6. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015.; dalje KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj K-DO-400/16 od 7.travnja 2017., nakon održane i zaključene javne rasprave 23. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika općinskog državnog odvjetništva u [adresa] JČ, optuženika osobno, branitelja optuženika Dragana Crnkovića, odvjetnika iz Siska, opunomoćenice oštećenika HČ Josipe Milković, odvjetnice iz [adresa] i oštećenog FČ, **.**.2025. objavio je, a 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. – Odluka USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 130/2020., 88/2022., 36/2024., 72/2025.; dalje: ZKP)

optuženi SČ, sin Š i GČ, djevojački PČ, rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] , državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], računalni tehničar za strojarstvo, zaposlen, SSS, oženjen, bez djece, bez vojnog čina i odlikovanja, s plaćom od 1.500,00 eura, vlasnik stana na adresi prebivališta, vlasnik osobnog automobila Alfa Romeo 147, godina proizvodnje 2006., kazneno i prekršajno neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

dana 06. svibnja 2016., oko 17,50 sati, u Petrinji, upravljajući osobnim automobilom marke BMW 3, registarskih oznaka [registarska oznaka] kolnikom [adresa] u pravcu Siska i došavši do kolnog ulaza kbr. 91B, protivno odredbi članka 43. stavak 1. i 2. i članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo vozilom skretati u lijevo na kolni ulaz, a da prije toga nije obratio pažnju na vozila koja mu nailaze u susret te u trenutku kada mu je u iz suprotnog smjera nailazio motocikl marke SUZUKI GSX R 1000, registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je zadržavajući pravac kretanja upravljao HČ i prilikom skretanja nije propustio motocikl koji je imao prednost prolaska, uslijed čega je presjekavši smjer kretanja vozaču motocikla, došlo do udara prednjeg dijela motocikla u stražnji desni bočni dio osobnog automobila, da bi od siline udara HČ i putnik sa njegovog motocikla TČ bili odbačeni van kolnika na šljunčanu površinu i nogostup, kojom prilikom su HČ i TČ zadobili mnogostruke teške ozljede od kojih su preminuli na licu mjesta,

dakle, da bi iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročio smrt više osoba,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011., 144/2012., 56/2015. i 61/2015.; dalje KZ/11), kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11.

II. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećenici FČ, ĆČ i MČ se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u cijelosti upućuju u parnicu.

III. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je optužnicu broj K-DO-400/16 od 6. travnja 2017., protiv optuženog SČ zbog kaznenog djela protiv sigurnosti javnog prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1., 2. i 6. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 6. KZ/11.

1.1. Ovosudna presuda broj K-131/2023 od 29. kolovoza 2023. ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Kž-491/2023 od 9. studenog 2023. te je predmet vraćen sudu na ponovno suđenje i odluku, pred drugim vijećem.

2. Pozvan da se očituje o optužbi optuženik je iskazao kako se ne smatra krivim.

3. Oštećenici FČ, ĆČ su postavili imovinskopravni zahtjev u iznosu od 14.599,00 eura svaki te MČ u iznosu od 4.977,00 eura.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su: zapisnik sa rasprave od 11. lipnja 2019. i to iskazi svjedoka CČ, svjedoka FČ (stranica 170 do 171 spisa), zapisnik sa rasprave od 3. rujna 2019. i to iskazi svjedoka PČ svjedoka DČ, te iskaz vještaka Pere Todorovića (stranica 177 do 179), zapisnik od 27. veljače 2020. i to iskaz vještaka Pere Todorovića (stranica 197 do 198 spisa), te zapisnik od 19. svibnja 2022. i to iskaz vještaka Pere Todorovića (stranica 309 do 311 spisa), zapisnik o ispitivanju FČ od 5. rujna 2016., zapisnik o ispitivanju svjedoka PČ od 5. rujna 2016., zapisnik o ispitivanju svjedoka DČ od 27. listopada 2016. zapisnik o ispitivanju svjedoka CČ od 27. listopada 2016., zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽČ od 18. prosinca 2015., zapisnik o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj: KR-DO- 224/2016 od 6. svibnja 2016. (stranice 9 do 13 spisa), zapisnici o obdukciji mrtvog tijela pokojnog TČ i pokojnog BČ od 9. svibnja 2016. (stranice 24 do 27 spisa i stranice 32 do 35 spisa), bolničke prijave OB "Dr. KČ" [adresa] za TČ, SČ i PČ od 6. svibnja 2016. (stranice 54 do 56 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola PP Petrinja broj: 1304057 od 6. svibnja 2016. (stranica 57 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PP Petrinja broj: 0689269 od 6. svibnja 2016. i PPP Sisak broj: 0689270 od 6. svibnja 2016. (stranice 60 i 61 spisa), izvještaj o osiguranju mjesta događaja PP Petrinja od 6. svibnja 2016. (stranice 63 do 64 spisa), analiza alkohola u krvi i mokraći Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 27. svibnja 2016. (stranice 72 do 74 spisa), nalaz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 13. lipnja 2016. (stranica 77 spisa), zapisnik o očevidu i rekonstrukciji od 17. listopada 2019. (stranica 187 do 188 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića od 13. veljače 2017. (stranica 129-139), te dopune nalaza i mišljenja vještaka Pere Todorovića od 28. ožujka 2017. (stranica 142-143) i 1. prosinca 2019. (stranica 189 do 191 spisa), čita se dopis PU sisačko-moslavačke, Policijske postaje Petrinja od 1. srpnja 2019. (stranica 175 spisa), pregledana je fotodokumentacija očevida. Pročitan je nalaz i mišljenje Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno tehnička vještačenja (stranica 429-457 spisa), razgledan je DVD koji je prilog vještačenju. Pročitano je Uvjerenje iz kaznene evidencije i Potvrda prekršajne evidencije za okrivljenika, te je okrivljenik iznio svoju obranu.

5. Prilikom iznošenja obrane u ponovljenom postupku, optuženi SČ je naveo je da je tijekom postupka već nekoliko puta iznosio svoju obranu te u cijelosti ostaje kod iskaza danog na raspravi 27. veljače 2020., te 19. svibnja 2022. kao i odgovora na pitanja stranaka i nema što drugo za dodati. Sud je pročitao navedene iskaze kada je optuženik u bitnome iskazao da je 6. svibnja 2016. u poslijepodnevnim satima putovao s posla iz Zagreba prema [adresa]. Upravljao je svojim osobnim automobilom marke BMW reg. oznaka [registarska oznaka], a s njim je u vozilu na mjestu suvozača bio ujak PČ. Iz Zagreba je došao u [adresa] i nastavio vožnju u pravcu [adresa] jer PČ živi na toj relaciji, odnosno u [adresa] na kućnom broju 91b gdje se i dogodila prometna nesreća. Došavši do predmetnog kućnog broja namjeravao je izvršiti radnju skretanja ulijevo na kolni ulaz da ujak izađe iz automobila, a poslije toga se namjeravao izvesti s kolnog ulaza i uputiti prema kući u [adresa]. Prije nego što je započeo radnju skretanja na kolni ulaz nakratko je zaustavio vozilo na svojoj desnoj prometnoj traci kojom je vozio da bi prije započinjanja skretanja provjerio prometnu situaciju. I prije započetog skretanja provjerio je prometnu situaciju tako da je pogledao da li mu ususret dolaze vozila, a pogledom u osvrtna ogledala provjerio je i da li iza njega nailaze kakva vozila, a da bi mogao na siguran način skrenuti ulijevo. Tom provjerom nije vidio da bi mu ususret ili iza njegovog vozila nailazila kakva druga vozila, pa je započeo skretanje ulijevo na kolni ulaz. Prednjim dijelom vozila već se navezao na kolni ulaz, a jedan manji stražnji dio vozila je još bio na prometnoj traci kada je osjetio jak udarac i buku udarca. Ne može opisati kakav je to bio šok za njega, nije shvaćao što se dogodilo, bio je u šoku i sjeća se da je osjetio bol s desne strane trupa, otkopčao je sigurnosni pojas i instinktivno izašao iz vozila, došao u dvorište i legao na tlo. Bio je u šoku i nije vidio niti doživio što se oko njega događa, niti što se dogodilo, te je tako ležao na tlu sve do dolaska hitne medicinske pomoći. Sjeća se da je kolima hitne medicinske pomoći odvezen u bolnicu u [adresa]. Tada nije znao niti što je s njegovim ujakom jer je u šoku ležao na tlu. U bolnici mu nije nitko objašnjavao što se točno dogodilo već je bio na rendgenskim snimanjima i pregledima i sjeća se kada su ujaka PČ dovezli u bolnicu. Tek poslije je doznao što se zapravo dogodilo i da su u prometnoj nesreći stradali pokojni HČ i TČ. Navodi da nije poznavao TČ, a pokojnog HČ je znao iz viđenja i bio je strašno pogođen i tužan zbog njihovih tragičnih stradavanja. Na automobilu kojim je upravljao nastupila je totalna šteta, a isti mu je poslije vraćen od strane policije.

