Republika Hrvatska
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. Vojarna „Sv. Križ“, Dračevac
21 000 Split

Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Antoniji Škaričić Majić, u pravnoj stvari
tužiteljice C. B., OIB: …, S., koju zastupa
punomoćnik Ž. P., odvjetnik u S., protiv tužene B. B., OIB:
…S., koju zastupa punomoćnik I. Č., odvjetnik
u S., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 12. rujna

2023. u prisutnosti tužiteljice sa punomoćnikom Ž. P. i sudske tumačice
P. H., i tužene uz punomoćnika I. Č., na ročištu za objavu odluke

27. rujna 2023.,

r i j e š i o j e

I Utvrđuje se da je tužena B. B., OIB: … zasmetala tužiteljicu
C. B., OIB: …u suposjedu stana smještenog u prizemlju
jugoistočne strane kuće z.k. oznake kat. čest. ZEM 5002/20 ZU 17314 K.O. S.,
anagrafske oznake…. time što je neutvrđenog dana nakon 5. lipnja

2020. promijenila bravu ulaznih vrata tog stana te ključeve zadržala za sebe.

II Nalaže se uspostava ranijeg suposjedovnog stanja i baš na način da tužena
B. B., OIB: …preda primjerak ključeva ulaznih vrata ovog stana
tužiteljici C. B., OIB:…, u protivnom, tužiteljica se ovlašćuje,
uz asistenciju sudskog ovršitelja, izmijeniti bravu ulaznih vrata tog stana, jedan ključ
zadržati za sebe, a jedan primjerak ključa predati tuženoj kojoj se zabranjuje
ubuduće smetati tužiteljicu u suposjedu tog stana.

III Nalaže se tuženoj B. B., OIB: …naknaditi tužiteljici
parnični trošak u iznosu od 517,62 eura / 3.900,00 kuna sa zateznom kamatom od

2 Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

27. rujna 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi, podnesenoj 26. travnja 2021. navodi da je zakonska
nasljednica svog pok. oca A. B., te da je nakon njegove smrti zajedno s
tuženom postala suposjednica njegove nekretnine z.k. oznake kat.čest. 5002/20
upisane u Z.U. 17314 k.o. S., anagrafske oznake S., koja je
nekretnina upisana kao kuća i dvor ukupne površine 307 m2 na ime A. B. za
9/18 dijela, a u naravi predstavlja dva stana (jedan "veći" i drugi "manji") i dvorište, a
da je njezin otac pretežiti dio godine s tuženom živio u "većem" stanu na predmetnoj
anagrafskoj oznaci, a da su mu djeca, tužiteljica i njezin brat dolazili i tu imaju
prijavljeno prebivalište. Nadalje tužiteljica navodi da je 27. ožujka 2021. došla sa
suprugom i djetetom na godišnji odmor i pokušala ključem s kojim je do tada ulazila u
"veći" stan otključati vrata ali da je tada shvatila da je na vratima stana promijenjena
brava koju je ona u tom trenutku pokušala promijeniti ali u tome da je spriječio
policijski službenik, s obzirom na navedeno, a kako je bila suposjednik nekretnina
time što je imala ključeve ulaznih vrata oba stana i nesmetano ulazila u njih do 27.
ožujka 2021., da je podnijela tužbu kojom traži da se utvrdi da je tužena zasmetala u
suposjedu predmetne nekretnine te da sud naloži tuženoj uspostavu ranijeg
suposjedovnog stanja.

2. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbu u cijelosti te je navela da je
upravo ona oduvijek u isključivom posjedu predmetnog "većeg" stana te da tužiteljica
nikada nije bila suposjednica niti je imala ključeve tog stana pa da joj se ne može
pružiti bilo kakva posjedovna zaštita. Tužena je istaknula da je tužiteljica imala
ključeve isključivo "manjeg" stana na predmetnoj anagrafskoj oznaci. Također da
tužiteljica živi i radi u N., a kad jednom godišnje dođe u S. da boravi kod
strica ili u "manjem" stanu a nikako u "većem" stanu, čije je smetanje, predmet ovog
postupka

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i
dokumentacije sadržane u spisu i to: rodnog lista za tužiteljicu i njezinog brata,
zahtjeva za uredovanje na adresi …od 31. ožujka 2021, Izvješća
PP S. o događaju od 27. ožujka 2021., izvatka iz zemljišne knjige za
nekretninu označenu kao č.zem. 5002/20, smrtnog lista za pok. A. B., računa
za režijske troškove plaćane za predmetnu nekretninu na ime tužene, "Testament"-
oporuke od 8. ožujka 2020. U postupku je izveden dokaz saslušanjem parničnih
stranaka kao i svjedoka T. K.-B. na strani tužene.

