- 1 -              Rev 1108/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1108/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. iz S., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. I., odvjetniku u Z., protiv tuženika P. d.o.o. Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku J. L., odvjetniku u Odvjetničkom društvu B. & G. B. iz Z., radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2108/2019-2 od 11. veljače 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-2602/2018-25 od 30. listopada 2019., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda i prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je nedopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 20. prosinca 2017. i da radni odnos tužitelja nije prestao te vraćanje na radno mjesto prodavač na BP M. A. S., uz naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn (toč. I. izreke). Ujedno je tuženik obvezan naknaditi tužitelju na ime troškova sastava žalbe iznos od 750,00 kn (toč. II. izreke).

 

2. Protiv drugostupanjske presude tuženik podnosi reviziju temeljem odredbe čl. 382.a st. 1. alineja 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se revizija prihvati i nižestupanjska odluka preinači, podredno ukine. Potražuje i trošak revizije.

 

3. Na reviziju nije odgovoreno.

 

4. Revizija tuženika nije osnovana.

 

5. Revizijski sud pobijanu je drugostupanjsku presudu ispitao u smislu odredbe čl. 391. st. 2. ZPP, samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

6. Suprotno tvrdnji revidenta, osporena presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje sukladno odredbi čl. 375. st. 1. ZPP i jasne razloge o svim odlučnim činjenicama koji je opravdavaju i koji nisu ni nejasni ni proturječni, pa je drugostupanjsku presudu moguće ispitati slijedom čega proizlazi da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu revident ukazuje.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenosti izvanrednog otkaza ugovora o radu, te i zahtjev za vraćanje na rad.

 

8. U postupku koji je prethodio ovome utvrđeno je:

 

- da su tuženik kao poslodavac i tužitelj kao radnik, sklopili Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 1. prosinca 2015. za radno mjesto prodavača;

 

- da je tuženik 20. prosinca 2017. donio Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju zbog nepravilnosti u radu tužitelja počinjenih dana 17. listopada 2017. na BP M. A.-S. u vremenskom razdoblju od 15,32 do 15,36 na način da je kupcu koji je kupio i platio gotovinom nekoliko artikala te i 1 kom čokolade Milka noisette 80 g, u maloprodajnu aplikaciju evidentirao Kombo artikl 2 Milka noisette u iznosu od 10,99 kn unatoč tomu što je kupac uzeo i odnio samo 1 kom te čokolade čija cijena iznosi 10,79 kn; te i u vremenskom razdoblju od 16,03 do 16,05 na način da je kupcu koji je kupio i platio gotovinom 1 kom artikla sendvič šunka 0,2 don don, u maloprodajnu aplikaciju evidentirao Kombo sendvič šunka + rmg emo u iznosu od 21,99 kn unatoč tomu što kupac nije uzeo i odnio 1 kom artikla voda romerq em 0,5 l koji bi mu po tom računu pripadao,

 

- da kod tužitelja nikada nisu uočene neke druge nepravilnosti u radu, a da je dan ranije dobio dijete te je bio umoran po dolasku na posao,

 

- da je provedeno savjetovanje s Radničkim vijećem koje se suglasilo s otkazom,

 

- da je tužitelj pozvan na iznošenje obrane, da je pravovremeno podnio zahtjev za zaštitu prava i potom tužbu sudu.

 

9. Drugostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev u bitnom uz obrazloženje da je otkaz bio nedopušten sukladno odredbi čl. 116. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 i 127/17 - dalje: ZR) kojom je propisano da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

 

9.1. Ovo stoga jer je tužitelj radio kod tuženika 7 godina, jer nije utvrđeno da je ranije imao povrede obveza iz radnog odnosa, da su kupci u odnosu na koje su utvrđene povrede bili stranci s kojima je teže komunicirati nego s osobama koje govore hrvatski jezik, kao i jer tužitelj nije uzeo artikle koje kupci nisu preuzeli, pa taj sud zaključuje da se radilo o nenamjernom propustu, a ne namjernom kršenju obveza iz radnog odnosa.

 

10. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava nije osnovan. Tuženik u reviziji uglavnom ponavlja navode i prigovore koje je iznosio tijekom postupka  a koji su pravilno otklonjeni od strane drugostupanjskog suda.

 

10.1. Tužitelj je radio kod tuženika do spornog događaja sedam godina i za to vrijeme iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da bi bilo nekih povreda obveza iz radnog odnosa slijedom čega zbog, prema utvrđenju nižestupanjskog suda, nenamjerne pogreške koja nije prouzročila tuženiku štetu, ne proizlazi da je tuženik izgubio u tužitelja povjerenje, a i eventualna sankcija za predmetni događaj, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, primjerena bi bila upozorenje na obveze iz radnog odnosa, a ne izvanredni otkaz koji je krajnja sankcija za nedopušteno ponašanje u izvršavanju obveza iz radnog odnosa.

 

11. U odnosu na reviziju tuženika samo je dodatno za istaći da je sud drugog stupnja imao u vidu okolnosti na koje je tuženik ukazivao i tijekom prvostupanjskog i tijekom žalbenog postupka ali se jasno i argumentirano izjasnio, sukladno rezultatima provedenog postupka, da je predmetni izvanredni otkaz ugovora o radu, kao izrazito otegotna sankcija, nedopušten. Pritom, dostavljena sudska praksa ne koincidira okolnostima konkretnog slučaja (radi se o neizdavanju računa, što ovdje nije slučaj) a osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koje je propisao Pravilnik o radu tuženika ne sadrže i činjenični opis svakog pojedinog slučaja već se okolnosti konkretnog slučaja supsumiraju pod neku od tih povreda, što je u ovom konkretnom slučaju od strane poslodavca pogrešno ocijenjeno u odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelju.

 

12. Dio revizijskih navoda kojima tuženik zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje i daje vlastitu ocjenu dokaza, ovaj sud nije mogao ispitivati niti uzeti u razmatranje jer prema odredbi čl. 386. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

13. Zbog svega navedenog, a kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, na temelju odredbe čl. 393. ZPP, valjalo je reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu.

 

Zagreb, 27. rujna 2023.