5.1. Na pitanja zastupnika optužbe iskazao je da se ne može izjasniti niti precizirati koliko je točno vremena proteklo od trenutka kada je započeo skretanje do trenutka kada je osjetio udarac, ali je siguran da se radi o sekundama. Za vrijeme skretanja gledao je prema kolnom ulazu i dvorišnoj ogradi, odnosno u smjeru svog kretanja. Prije nego što je započeo skretanje provjerio je cijelu prometnu situaciju, pa tako i da li iz suprotnog smjera nailaze vozila ususret, a ponavlja da prije započinjanja skretanja nije vidio da bi bilo kakvo vozilo iz suprotnog smjera nailazilo ususret. Poznato mu je da je vještak utvrdio da je predmetni motocikl u trenutku kada je izvršio skretanje bio udaljen 188,5 metara od njega i da je vještak utvrdio da je motocikl s te udaljenosti mogao biti vidljiv, ali ponavlja da on motocikl nije vidio.

5.2. Na pitanja opunomoćenika oštećenika odgovorio je da nije išao na sprovode mladića koji su poginuli u prometnoj nesreći i da nije odlazio u posjete obitelji HČ ili TČ, a to nije učinio ponajprije iz razloga što je brat pokojnog IČ dan ili dva nakon prometne nesreće prijetio smrću njemu i njegovoj obitelji zbog čega su roditelji morali pozvati policiju. Osim toga, iako se ne osjeća krivim za prometnu nesreću odmah su ga svi mediji i motoristi prozivali da je kriv za nesreću i to mu je bilo jako teško jer nije kriv. To su razlozi zbog kojih se nije obraćao obiteljima poginulih mladića niti im se ispričavao. Naveo je da mu iz obitelji TČ nije nitko prijetio, niti mu se obraćao. Kada je vršio skretanje ulijevo prema dvorištu dvorišna vrata su bila zatvorena. Stražnji dio vozila je u trenutku nesreće još uvijek bio na kolniku jer je vozilo, kako je to naveo i vještak, u trenutku udarca još uvijek bilo u kretanju.

5.3. Na pitanje oštećenog FČ odgovorio je da su prijetnje njegovoj obitelji upućivane od strane obitelji HČ.

6. Iz obrane optuženika u odnosu na optužni akt nije sporno da je isti dana 6. svibnja 2016. upravljao osobnim automobilom marke BMW 3, registarskih oznaka [registarska oznaka] kolnikom [adresa] i došavši do kolnog ulaza 91 B poduzeo radnju skretanja ulijevo na kolni ulaz uslijed čega je došlo do udara prednjeg dijela motocikla u stražnji desni bočni dio osobnog automobila uslijed kojeg udara su žrtve HČ i TČ zadobili mnogostruke teške ozljede uslijed kojih su preminuli na licu mjesta. Sporno je da li je optuženik postupio protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. i članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo vozilom skretati ulijevo na kolni ulaz te da li su zbog njegovog postupanja smrtno stradale žrtve HČ i TČ.

7. Sud je temeljem suglasnosti stranaka pročitao zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka RČ od 27. listopada 2016. i 11. lipnja 2019. koji je u bitnome istovjetno iskazivao prilikom oba ispitivanja te je naveo da je otac žrtve BČ koji je poginuo u prometnoj nesreći i o samoj nesreći nema neposrednog saznanja, već je za to sve saznao nekoliko minuta nakon tog događaja. Nije išao na lice mjesta jer mu je od šoka pozlilo. Njegov sin HČ inače upravlja motociklom jer je zaista bio "umjetnik" na motociklu i cijeli je život jako volio motocikle. Poznato mu je da njegov sin nije imao položen vozački ispit za upravljanje motociklom te kategorije u vrijeme kada se ta nesreća dogodila, međutim, poznato mu je da je prolazio obuku u auto školi za polaganje vozačkog ispita za tu kategoriju. Nakon nesreće optuženik nije stupao u kontakt sa njime i njegovom obitelji, nije niti izrazio sućut i zbog toga je bio tužan i razočaran. Doista nema ništa protiv okrivljenika, starijeg sina je opunomoćio za vođenje postupka radi naknade štete, Ne zanima ga nikakva imovinska korist jer je izgubio dijete koje ništa ne može vratiti i nema nikakve želje da okrivljenik ide u zatvor. Sin je predmetni motocikl nabavio 4 do 6 mjeseci prije ovog događaja i za to vrijeme ga je koristio i njime upravljao. Sin je poznavao pokojnog TČ jer su njih dvojica bili prijatelji, družili su se i posjećivali, pa je i on poznavao tog mladića. Desetak dana nakon nesreće, poznato mu je da je njegov stariji sin ĐČ otišao do mjesta nesreće, a što je kod kolnog ulaza u dvorište predmetne kuće kod koje je došlo do nesreće, jer je htio zapaliti svijeću na mjestu nesreće, i poznato mu je da je tamo došlo do neke galame i rasprave jer je neki čovjek izašao iz kuće, ali ne zna detalje tog događaja. Misli da je sin ĐČ zvao policiju tom prigodom, jer mu se žalio da je on doživio neugodnost od tog čovjeka.

8. Sud je temeljem suglasnosti stranaka pročitao zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka FČ od 5. rujna 2016. i 11. lipnja 2019. koji je u bitnome istovjetno iskazivao prilikom oba ispitivanja da nema neposrednih saznanja o prometnoj nesreći. Preko društvenih mreža saznao je da je došlo do teške prometne nesreće, njihov prijatelj je otišao na mjesto događaja, te je tamo saznao da je njegov sin TČ kao putnik na motociklu teško ozlijeđen, da je reanimiran dva ili tri puta na mjestu događaja i da se nalazi u općoj bolnici u [adresa] "OB "Dr. Ivo Pedišić" Sisak. Supruga, sin DČ i on su odmah otišli u bolnicu i tamo bili do uvečer kada je njegov sin TČ preminuo od ozljeda. To je strašan događaj za njihovu obitelj. Njihov život od tada je tuga i pakao jer svi žaluju za TČ, gotovo svakodnevno odlaze na groblje i ne mogu se oporaviti od tog gubitka. Dva mjeseca prije tog događaja TČ počeo družiti s HČ, ali ga on nije nikada upoznao te ga je vidio možda dva do tri puta u prolazu. To je bio zapravo jedini Matteov prijatelj kojeg nije poznavao. Nije znao da je toga dana njegov sin bio s HČ i da su se vozili na motociklu. Razočaran je jer optuženik i njegova obitelj nisu došli na sahranu njegovog pokojnog sina, niti su izrazili sućut i to ga je jako začudilo i iznenadilo. Nisu nikada u vezi toga niti stupili u kontakt.

9. Sud je temeljem suglasnosti stranaka pročitao zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka PČ od 5. rujna 2016. i 3. rujna 2019. koji je u bitnome istovjetno iskazivao prilikom oba ispitivanja kada je naveo da se inkriminiranog događaja nalazio kao suvozač u vozilu kojim je upravljao optuženik. Vraćali su se s posla iz Zagreba i optuženik je njega vozio na adresu prebivališta [adresa]. Ispred njih se nije kretalo niti jedno vozilo te se ni iz pravca [adresa] prema [adresa], odnosno kontra smjera, također nije kretalo niti jedno vozilo. Kad su stigli na navedenu adresu, optuženik je stao sa vozilom, ne može se izjasniti koliko je stajao i počeo je skretati u lijevo te je prethodno dao žmigavac da namjerava skrenuti. Prije počinjanja skretanja, on nije vidio da nailazi motocikl iz suprotnog smjera te je prilikom skretanja čuo udarac u vrata iza njegovih leđa. Oni su praktički već bili skrenuli sa vozilom kada je došlo do tog kontakta. On je tada izgubio svijest i prevezen je u bolnicu. Kritične zgode bilo je sunčano, kiša nije padala, a ne zna da li je optuženik imao upaljena svjetla na autu. Nadalje je dodao da prije nego što je optuženik započeo skretanje ulijevo prema dvorištu, on je gledao cestu ispred njih i nije uočio da bi iz suprotnog smjera nailazilo bilo kakvo vozilo. Okrivljenik se nakratko zaustavio prije skretanja ulijevo, ali nije propuštao nikakva vozila. S obzirom da svjedok živi na toj adresi, njemu je poznato da na tom dijelu kolnika gdje je došlo do prometne nesreće vrlo je blagi prijevoj, odnosno mala uzbrdica. Prilazni put u navedeno dvorište je djelomično svojevrsni mostić preko malog jarka, odnosno do ceste je najprije zemljana površina, a dio tog prilaznog mostića preko jarka je betoniran i onda je nogostup. Po njegovoj procjeni prilaz je širok oko 2 metra, a dugačak od kolnika do ograde možda oko 3 metra, što ne može sa sigurnošću tvrditi jer nikada nije mjerio, ali zna da na njega može stati osobni automobil. S kolnika se nesmetanom vožnjom automobilom može zavesti na taj prilaz k ogradi i vozilo se može zaustaviti da se otvori ograda, a da ne bude na kolniku. Koliko se sjeća kritičnog dana kada je došlo do prometne nesreće dvorišna ograda je bila zatvorena. Optuženik je cijelo vrijeme bio u kretanju u tom skretanju prema dvorištu kada je došlo do prometne nesreće.