4. Na ročištu održanom 12. rujna 2023. sud je odbio dokazni prijedlog tužene da
se saslušaju drugi svjedoci jer je bitne činjenice utvrdio iz sadržaja iskaza parničnih
stranaka i svjedoka T. K. B., kao i iz materijalne dokumentacije
koja prileži spisu, pa je izvođenje dokaza saslušanjem preostalih (7) svjedoka bilo
nepotrebno.

3 Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju
rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o
parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01.,
117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,
70/19., 80/22.; dalje: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice kojim od suda traži utvrditi da ima
pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu smetanja suposjeda nekretnine označene kao
k.čest. zem. 5002/20 upisane u Z.U: 17314 k.o. S..

7. Među strankama u tijeku postupka nije bilo sporno da je tužiteljica kćerka pok.
A. B. a da je tužena supruga pok. A. B.. Također nije sporno da
predmetna nekretnina predstavlja ostavinu pok. A. B., iza kojeg još nije
okončan ostavinski postupak, kao i to da je tužena promijenila bravu na ulaznim
vratima predmetnog stana.

8. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi pripada li tužiteljici pravo na suposjed
predmetne nekretnine a samim time i pravo na posjedovnu zaštitu u okviru ove
parnici.

9. Čitanjem smrtnog lista za pok. A. B. utvrđeno je da je isti umro …

9.1. Čitanjem Izvješća PP S. o događaju od 27. ožujka 2021.
utvrđeno je da su policijski službenici gore navedene ustrojstvene jedinice dana 27.
ožujka 2021. u 11,35 sati na adresi u S. u ulici …koja je predmet
ovog postupka postupali kojom prilikom su utvrdili da se radi o problemima
imovinskopravne prirode.

9.2. Čitanjem Izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu označenu kao
č.zem. 5002/20, upisanu u Z.U. 17314 utvrđeno je da je na 9/18 dijela nekretnine
koja u naravi predstavlja dvor i kuću, upisan A. B..

10. Iz iskaza svjedoka T. K. B. proizlazi da on stanuje u stanu
na predmetnoj anagrafskoj oznaci, da tužena živi kat poviše njega. Istaknuo je da mu
je poznat predmetni događaj, da je taj dan nakon što je čuo lupanje i bušilicu izašao
iz stana i vidio tri osobe (tužiteljicu, brata pok. A. B. i treće osobe da se ne
može sjetiti) koji su te prigode pokušali bušilicom probiti bravu i ući u stan tužene,
nedugo nakon toga da je stigla policija te je bio saslušan u svojstvu svjedoka
spornog događaja. U svom iskazu je istaknuo da bi tužiteljica dolazila povremeno u
"veći stan" u posjete ali da je nije vidio da dugotrajno boravi u predmetnoj nekretnini.
Također je istaknuo da tužena i dalje boravi u "većem" stanu, a da u "manjem"
trenutno nitko ne živi.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona kćer pok. A. B., koji je 1974.
sudjelovao u gradnji predmetne kuće te je u predmetnoj kući bio vlasnik i posjednik
jednog "većeg" stana od oko 70 m2 i "manjeg" od oko 45 m2, a da je tužena u
"većem" stanu boravila s njezinim ocem tek nakon 2013. kada je stan renoviran.
Ujedno da joj je pokojni otac dao ključ predmetnog stana kao i stana u D., te
da je u posjedu ključa od 1995. U svom iskazu tužiteljica je istaknula da je u

4 Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

predmetni "veći" stan nesmetano ulazila i boravila i kad oca u njemu nije bilo,
odnosno kada bi se nalazio u N., sve do predmetnog događaja kada je brava
na ulaznim vratima stana promijenjena.

12. Iz iskaza tužene proizlazi da je ista supruga pok. A. B., da je nakon
smrti supruga otišla u D. i u stanu u kojem je boravila 25 godina zatekla
promijenjenu bravu te s obratila policiji, potom da se vratila u S. i vidjela kako joj je
ukraden rezervni ključ koji se nalazio u ladici u sobi u predmetnom stanu. U svom
iskazu je prvotno navela da pretpostavlja, a kasnije tijekom iskaza da može sa
sigurnošću reći da je taj rezervni ključ kao i osobnu iskaznicu pok. A. B.
ukrao sin njezinog pok. supruga, brat tužiteljice te da je i ključ i osobnu iskaznicu
odnio tužiteljici u N.. Nadalje u iskazu je istaknula da je ona u predmetnom
"većem" stanu živjela s pok. A. B. a da bi ih tužiteljica posjećivala, a
nikako da bi s njima boravila ili se duže zadržavala. Navela je da tužiteljica nikada
nije imala ključeve predmetnog stana već da je bila u posjedu ključeva od "manjeg"
stana i da bi tu boravila kada bi došla u H.. Nakon što je punomoćnik tužiteljice
prilikom saslušavanja upitao jeli spremna mirnim putem riješiti spor na način da
preda jedan primjerak ključa "većeg" stana tužiteljici tužena se tome usprotivila i rekla
da ima donji "manji" stan.