10. Sud je temeljem suglasnosti stranaka pročitao zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka DČ od 3. rujna 2019. i 27. listopada 2016. koji je u bitnome istovjetno iskazivao prilikom oba ispitivanja te je naveo da je inkriminiranog dana upravljao autobusom Čazmatransa kroz Mošćenicu u smjeru Gline te je prevozio djecu sa izleta. Upravljao je brzinom od 65 km/h a ispred njega je bila kolona na početku koje je bio mali kamion te dva osobna vozila. Gledajući u retrovizor uočio je da iz istog smjera iza njega nailazi motocikl i da se kreće velikom brzinom. Kada je motocikl došao iza autobusa zakočio je, te u dva navrata prebacio motor za dvije brzine niže, a što je utvrdio po zvuku motora koji je bio bučan. Nakon što je promijenio brzinu vozač motocikla je krenuo u pretjecanje autobusa i pri tome je vozio na zadnjem kotaču te cijelo vrijeme povećavao brzinu kretanja motocikla. Vidio je da se na motociklu nalazi i suvozač te misli da su obojica imali kacige na sebi. Motociklist je pretekao cijelu kolonu i cijelo vrijeme ga je imao u vidokrugu osim kada je pretekao kamion te je tada čuo udarac i vidio dijelove motora kako padaju okolo. Obzirom da je vozio malu djecu, autobus je zaustavio dalje od prometne nesreće jer nije htio da oni to gledaju. Sam sudar nije vidio jer na tom dijelu ceste ima nagib prema dolje. Kada je prišao licu mjesta, vidio je vozilo marke BMW i iz njega su izvukli vozača i odvukli ga u dvorište. Njegov suvozač je ostao u vozilu i bio je prikliješten i nije mogao izaći iz vozila i nije bio ozlijeđen. Motocikl je bio na desnoj prometnoj traci a malo dalje od njega je bio vozač motocikla koji je imao rane na vratu i nije pokazivao znakove života. Malo dalje je bio suvozač koji je u tom trenutku pokazivao i jako slabe znakove života. Prometna nesreća dogodila se na mjestu gdje se nalazi jedan prijevoj te je taj motociklist počeo pretjecati na tom prijevoju a nesreća se dogodila na mjestu gdje se taj prijevoj spušta. Redovno vozi tom rutom i poznaje dobro cestu te na tom dijelu puta kad vozi autobus u jednom trenutku ne može uočiti vozila koja nailaze iz [adresa], upravo zbog tog prijevoja. Kod mjesta nesreće je znak ograničenja brzine od 40 km/h zbog blizine škole. Nadalje je dodao da sva vozila iz već spomenute kolone u kojoj se kretao i autobus kojim je upravljao, odnosno kamion i dva osobna automobila koje je predmetni motocikl pretekao prije nesreće, su se odmah zaustavili na mjestu događaja i svi su nastojali pružiti pomoć unesrećenim na licu mjesta do dolaska medicinske hitne pomoći i policije tako da, koliko se sjeća, vozači svih tih vozila su bili na mjestu događaja kada je došla hitna pomoć i policija, tek onda se je on odvezao autobusom. Ne zna točno što se dalje događalo kada je došla policije jer se odmah odvezao s autobusom s mjesta događaja, s obzirom je prevozio djecu.

11. Iz dopisa PU sisačko-moslavačke, Policijska postaja Petrinja od 1. srpnja 2019. proizlazi da pokojni HČ u vrijeme inkriminirane prometne nesreće nije imao položenu kategoriju "A" za upravljanje motociklima, da je minimalna starosna dob za kategoriju "A" 24 godine, odnosno 20 godina ukoliko vozač ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom "A2" kategorije najmanje dvije godine, te da predmetni motocikl reg. oznake [registarska oznaka] spada u kategoriju vozila radnog obujma preko 250 cm3.

12. Iz zapisnika o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Sisku proizlazi da je 6. svibnja 2016. došlo do prometne nesreće u [adresa] ispred kbr. 91b u [adresa]. Tijekom očevida bilo je sunčano vrijeme bez vjetra, a kolnik čist i suh, horizontalna signalizacija uredna i dobra vidljivost. Brzina kretanja gledano iz smjera [adresa] prometnim znakom koji je udaljen 19,5 metara prije mjesta prometne nesreće ograničena je na 40 km/h, a općim prometnim pravilom na 50 km/h. Prometna nesreća se dogodila na ravnom dijelu ceste gdje je širina kolnika 7 metara, a kolnik je uzdužnom neisprekidanom crtom podijeljen na dvije prometne trake namijenjene prometu vozila u oba smjera. Na južnu stranu kolnika nadovezuje se bankina širine 1 metar i odvodni kanal širine 1,3 metara, a na sjevernu stranu kolnika nadovezuje se travnata površina širine 2,7 metara, te nogostup širine 1,5 metara. Do dolaska očevidne ekipe mjesto događaja je izmijenjeno na način da su putnik na motociklu, vozač osobnog automobila i putnik iz automobila odvezeni u OB "Dr. Ivo Pedišić" Sisak. Na nogostupu se nalazilo mrtvo tijelo vozača motocikla, a na zemlji razbacane dvije tenisice i dvije kacige. Osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] nalazio se ispred ulaza u dvorište na kbr. 91b s vidljivim oštećenjima na zadnjoj desnoj strani, a na cesti se nalazio oštećeni žuti motocikl. U prometnoj nesreći su sudjelovali SČ kao vozač automobila reg. oznake [registarska oznaka], HČ kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka], TČ kao putnik na motociklu reg. oznake [registarska oznaka] i PČ kao putnik u automobilu reg. oznake [registarska oznaka]. HČ i TČ u nesreći su smrtno stradali. Na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] bila su vidljiva oštećenja u predjelu zadnjih desnih vrata u vidu ulubljenja, a motocikl reg. oznake [registarska oznaka] u nesreći je potpuno uništen. Policijski službenici su alkotestirali optuženog SČ, te uporabom alkometra marke "Drager" nije utvrđena prisutnost alkohola, a isti je potom upućen na vađenje krvi i urina radi utvrđivanja prisutnosti alkohola i droga u organizmu. Tijelo pokojnog IČ je prevezeno u OB "Dr. Ivo Pedišić" radi provođenja obdukcije.

13. Iz zapisnika o obdukciji tijela pokojnog TČ od 9. svibnja 2016. proizlazi da je TČ preminuo nasilnom smrću uslijed mnogostrukih teških ozljeda. Pregledom su pronađene sljedeće ozljede: krvni podljev na desnoj strani čela i oko desnog oka, desno na trbuhu oguljotina veličine 17x16 cm koja se širi na leđa, krvni podljevi u lumbalnom i trtičnom dijelu leđa, podljevi na mošnjama, prijelom lijeve potkoljenice iznad skočnog zgloba, prijelom desne nadlaktice i desne natkoljenice, crtaste oguljotine na vanjskoj strani desne podlaktice i šake, rana nazubljenih i nagnječenih rubova veličine 7x5 cm u području desnog lakta, brojne crtaste oguljotine u području lijeve prepone i prednje strane desne noge i na lijevom stopalu, prijelom trećeg do desetog desnog rebra, razdor oba pluća s posljedičnim krvavim sadržajem u oba prsišta, razdor jetra i oba bubrega s posljedičnim krvavim sadržajem u trbušnoj šupljini i prijelomne pukotine u području obje crijevne kosti. Sve navedene ozljede osim površinskih su teške tjelesne ozljede koje su zbog svog obujma i karakteristika dovele do smrtnog ishoda.

14. Iz zapisnika o obdukciji tijela pokojnog IČ od 9. svibnja 2016. proizlazi da je HČ preminuo nasilnom smrću uslijed mnogostrukih teških ozljeda. Pregledom su pronađene sljedeće ozljede: oguljotine na desnoj strani nosa i brade, glava gotovo u potpunosti odvojena od vrata s kojim je spojena s nekoliko centimetara kože i potkožja u zatiljnom dijelu, defekt kože cijelog vrata, potkožja i mišića, vratna kralježnica u potpunosti odvojena od baze lubanje, u potpunosti razoren grkljan, crtaste oguljotine u gornjoj trećini prednjeg grudne stjenke, dvostruki prijelom lijeve podlaktice od kojih je donji otvoren, dvostruki prijelom desne natkoljenice, brojne manje oguljotine na vanjskoj strani desne nadlaktice i prednjim stranama obje noge, razderotine na hrptu lijeve šake i prednjoj strani lijeve potkoljenice, razdor silaznog kraka grudne aorte, srca i oba pluća s posljedičnim krvavim sadržajem u oba prsišta, te razdor jetre i slezene s posljedičnim krvavim sadržajem u trbušnoj šupljini. Sve navedene ozljede osim površinskih su teške tjelesne ozljede, a ozljede u području glave, vrata, aorte, srca, oba pluća, jetre i slezene s posljedičnim krvarenjem su zbog obujma i karakteristika dovele do brzog smrtnog ishoda.

15. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola PP Petrinja broj: 1304057 od 6. svibnja 2016., te analiza alkohola u krvi i mokraći Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 27. svibnja 2016. proizlazi da optuženi SČ u trenutku prometne nesreće nije bio pod utjecajem alkohola.

16. Iz medicinske dokumentacije OB "Dr. Ivo Pedišić" proizlazi da je optuženi SČ u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio lake tjelesne ozljede u vidu naboja desne strane prsišta, a PČ kao suvozač zadobio lake tjelesne ozljede u vidu udarca i oguljotina glave i prsišta, te udarca i oguljotina nadlaktice i ruke.

17. Iz izvatka iz kaznene i prekršajne evidencije utvrđeno je da optuženi SČ nije prekršajno niti kazneno osuđivan.

18. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka za prometne nezgode i procjenu motornih vozila Pere Todorović, dipl.ing.strojarstva od 13. veljače 2017. proizlazi da je primarni kontakt u sudaru uspostavljen između prednje (nešto više desne) strane motocikla i stražnjih desnih vrata vozila kojim je upravljao optuženik i da se mjesto sudara nalazilo na prometnoj traci kojom se kretao motocikl. U trenutku sudara vozilo optuženika je bilo u lijevom skretanju na kolni ulaz prednjom polovinom duljine nalazeći se već na kolnom ulazu, a stražnjom polovinom je bilo prepriječeno preko prometne trake kojom se kretao motocikl. U trenutku sudara vozilo kojim je upravljao optuženik se kretalo brzinom od 10 km/h, a motocikl se kretao po desnoj prometnoj traci, nešto bliže desnom rubu kolnika brzinom od 150 km/h. U trenutku započetog skretanja (preko uzdužne crte kolnika) optuženik je imao mogućnost vidjeti gornji (veći) dio motocikla i tijela vozača. S obzirom da mu se kretao u susret, optuženik nije imao mogućnost procijeniti brzinu kretanja motocikla. S obzirom da nije mogao procijeniti brzinu kretanja motocikla, te kako je brzina motocikla za optuženika bila neočekivana, sasvim je realno i tehnički opravdano da je na udaljenosti nešto većoj od 188 metara od motocikla optuženik poduzeo skretanje, odnosno da je radnju skretanja počeo izvoditi na dovoljnoj udaljenosti od motocikla procjenjujući da ju može obaviti na siguran način. Navedeno se odnosi na očekivanu brzinu motocikla, te je vještak mišljenja da optuženik nije imao mogućnost izbjeći nesreću. Uz očekivanu brzinu motocikla optuženik nije bio realno ugrožen, niti je svojom radnjom ugrožavao oštećenike na motociklu. Bez da poduzima bilo kakvu radnju (kočenje i slično) vozač motocikla bi nesreću izbjegao pri brzini motocikla od najviše 111 km/h, pa bi nesreću sasvim sigurno izbjegao i pri brzini ograničenja od 40 km/h.

18.1. Iz pismene dopune nalaza i mišljenja istog vještaka od 28. ožujka 2017. proizlazi da vozač iskustveno procjenjuje udaljenost i brzinu vozila koje mu dolazi u susret. Također, iskustveno radi procjenu može li radnju skretanja na kolni ulaz izvršiti prije nego li vozilo koje mu dolazi u susret (motocikl) dođe do njega. Ovakvu procjenu vozač izvodi na temelju brzine povećanja slike objekta (motocikla) u njegovom oku. Motocikl spada u kategoriju manjih vozila, pa je povećanje slike takvog objekta u oku promatrača pri istoj brzini objekta manja od povećanja slike većeg objekta (osobno ili teretno vozilo). Slijedom toga optuženik na udaljenosti od 188,5 metara nije imao mogućnost ni približno procijeniti stvarnu brzinu kojom se kretao motocikl. S obzirom da optuženik učestalo prometuje tom prometnicom, u trenutku započetog skretanja na kolni ulaz motocikl za njega nije predstavljao potencijalnu opasnost jer objektivno nije mogao procijeniti brzinu kretanja motocikla, a osim toga, s obzirom da je za motocikl brzina ograničenja iznosila 40 km/h, za optuženika je to bila "očekivana brzina" kretanja motocikla i drugih vozila koja mu dolaze u susret. Optuženik je imao mogućnost procijeniti da se motocikl kreće relativno većom brzinom tek na udaljenosti 50-70 metara. Međutim, u trenutku kada je optuženik pokrenuo vozilo, motocikl je bio od njega udaljen nepunih 190 metara, a procjena da na takvoj međusobnoj udaljenosti skretanje može izvršiti na siguran način tehnički je opravdana. Žrtva-vozač motocikla na opasnu situaciju nije reagirao intenzivnim kočenjem.

18.2. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka na raspravi slijedi, a uzimajući u obzir iskaz svjedoka DČ da je vozač motocikla u pretjecanju upravljao na način da je vozio na stražnjem kotaču motocikla, da ta okolnost odnosno da takav položaj motocikla nije utjecao na mogućnost ranijeg uočavanja motocikla od strane optuženika. Optuženik u svom vozilu nije mogao čuti dolazak motocikla iz razloga što i njegovo vozilo proizvodi određenu buku, a osim toga motocikl je bio previše udaljen da bi se njegov zvuk mogao čuti u vozilu. Eventualno je motocikl optuženik mogao čuti kada je već bio u fazi skretanja, odnosno kada mu je motocikl već došao na puno manju udaljenost od vozila. Vezano za sliku 5 iz nalaza i mišljenja vještak je iskazao da je tu sliku preuzeo s interneta, te da nije bio na licu mjesta. Međutim, s obzirom da se relativno često vozio tim dijelom ceste ugrubo mu je poznata konfiguracija ceste na mjestu nesreće. Kolnik je širok 7 metara, što znači da je svaka prometna traka široka po 3,5 metara. Prema iskazu optuženika, isti je zaustavio svoje vozilo. Da bi došao do mjesta sudara morao je ubrzavati pri čemu je u nalazu i mišljenju utvrđeno kako je to ubrzavanje iznosilo 0,6 m/s2. Takvo ubrzavanje vozila predstavlja lagano ubrzavanje na putu skretanja. Način na koji će vozilo biti ubrzavano nakon pokretanja, subjektivni je izbor samog vozača. Osim laganog, u tehnici vještačenja prometnih nesreća se razlikuje normalno i brzo ubrzavanje. Ovo ubrzavanje je bilo lagano. U odnosu na konstatirano lagano ubrzavanje koje je iznosilo 0,6 m/s2 kod normalnog ubrzavanja vozila bivaju ubrzana s oko 1,8 m/s2. S tim u vezi do mjesta sudara bi uz takvo ubrzavanje cijeli put skretanja vozilo prešlo za oko 1,5 sekundi. U trenutku prometne nesreće vozilo optuženika se stražnjom polovinom duljine nalazilo još uvijek na kolniku, a prednjom polovinom već je s kolnika bilo prešlo na kolni ulaz. Kada vozač skreće s kolnika prema kolnom ulazu i zatvorenoj ogradi, stvar je izbora vozača da li će to činiti laganim ili normalnim ubrzanjem, ali je i jedno i drugo uobičajeno, pa lagano ubrzanje u tim okolnostima ne predstavlja nikakvo odstupanje ili odskakanje od uobičajenih reakcija vozača u istim okolnostima. U pravilu vozači laganije ubrzavaju prema primjerice kolnom ulazu ukoliko ispred njih, donosno njima ususret nema dolazećih vozila. Normalno ubrzanje ili brzo ubrzavanje poduzimaju ako su na kolniku prisutna druga vozila, naprosto iz razloga da se što ranije maknu s kolnika.

19. Nakon provedenog očevida i rekonstrukcije na licu mjesta, vještak Pero Todorović izradio je dopunu nalaza i mišljenja od 1. prosinca 2019. u kojem je temeljni nalaz i mišljenje dopunjen na način da je utvrđeno da se u trenutku započetog skretanja vozila optuženika, motocikl nalazio između dva prijevoja, te da je bio u vidnom polju optuženika, time da je tehnički dopustivo da zbog optuženiku bližeg blažeg prijevoja isti nije mogao vidjeti donji dio motocikla do visine od oko 0,5 metara iznad podloge. U fazi pokusne vožnje vještak nije mogao procijeniti brzinu kretanja motocikla. Optuženik na udaljenosti od 188,5 metara nije imao mogućnosti ni približno procijeniti stvarnu brzinu kojom se kretao motocikl. Na raspravi je vještak iskazao da ostaje kod nalaza i mišljenja, te njegovih dopuna, a stranke i sudionici nisu imali daljnjih pitanja za vještaka niti primjedbi na vještačenje.