13. Odredbom članka 129. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine"
broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje: ZN) propisano je da u času
ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi
ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, dok je stavkom 2. istog
članka propisano da u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz
njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

14. Sukladno članku 17. stavka 1. i stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,
114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje:
ZV) ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog
ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Kad
su ostaviteljevi posjedi nakon njegove smrti prešli na sva ili više sunasljednika, svi su
oni time postali suposjednici svakog pojedinog od tih posjeda, pa će ga tako
izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke
suda ostavinskog suda izvršavanje povjereno drugom.

15. Iz gore navedene zakonske odredbe proizlazi da bi pravo na posjedovnu
zaštitu pripadalo nasljednicima kao strankama bez obzira jesu li vršili posjedovne
čine od smrti ostavitelja pa do časa kada je smetanje počinjeno, u ovom slučaju
odbijanjem tužene da tužiteljici preda suposjed predmetne nekretnine predajom
ključeva nekretnine. Ovdje je za napomenuti da pritom nije od značaja poziva li se
nasljednik na nasljedstvo na temelju oporuke ili zakona, a s čime je vezan i posjed
predmetne nekretnine.

16. Za stjecanje suposjeda nasljednika i zaštitu u posjedovnoj parnici jedino je
nužno utvrditi da je prednik tužitelja bio i sam posjednik ili suposjednik stvari, te da bi
u istoj situaciji u kakvoj je sada tužiteljica bilo moguće njezinom pravnom predniku
pružiti posjedovnu zaštitu.

5 Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

17. Kako je dakle u ovom postupku utvrđeno da je pok. A. B. u času smrti
bio vlasnik i posjednik nekretnine koja je predmet ovog postupka, a tužiteljica i
tužena su njegove zakonske nasljednice, one su prema shvaćanju ovog suda postale
suposjednice predmetnog stana u trenutku smrti A. B. u obimu i kvaliteti
posjeda kakav je bio posjed njihovog pravnog prednika.

18. Odredbom članka 24. stavka 1 . ZV svaki suposjednik je ovlašten štititi
suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih
suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu
bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

19. Dakle, ukoliko jedan od nasljednika isključi drugog od suposjedovanja, on ga
isključuje od dotadašnjeg načina posjedovanja koji se temeljio na činjenici izvršenja
posjedovanja njegovog prednika, u ovom slučaju pok. A. B.. S obzirom na
nespornu činjenicu u ovom postupku u vidu radnje promjene brave na ulaznim
vratima stana, koja je radnja počinjena nakon smrti prednika stranaka, tužena je u
potpunosti isključila tužiteljicu iz suposjeda predmetnog stana.

20. Slijedom navedenog, pravilnom primjenom materijalnog prava, tužiteljici je
trebalo u ovom postupku pružiti suposjedovnu zaštitu i prihvatiti njezin tužbeni
zahtjev.

21. Stoga je, odlučeno kao pod točkom I i II izreke ovog rješenja.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1.,
članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu naveden zakonske odredbe, ovaj sud
smatra da tužiteljici pripada cjelokupan trošak postupka.

22.1. S obzirom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/2014., 118/2014., 107/15., 37/22.,
126/22.; dalje: Tarifa) kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužiteljici je
valjalo priznati

- jednokratnu naknadu za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova
(Tbr. 7/2 Tarife), što pomnoženo s vrijednošću boda (1,99 eura/15,00 kuna) i
uvećano za zatraženi iznos PDV-a (25%), daje iznos od 497,71 euro / 3.750,00 kuna.

22.2. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eura/
150,00 kuna tako da joj je dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 517,62 eura /

3.900,00 kuna.

23. Na temelju odredbe članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog
troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja rješenja pa do
isplate.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III izreke ovog rješenja.

25. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/2022) iznos dosuđenog parničnog troška iskazan je

6 Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

dvojno, u euru i u kunama, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje tog Zakona.

U Splitu 27. rujna 2023.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od
dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila
uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za
stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi
Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike
Hrvatske. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti
može se pobijati samo zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka

354. stavka 2. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku
- tuženoj po punomoćniku
- u spis