19.1. Nadalje u svom usmenom nalazu mišljenju datom na raspravi 19. svibnja 2022. vještak Pero Todorović je ponovio da u trenutku kada je optuženik započeo skretanje na kolni ulaz motocikl je od mjesta sudara bio udaljen 188,5 m. S te međusobne udaljenosti optuženik nije mogao procijeniti brzinu kojom se kretao motocikl, naprosto iz razloga što je smjer kretanja motocikla bio praktički realno prema licu optuženika jer je u tome trenutku imao okrenutu glavu u desnu stranu. Optuženik bi imao mogućnost preciznije procijeniti brzinu kretanja motocikla, a da se motocikl nalazio 50 do 70 m daleko od mjesta sudara. U tome trenutku motocikl se je nalazio oko blažeg prijevoja koji je bio bliži mjestu sudara iz svoje udaljenosti te je mogao procijeniti da se motocikl kreće relativno velikom brzinom. Kako je to već u temeljnom nalazu i mišljenju navedeno da se motocikl kretao brzinom ograničenja u trenutku kada ga je optuženik mogao vidjeti prometna nesreća bi bila sasvim sigurno izbjegnuta. Naime, ona bi bila izbjegnuta i da se je motocikl u mjestu sudara približavao brzinom od najviše 111 km/h. U situaciji kada vozač vrši skretanje preko kolnika u lijevu stranu, kao što je to učinio optuženik kritične zgode, vozač striktno može vidjeti da mu iz suprotnog smjera dolaze vozila. Da je optuženik na kutu skretanja na kolni ulaz vozilom skretao uz veće ubrzanje od onoga koje je konstatirano u nalazu i mišljenju, tada bi on uspio vozilom potpuno se maknuti sa kolnika na koji način bi onda fizički kontakt između motocikla i vozila okrivljenika bio izbjegnut. Kod skretanja u lijevu stranu kao i kod skretanja u lijevu stranu u raskrižjima, vozač je dužan u kontinuitetu pratiti prometnu situaciju pogotovo kretanje vozila iz suprotnog smjera. Kod skretanja u lijevu stranu vozači ubrzavaju svoje vozilo većim ubrzanjima, ukoliko skretanje poduzimaju na manjim udaljenostima ispred vozila koje im dolazi iz suprotnog smjera. Nakon predočenje iskaza vještaka na raspravi od 3. rujna 2019. isti je u cijelosti ostao kod dijela odgovora koji se odnosi na način ubrzavanja vozila koje skreće, a vezano za prometnu situaciju odnosno postojanje vozila iz suprotnog smjera. Sudjelovao je na rekonstrukciji od 17.listopada 2019. gdje je na mjestu nesreće provedena pokusna vožnja (nekoliko puta) na dijelu puta kojim se mjesto sudara približavao kritične zgode oštećenik na motociklu pa kao što je u dopuni navedeno, on osobno iako je promatrao dolazak motocikla (policajac na motociklu) nije mogao procijeniti kojom se brzinom to pokusno vozilo približavalo mjestu sudara. Nakon pokusa, pokusni vozač (policajac) iskazao je da se u toj vožnji kretao brzinom od 75 km/h. Nadalje ostaje kod zaključka da je skretanje optuženika na kolni ulaz bilo tehnički opravdano. Ovaj zaključak temelji na činjenici da u trenutku započetog skretanja na kolni ulaz međusobna udaljenosti vozila iznosila nepunih 190 m. Kao što je već ranije naglasio bez obzira što je prema njegovom mišljenju optuženik mogao uočiti motocikl, obzirom na udaljenost od nepunih 190 m daleko od sebe tehnički je opravdano da je kod skretanja vozilo ubrzavao sporije. Jednako tako je naglasio da vozači kod skretanja vozilo ubrzavaju većim ubrzanjem (normalno ili ubrzano) upravo iz razloga što se takvom vozaču vozilo iz suprotnog smjer nalazi na manjoj udaljenosti.

20. Sud je u ponovljenom postupku na raspravi održanoj 18. ožujka 2025. ponovno ispitao vještaka Peru Todorovića koji je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja i svih dopuna istom te je i u usmenom nalazu u bitnome ostao kod svih svojih prijašnjih iskaza. Odgovarajući na upit branitelja vještak je naveo da s obzirom na udaljenosti navedene u nalazu i mišljenju, a imajući u vidu saznanja optuženika da je na mjestu nezgode brzina ograničena na 40 km/h, smatra da je optuženik postupio kao prosječan vozač procjenjujući da skretanje može izvršiti na siguran način. Odgovarajući na upit opunomoćenice oštećenika koliko je optuženiku trebalo vremena da kod skretanja u potpunosti vozilom napusti kolnik navodi da je to vrijeme, a obzirom na utvrđenu brzinu kretanja vozila optuženika inkriminiranog događaja 6,11 sekundi. U trenutku sudara vozilo nije bilo u potpunosti izvan kolnika te je utvrdio da je optuženiku trebalo 4,52 sekunde da dođe od mjesta gdje je započeo radnju skretanja do mjesta gdje se dogodio udar, nalet motocikla na njegovo vozilo. Nadalje, da bi optuženik vozilom u cijelosti napustio kolnik bilo mu je potrebno da prijeđe put od 10,4 metra. Optuženik je u vrijeme poduzimanja skretanja bio u desnoj kolničkoj traci prema sredini odnosno uzdužnom osi ukošen prema središnjoj uzdužnoj crti kolnika. Vozači to u pravilu čine na način da su vozilom ukošeni 5-10 stupnjeva u odnosu na uzdužnu os kolnika. U konkretnom slučaju kolnik je širok 7 metara što znači da je svaka od dvije prometne trake široka po 3,5 metara. Kako je to već u nalazu i mišljenju navedeno, u fazi skretanja vozilo optuženika se u trenutku sudara kretalo brzinom od 10 km/h. Treba naglasiti da je optuženik na putu skretanja ubrzavao vozilo s relativno vrlo niskom vrijednošću što znači da je skretanje vršio "polagano". Odgovarajući na upit zastupnice optužbe navodi da je kod promjene smjera kretanja vozila u prometu kao što je skretanje vozila optuženika na kolni ulaz, optuženik je sve do mjesta napuštanja kolnika dužan pratiti prometnu situaciju. Odgovarajući na upit opunomoćenice oštećenika, vještak je naveo da bi sudar bio izbjegnut i da je optuženik radnju skretanja poduzeo sa većim ubrzanjem. Da je radnju skretanja poduzimao sa većom brzinom došlo bi do udaranja vozila u ogradu. Nalaz i mišljenje je temeljio na navodu optuženika da je on svoje vozilo prije poduzimanja radnje skretanja zaustavio. Zato stalno govori o ubrzanju. Odgovarajući na upit branitelja naveo je i da ostaje kod navoda iz nalaza i mišljenja da bi prometna nesreća bila izbjegnuta da je žrtva inkriminiranog događaja vozila brzinom od 111 km/h. Odgovarajući na upit opunomoćenice oštećenika vještak je odgovorio da ne postoji prosječno ubrzanje vozila u skretanju, u literaturi se navodi lagano ubrzanje, normalno ubrzanje i brzo ubrzanje vozila. Kod normalnog ubrzanja vozila na kraćim dionicama do 10 metara to ubrzanje iznosi u prosjeku oko 2 metra u sekundi na kvadrat. Odgovarajući na upit oštećenog TČ vještak je naveo da je vozilo bez obzira na činjenicu da je ograda bila zatvorena moglo stati na kolni ulaz na način da niti jedan dio vozila ne ostane na kolniku. Zaključno, odgovarajući na upit opunomoćenice oštećenika vještak je naveo da je skretanje vozila optuženika bilo dovršeno u smislu da je isti svojim prednjim dijelom vozila došao do dvorišne ograde, bez obzira na to što bi njegovo vozilo virilo nekih 20 cm na kolnik, do nesreće ne bi došlo i pri brzini motociklista kako je utvrdio od 150 km/h.

21. U ponovljenom postupku sud je na prijedlog obrane, a kojem se nije protivila niti optužba, naložio prometno vještačenje na okolnost prostorno vremenske analize i mehanizma nastanka prometne nesreće koja se dogodila 6. svibnja 2016. u [adresa] u kojoj su sudjelovali kao vozač osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] optuženik SČ, i motocikl reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao HČ na okolnost brzine kojom su se kretala vozila neposredno prije i u trenutku prometne nesreće, na kojem dijelu kolnika je došlo do sudara i kakav je bio međusobni položaj vozila, je li optuženik u trenutku poduzimanja radnje skretanja ulijevo, s obzirom na konfiguraciju terena, mogao uočiti nailazak motocikla, te ukoliko ga je mogao uočiti, je li mogao procijeniti brzinu kretanja motocikla, u kojoj kolničkoj traci se nalazio motocikl u trenutku kada je optuženik započeo sa radnjom skretanja ulijevo, je li motociklist započeo pretjecanje kolone u trenutku kada je optuženik započeo sa radnjom skretanja ulijevo, da li brzina kretanja motociklista utječe na mogućnost uočavanja istog od strane optuženika kako prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo tako i za vrijeme samog skretanja ulijevo, je li nesreća mogla biti izbjegnuta i pod kojim uvjetima. Također je naloženo vještacima da uz pisani nalaz i mišljenje izrade digitalnu simulaciju prometne nesreće.

22. U pisanom mišljenju Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno – tehnička vještačenja od 18. srpnja 2025. u bitnome proizlazi da je u trenutku primarnog udara prednje strane motocikla kojim je upravljala žrtva HČ, u desnu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljao optuženik motocikl se kretao brzinom od oko 140 km/h a osobni automobil u lijevom skretanju brzinom od oko 7 km/h. Do sudarnog položaja osobni automobil optuženika mogao je doći na nekoliko načina – moguće da je iz stanja mirovanja uz središnju razdjelnu liniju krenuo ubrzavati, da se već kretao konstantnom brzinom bez zaustavljanja, ili da je usporavao zbog namjere skretanja prema kolnom ulazu i zatvorenoj ogradi. Uz pretpostavku da motocikl kojim je upravljao žrtva HČ u vremenu koje je prethodilo sudaru nije značajno mijenjao brzinu već se kretao konstantnom brzinom od 140 km/h, moguće je razmotriti tri varijante kretanja osobnog automobila optuženika u trenutku kada je započeo radnju skretanja ulijevo.

22.1. U slučaju kretanja osobnog automobila optuženika iz stanja mirovanja motocikl se u trenutku početka skretanja osobnog automobila nalazio na udaljenosti od oko 239,9 metara od sudarnog položaja i međusobna udaljenost između motocikla i osobnog vozila iznosila je oko 243 metra. S te udaljenosti vozač osobnog automobila mogao je uočiti motocikl s upaljenim svjetlima, pod uvjetom da mu pogled nije bio zaklonjen drugim vozilima, no nije mogao pouzdano procijeniti njegovu brzinu. U konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri utvrđenoj brzini kretanja predmetnog motocikla od oko 140 km/h zaustavni put pri poduzetoj radnji kočenja iznosio bi 135,76 metara, te je moglo doći do izbjegavanja prometne nesreće i na taj način, da se motocikl intenzivnim kočenjem zaustavi do ravnine sudara, ali samo u slučaju da je osobni automobil neposredno prije sudarnog procesa bio zaustavljen i kretao se ubrzavanjem do sudarnog položaja.

22.2. U slučaju kretanja osobnog automobila konstantnom brzinom motocikl se u trenutku početka skretanja osobnog automobila nalazio na udaljenosti od oko 120,2 metra odnosno međusobna udaljenost između vozila iznosila je oko 124 metra. Na toj udaljenosti vozač osobnog automobila mogao je uočiti motocikl s upaljenim svjetlima, no nije pouzdao mogao procijeniti njegovu brzinu. Kada je prednji lijevi dio osobnog automobila kojim je upravljao optuženik počeo prelaziti preko središnje razdjelne linije, motocikl je bio udaljen oko 104 metra od mjesta sudara i u tim okolnostima prometna nesreća mogla je biti izbjegnuta da je motocikl vozio brzinom ne većom od 120 km/h jer i pri toj brzini uz pravovremenu reakciju i intenzivno kočenje motocikl bi se zaustavio ispred ravnine sudara. Dodatno ističu da je vozač motocikla reagirao intenzivnim kočenjem 2,67 sekundi prije naleta, odnosno u trenutku kada je mogao uočiti da osobni automobil ulazi u njegovu prometnu traku do izbjegavanja sudara moglo je doći i u slučaju da je osobni automobil uspio potpuno napustiti zonu kretanja motocikla. Takva akcija bila bi moguća pri brzinama motocikla jednakim ili manjim od 129 km/h.

22.3. U slučaju kretanja osobnog automobila uz usporavanje, motocikl se u trenutku početka skretanja osobnog automobila nalazio na udaljenosti od oko 84,4 metra, odnosno međusobna udaljenost između vozila iznosila je oko 88 metara i na toj udaljenosti vozač osobnog automobila mogao je uočiti motocikl s upaljenim svjetlima i steći dojam da se isti kreće velikom brzinom. Kada je prednji lijevi dio osobnog automobila BMW počeo prelaziti središnju razdjelnu liniju kolnika, motocikl se nalazio na oko 70 metara od mjesta kontakta. U navedenim okolnostima, uz pravovremenu reakciju i intenzivno kočenje, prometna nesreća mogla je biti izbjegnuta pri brzinama motocikla ne većim od 94 km/h. Također da je vozač motocikla reagirao radnjom intenzivnog kočenja 1,8 sekundi prije kontakta, tj. u trenutku kada je mogao uočiti da osobni automobil optuženika prelazi u njegovu prometnu traku do izbjegavanja sudara moglo je doći i u slučaju da je osobni automobil uspio napustiti zonu kretanja motocikla i takva situacija bila bi moguća pri brzinama motocikla jednakim ili manjim od 100 km/h.

22.4. Do izbjegavanja prometne nesreće moglo je doći da je optuženik prije započinjanja radnje skretanja ulijevo uočio dolazak motociklista i odustao od skretanja i propustio motocikl. Nadalje, da se motocikl kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h njegov bi zaustavni put pri intenzivnom kočenju sa suvozačem bio dovoljan da se uz pravovremenu reakciju minimalno 25,33 metra prije ravnine sudara izbjegne nastanak nesreće.

23. Prilikom davanja usmenog nalaza i mišljenja na raspravi pred sudom, vještak Tomislav Kučinić je naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaz i mišljenja.

23.1. Odgovarajući na upit zastupnice optužbe vještak je naveo da prilikom izrade vještačenja brzina kretanja motocikla koju su oni dobili je bila 140 km/h a brzina vozila koje je iz zaustavljanja krenulo poduzimati radnju kretanja u lijevo je prema njihovim izračunima 7 km/h. Vještak Pero Todorović je kao brzinu kretanja motocikla izračunao 150 km/h a brzinu vozila 10 km/h i zbog toga je došlo do razlike u pisanim nalazima i mišljenjima u pogledu udaljenosti motocikla od automobila prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo kao i malene razlike u vremenu koje je trebalo osobnom automobilu da skrene.

23.2. Odgovarajući na upit predsjednika vijeća vještak je naveo da ukoliko se motociklist vozio na stražnjem kotaču, onda svjetlo na motoru nije vidljivo, može se smatrati kao da nije niti upaljeno. Time da napominje da se motocikl može voziti na stražnjem kotaču da je prednji kotač malo odignut od kolnika kao i da je odignut skroz. Inače svjetla na motociklima se ne mogu ugasiti upravo iz razloga da motociklisti budu bolje uočljivi u prometu. Po iskazu svjedoka DČ od 27. listopada 2016. proizlazi da se motocikl prije sudara vratio u desnu traku nakon što je pretekao autobus, dva osobna automobila i kamion. U trenutku kada je optuženik zaustavio vozilo radi poduzimanja radnje skretanja u lijevo motociklist se nalazio u pretjecanju, dakle u lijevoj traci, na udaljenosti od 239,90 metara od sudarnog položaja odnosno međusobna udaljenost je iznosila 243 m kako je navedeno u pisanom nalazu. Na toj udaljenosti optuženik nije mogao procijeniti što se to nalazi u lijevoj traci, pogotovo ako je vozač motocikla isti vozio na stražnjem kotaču. Na toj udaljenosti optuženik nije mogao procijeniti da li to što vidi se kreće prema njemu ili od njega, jednako kao što nije mogao procijeniti niti brzinu kojom se to nešto kreće. Ono što se može procijeniti temeljem stanja spisa je da je motociklist barem 50 metara se vozio u desnoj traci prije udara u osobni automobil kojim je upravljao optuženik. Ako se motociklist vozio na zadnjem kotaču optuženik ga nije mogao vidjeti na udaljenosti od 243 metra. Kada je osobni automobil započeo s radnjom skretanja u lijevo motociklist se nalazio na udaljenosti od 243 metra u pretjecanju.

23.3. Odgovarajući na upit zastupnice optužbe vještak je naveo da je svaki vozač prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo dužan provjeriti da li ju može poduzeti bez opasnosti za ostale sudionike koji se kreću u prometu. U trenutku kada je optuženik poduzimao radnju skretanja ulijevo, sve i da je vidio motocikl u traci u kojoj je on sam bio prije skretanja, taj motocikl za njega nije predstavljao opasnost jer se kretao u istoj traci kao i optuženik. Optuženik je mogao uočiti motociklista ukoliko se vozio na zadnjem kotaču kada se isti nalazio udaljen od njega 70 do 80 metara. Optuženik tehnički nije mogao izbjeći prometnu nesreću. Optuženik kada je poduzeo radnju skretanja ulijevo imao je mogućnost uočavanja brzine kretanja motocikla kada se isti nalazio od njega na udaljenosti od oko 80 metara ali u tom trenutku već je bio u fazi skretanja u lijevo i u potpunosti zauzeo svojim vozilom prometnu traku te nije mogao ni na koji način izbjeći prometnu nesreću.

23.4. Odgovarajući na upit oštećene ĆČ vještak odgovara da je vozač motocikla u fazi pretjecanja bez ikakvih problema mogao voziti pri utvrđenoj brzini sa suvozačem cijelo vrijeme na stražnjem kotaču. Kao što su već rekli, u trenutku udara vozač motocikla je vozio normalno, na dva kotača. Pri promjeni prometne trake, nakon izvršenog pretjecanja vozač motocikla je motocikl spustio na dva kotača.

23.5. Odgovarajući na upit opunomoćenice oštećene obitelji HČ vještak Kučinić odgovara da se prednji kotač motocikla prilikom vožnje na stražnjem kotaču može odići od površine od prilike do 90 cm i to neovisno o tome da li je vozač motocikla sam ili ima suvozača. Da svjetla ne budu vidljiva u prometu prednji kotač motocikla mora biti odignut od kolnika od prilike 40 do 50 cm. Nije moguće nedvojbeno utvrditi u ovom konkretnom slučaju koliko je prednji kotač bio odignut od kolnika. Koliko vozač može odignuti prednji kotač od kolnika ovisi o njegovoj sposobnosti vožnje motocikla. Da je prednji kotač motocikla u konkretnom slučaju bio odignut od kolnika od prilike 40-50 cm u tom slučaju bi bio vidljiv optuženiku, ali isti ne bi mogao procijeniti brzinu kretanja motocikla. Na udaljenosti od 243 metra, ako bi se motocikl kretao na oba kotača optuženik je mogao uočiti svjetlo motocikla, ali na toj udaljenosti i pri toj brzini kretanja motocikla nije mogao procijeniti o čemu se radi, koje je to prometno sredstvo i da li je to prometno sredstvo. Da je i uočio motocikl i da je uočio da se isti kreće prema njemu u traci u kojoj se on nalazi za očekivati je da poduzme radnju skretanja u lijevo jer bi se u suprotnom motocikl zabio u njega ako ostane stajati na mjestu jer je motocikl bio u pretjecanju.

24. Prilikom davanja usmenog nalaza i mišljenja na raspravi pred sudom, vještak Pero Todorović je naveo da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja i svih dopuna istom. Vezano za nalaz i mišljenje Prometnog fakulteta smatra da je simulacija predmetne prometne nesreće izvršena pri relativno malim usporenjima jednog i drugog vozila nakon samog sudara. Zbog toga je došlo do razlike u brzinama između njegovog nalaza i nalaza Prometnog fakulteta. U pogledu mogućnosti uočavanja treba navesti da uočavanje motocikla na kolniku od strane optuženika ovisi o vremenu skretanja vozila optuženika do trenutka sudara i brzini kretanja motocikla. Kako je u nalazu navedeno, a uvažavajući brzine do kojih je on u analizi došao, u trenutku započetog skretanja vozila optuženika isti je motocikl mogao uočiti na 189 metara. U ovoj situaciji razmatra se mogućnost uočavanja i udaljenost od mjesta sudara u trenutku kada je vozilo optuženika počelo prelaziti preko uzdužne razdjelne crte kolnika. Na toj udaljenosti i pri brzini koju je on izračunao, a to je brzina kretanja motocikla od 150 km/h, ako je motociklist bio na stražnjem kotaču optuženik ga je mogao imati u vidnom polju, ali nije mogao zaključiti što vidi, odnosno da li je to uopće prometno sredstvo. Mogao je procijeniti da to nešto se kreće prema njemu, ali nije mogao procijeniti brzinu.

24.1. Odgovarajući na upit opunomoćenice oštećene obitelji HČ vještak Todorović navodi da je motocikl bio u vidnom polju optuženika s time da ako je vozač motocikla isti vozio na dva kotača tada je optuženik mogao zaključiti da je riječ o prometnom sredstvu, a ako je vozio na stražnjem kotaču na način da je prednji kotač odignut 40-50 cm od kolnika, optuženik nije mogao zaključiti da se radi o prometnom sredstvu.

24.2. Vještak Tomislav Kučinić navodi da se na konkretnom motociklu koji je sudjelovao u prometnoj nesreći ne mogu isključiti svjetla, ali nema podatak o tome da li su svjetla na motociklu bila tehnički ispravna i radila.

25. Vještak Todorović i Kučinić su se na raspravi održanoj 2. listopada 2025. suglasili da:

na udaljenosti od 189 m, ako je motocikl bio na dva kotača i imao upaljena svjetla, optuženik ga je mogao uočiti ali nije mogao procijeniti brzinu kretanja motociklista, mogao je zaključiti da se kreće u smjeru prema njemu,

ako je motociklist vozio na stražnjem kotaču na način da je prednji kotač odignut od kolnika 40-50 cm na udaljenosti od 189 m motociklist je bio u vidnom polju optuženika, ali optuženik nije mogao zaključiti da se radi o prijevoznom sredstvu; ako je motociklist bio na stražnjem kotaču na način da je prednji kotač bio odignut od kolnika više od 40-50 cm, optuženik je mogao uočiti nešto na cesti što se kreće u njegovom smjeru ali nije mogao zaključiti što je to;

nalazi i mišljenja su izrađena na način da je brzina motociklista uzeta kao konstantna, a uzimajući u obzir iskaz svjedoka DČ i njegove navode o brzini kretanja autobusa kojim je on upravljao te njegovom opisu kako je vozač motocikla upravljao motociklom;

razlika u nalazima i mišljenjima o udaljenosti osobnog automobila kojim je upravljao optuženik i motociklist posljedica su toga što su parametri brzina kretanja i jednog i drugog koje su uzimali vještaci različiti, vještak Todorović je kao brzinu kretanja optuženika utvrdio 10 km/h a motociklista 150 km/h, a Prometni fakultet brzinu kretanja optuženika 7 km/h a motociklista 140 km/h, a da su polazišne brzine bile jednake, dobila bi se i jednaka udaljenost između optuženika i motociklista.

26. Oštećenik FČ prigovorio je nalazu i mišljenju obojice vještaka u cijelu da je motociklist u fazi pretjecanja motocikl vozio na stražnjem kotaču na što se vještak Todorović očitovao da to proizlazi iz iskaza svjedoka, a vještaci su svoj usmeni nalaz i mišljenje davali temeljem pitanja i pojašnjavali što se od njih traži.

27. Sud iskaze svjedoka PČ cijeni istinitim i prihvaća ga u cijelosti. Svjedok je iskazivao detaljno i okolnosno, o svim detaljima što sudu ukazuje da je isti iskazivao o onome što je neposredno proživio i doživio i to bez obzira na protek vremena od samog događaja.

28. Sud iskaze svjedoka DČ cijeni istinitim i prihvaća ga u cijelosti. Svjedok je detaljno i okolnosno opisao sve što je sam uočio inkriminiranog događaja i iskazivao je samo o onome što je sam neposredno vidio. Pri tome se ističe da je riječ o svjedoku koji je nepristran i u potpunosti nezainteresiran za ishod ovog kaznenog postupka.

29. Sud prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića od 13. veljače 2017., dopunu nalaza i mišljenja od 28. ožujka 2017., dopunu nalaza i mišljenja od 1. prosinca 2019. te nalaz i mišljenje Prometnog fakulteta, Zavoda za prometno – tehnička vještačenja od 11. srpnja 2025. jer su isti izrađeni jasno i stručno, nepristrano nakon brižljive prouke predmeta vještačenja, pri čemu je vještak odgovorio na sve zadatke postavljene u nalogu kojim je određeno vještačenje. Sve nejasnoće i proturječnosti vještaci su otklonili na raspravi održanoj 2. listopada kada su se o odlučnim činjenicama za ovaj kazneni postupak u cijelosti usuglasili. Zbog navedenih utvrđenja, sud njihove pisane nalaze i mišljenja kao i sve dopune istom, te usmene nalaze koje su dali na raspravama u cijelosti cijeni iznesenim u skladu s pravilima znanosti, točnim, jasnim i potpunim.

29.1. Na raspravi održanoj 2. listopada 2025. vještak Tomislav Kučinić i vještak Pero Todorović su suglasno naveli da je razlika u udaljenosti osobnog automobila kojim je upravljao optuženik i motocikla kojim je upravljala žrtva posljedica toga što su parametri brzina kretanja i jednog i drugog, a koje su vještaci uzimali različiti. Vještak Todorović je kao brzinu kretanja vozila optuženika utvrdio 10 km/h, a motocikla kojim je upravljala žrtva 150 km/h dok je vještak Kučinić naveo da su oni brzinu kretanja vozila optuženika utvrdili kao 7 km/h, a motocikla kojim je upravljala žrtva 140 km/h. da su polazišne brzine bile jednake, dobila bi se i jednaka udaljenost između optuženika i motociklista.

30. Sud svu pročitanu materijalnu dokumentaciju cijeni vjerodostojnom, ista je izdana i sastavljena od strane službenih tijela, te ni stranke nisu osporavale vjerodostojnost i istinitost sadržaja pročitane materijalne dokumentacije.

30.1. Budući su vještaci u svoje nalaze i mišljenja uvrstili, te prilikom istih uzeli u obzir fotografije iste neće biti posebno obrazlagane u obrazloženju ove odluke.

31. U odnosu na iskaz svjedoka UČ s obzirom da je razvidno iz njegovog iskaza da saznanja o inkriminiranom događaju nema, to njegov iskaz sud nije cijenio.

32. U odnosu na iskaz svjedoka RČ, imenovani nema neposrednih saznanja o samom događaju, ali sud cijeni istinitim njegove navode da i inače upravlja motociklom jer je zaista bio "umjetnik" na motociklu i cijeli je život jako volio motocikle te isti nije imao položen vozački ispit za upravljanje motociklom te kategorije u vrijeme kada se ta nesreća dogodila jer su takvi navodi potvrđeni i ostalim dokazima u spisu.

33. Sud obranu optuženika u cijelosti prihvaća jer ju cijeni istinitom te je ista potkrijepljena iskazom svjedoka PČ, dijelom iskazom svjedoka DČ kao i nalazom i mišljenjem stalnih sudskih vještaka Tomislava Kučinića i Pere Todorović.

34. Pozornom ocjenom obrane optuženika, a posebno sadržaja nalaza i mišljenja vještaka Pere Todorovića kao i sadržaja nalaza i mišljenja Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za tehnička vještačenja te usmenih nalaza i mišljenja vještaka Pere Todorovića i Tomislava Kučinića koji su se usuglasili na raspravi održanoj 2. listopada 2025., iskaza svjedoka DČ i PČ vijeće nije našlo nedvojbeno dokazanim da su se u radnjama optuženika ostvarila sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavak 6. u vezi stavka 1. i 2. KZ/11.

35. Ovakav zaključak slijedi prvenstveno iz pismenog nalaza i mišljenja prometnih vještaka te njihovog usmenog nalaza datog na raspravi 2. listopada 2025. a koje je vijeće u cijelosti prihvatilo budući su isti dani u skladu sa pravilima struke i znanosti, na objektivan, detaljan i iscrpan način objašnjavaju prometnu situaciju i to na temelju materijalne dokumentacije iz spisa to posebno zapisnika o očevidu, zapisnika o obdukciji za oštećenike, te fotodokumentacije očevida.

35.1. Optuženik svojoj obrani navodi da je prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo zaustavio svoje vozilo i dao žmigavac te nije uočio motociklista. Svjedok PČ, koji ima neposrednih saznanja o cijelom događaju, jer je inkriminiranog događaj bio suvozač u osobnom automobilu kojim je upravljao optuženik, je u svom iskazu u cijelosti potvrdio navode optuženika.

35.2. Svjedok DČ je detaljno i okolnosno opisao vožnju motociklista, da je isti bio u pretjecanju kolone vozila, vozio se velikom brzinom na stražnjem kotaču i da je tako vozio sve dok je bio u njegovom vidnom polju, sve dok motociklist nije prešao prijevoj, kada ga je izgubio iz vidnog polja.

35.3. Usuglašavanjem vještaka na raspravi održanoj 2. listopada 2025. vještak Pero Todorović i Tomislav Kučinić su se suglasili da u trenutku kada je optuženik započeo radnju skretanja ulijevo udaljenost između njega i motociklista bila 189 metara (razlike o udaljenostima iz pisanih nalaza i mišljenja vještaci su objasnili kao što je sud obrazložio pod točkom 25 obrazloženja) i da na udaljenosti od 189 metara od vozila optuženika, ako je motociklist vozio na stražnjem kotaču na način da je prednji kotač bio odignut od kolnika 40-50 cm, isti je bio u vidnom polju optuženika, ali optuženik nije mogao zaključiti da se radi o prijevoznom sredstvu, a ako je motociklist vozio na stražnjem kotaču na način da je prednji kotač bio odignut od kolnika više od 40-50 cm optuženik je mogao uočiti nešto na cesti što se kreće u njegovom smjeru, ali nije mogao zaključiti što je to. Vještaci su u nekoliko navrata iskazivali da optuženik na toj udaljenosti nikako nije mogao procijeniti brzinu kretanja toga što vidi.

35.4. Iz zapisnika o očevidu provedenom na licu mjesta od 6 svibnja 2016. proizlazi da je brzina kretanja na mjestu nesreće ograničena općim prometnim pravilom na 50 km/h, a na 19,5 km gledajući iz smjera [adresa] nalazi se prometni znak ograničenja brzine na 40 km/h.

35.5. Na raspravi održanoj 2. listopada 2025. vještak Tomislav Kučinić je naveo da se na konkretnom motociklu kojim je inkriminiranog događaja upravljala žrtva HČ ne mogu isključiti svjetla jer su svjetla potrebna radi bolje vidljivosti motociklista, ali nema podatka o tome da li su svjetla na motociklu bila tehnički ispravna i radila inkriminiranog događaja. Da svjetla ne budu vidljiva u prometu, prednji kotač motocikla prilikom vožnje mora biti odignut od kolnika otprilike 40-50 cm te to ovisi o vozačevoj sposobnosti vožnje motocikla.

35.5. Dakle, nedvojbeno je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je inkriminiranog događaja žrtva HČ motor vozio na stražnjem kotaču za vrijeme pretjecanja kolone vozila i tada se nalazio u istoj traci u kojoj se nalazilo i vozilo optuženika i da je vozio brzinom koja je dva i pol puta veća od dopuštene na tom dijelu kolnika. Nadalje, utvrđeno je da je optuženik svoje vozilo prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo zaustavio na kolniku i upalio žmigavac i da je u trenutku kada je započinjao radnju skretanja ulijevo, udaljenost između njega i motociklista bila 189 m. Kada se navodi iz obrane optuženika da nije vidio motociklistu, a koje navode potvrđuje i svjedok PČ, dovedu u vezu sa usmenim nalazom vještaka Pere Todorovića i Tomislava Kučinića 2. listopada 2025. proizlazi da optuženik doista nije vidio motocikl kojim je upravljala žrtva jer su vještaci izričito naveli da je isti u slučaju vožnje motocikla na stražnjem kotaču mogao vidjeti nešto, ali nije mogao zaključiti brzinu kretanja istog te što je to.

36. Odredbom članka 43. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje ZSPC) propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka propisano je da prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Dakle, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik prije započinjanja radnje skretanja ulijevo poduzeo sve radnje da se uvjeri da skretanje može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu jer je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je isti prije skretanja zaustavio svoje vozilo, upalio lijevi pokazivač smjera, da se motociklist nalazio na udaljenosti od njega minimalno 189 metara, i to u prometnoj traci optuženika jer je isti bio u pretjecanju, da optuženik nije vidio motociklistu, mogao je vidjeti nešto ali nije mogao zaključiti da je to prometno sredstvo i kojom brzinom se kreće. Vještak Pero Todorović je prilikom davanja usmenog nalaza i mišljenja na raspravi 2. listopada 2025. naveo da se u konkretnoj situaciji razmatra mogućnost uočavanja i udaljenost od mjesta sudara u trenutku kada je optuženik započeo svojim vozilom prelaziti preko uzdužne trake, a s obzirom na sve utvrđeno i vještak Pero Todorović i vještak Tomislav Kučinić su se usuglasili da optuženik nije mogao zaključiti da to što vidi u daljini je prijevozno sredstvo a što potvrđuje navode iz obrane optuženika, da on motociklistu nije vidio. Vještaci su utvrdili da je optuženikova radnja skretanja ulijevo bila tehnički opravdana. Nadalje, u dokaznom postupku nije utvrđeno da bi ijedno vozilo iz kolone vozila koju je pretjecao motociklist bilo ugroženo radnjom optuženika, što sudu također ukazuje da isti nije prekršio odredbu članka 43. stavak 1. i 2. ZSPC došlo do udara i drugih vozila iz kolone koju je pretjecao motociklist u vozilo optuženika, da je isti radnju skretanja ulijevo poduzimao suprotno odredbi članka 43. stavak 1. i 2. ZSPC.

36.3. Odredbom članka 57. stavak 2. ZSPC propisano je da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. U trenutku kada je optuženik započinjao sa poduzimanjem radnje skretanja ulijevo, iz sveg izloženog do sada proizlazi da je motociklist bio u pretjecanju i nalazio se u istoj traci u kojoj se nalazio i optuženik. Dakle, motociklist se kretao u istoj traci kao optuženik na način da mu je dolazio u susret time da se optuženik kretao u traci u kojoj se i trebao kretati a motociklist je bio u pretjecanju. Vještak Tomislav Kučinić je prilikom davanja usmenog nalaza i mišljenja na raspravi 2. listopada 2025. naveo da, sve da je optuženik i mogao vidjeti i uočiti da to što se kreće u njegovoj traci je motociklist, on za njega nije predstavljao opasnost jer se kretao u istoj traci kao i on. U trenutku kada je motociklist bio na udaljenost od 70-80 metara od optuženika, optuženik je već bio u fazi skretanja ulijevo i u potpunosti zauzeo svojim vozilom prometnu traku te nije ni na koji način mogao izbjeći prometnu nesreću. Ponovno se ističe da je vještak Pero Todorović naveo da se razmatra mogućnost uočavanja i udaljenost od mjesta sudara u trenutku kada je vozilo optuženika počelo prelaziti preko uzdužne razdjelne crte kolnika, dakle kada je optuženik započeo sa radnjom skretanja ulijevo. Optuženik, osim što nije niti mogao zaključiti da mu u susret dolazi prometno vozilo, nije mogao zaključiti niti kojom brzinom se to što vidi kreće, a imajući u vidu da mu je ta cesta poznata, pa su mu poznata i ograničenja brzine na istoj, životno je da nije mogao pretpostaviti da nešto neidentificirano se kreće u njegovom smjeru brzinom dav i pol puta većom od dopuštene i da je u pretjecanju kolone jer je takvo ponašanje vozača u prometu naseljenim mjestima rijedak izuzetak. I ovdje valja istaknuti kako inkriminiranog događaja nije došlo do udara drugih vozila u vozilo optuženika što također ukazuje da isti nije povrijedio niti odredbu članka 57. stavak 2. ZSPC.

37. Dakle, nije nedvojbeno utvrđeno i dokazano da bi optuženik počinio djelo za koje se optužuje, odnosno nije nedvojbeno utvrđeno i dokazano da bi optuženik upravljajući osobnim automobilom i došavši do kolnog ulaza, protivno odredbi članka 43. stavak 1. i 2. i članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo vozilom skretati ulijevo na kolni ulaz, a da prije toga nije obratio pažnju na vozila koja mu nailaze u susret, te da uslijed toga nije propustio motocikl kojim je upravljao HČ koji je nailazio iz suprotnog smjera zadržavajući pravac kretanja, a što su odlučne činjenice za utvrđenje njegove odgovornosti za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11, kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11 koje mu je optužnicom stavljeno na teret, odnosno nije dokazano da bi iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i tim kaznenim djelom prouzročio smrt više osoba. Stoga je na temelju članka 453. točka 3. ZKP optuženik oslobođen optužbe.

38. Slijedom svega naprijed vijeće je jednoglasno donijelo presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, jer je bez ikakve sumnje utvrđeno da okrivljenik nije postupao suprotno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. i članka 57. stavak 2. ZSPC- a, odnosno da nije kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi.

39. Obzirom na oslobađajuću presudu temeljem članka 158. stavak 3. ZKP vijeće je oštećenika FČ, ĆČ i MČ uputilo da imovinsko pravne zahtjeve ostvaruju u parnici.

40. Budući da je donesena presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Sisku 23. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Ljuba Crnković

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana od primitka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud u Osijeku.

Dostaviti:

-ODO Sisak na broj: K-DO-400/2016

-okrivljeni SČ, [adresa]

- branitelj: Dragan Crnković, odvjetnik iz Siska

- opunomoćenik oštećenika HČ: Josipa Milković, odvjetnica iz Siska

-opunomoćenik oštećenika MČ: Vladimira Pirović Papić, odvjetnica iz Siska