Broj: IR-128/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EC i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022. i 36/2024.) odlučujući o žalbi okr. EC, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 4. listopada 2025., broj: Pp - 2146/2025-5, u sjednici vijeća održanoj 24. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okr. EC kao neosnovana te se potvrđuje pobijano prvostupanjsko rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem, okr. EC je na temelju članka 130. stavak 2. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), određena mjera opreza zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji prema žrtvama mlt. AC i GC, osobi s invaliditetom, u obiteljskom mjestu, na udaljenosti manjoj od 300 metara i u drugim mjestima na udaljenosti manje od 300 metara, osim u službenim prostorijama suda, u trajanju do 2 mjeseca, odnosno dok traje potreba za istom, a najdulje do pravomoćnosti odluke u ovom prekršajnom postupku.
2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je podnio okr. EC putem branitelja Zdenka Gecaja, odvjetnika u Zagrebu, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući o žalbi okr. EC, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da je odluka prvostupanjskog suda o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, u obiteljskoj kući i na drugim mjestima, na udaljenosti manje od 300 metara, odnosno dok traje potreba za istom, a najdulje do pravomoćnosti presude, u cijelosti pravilna i zakonita.
4.1. Naime, u ovom prekršajnom predmetu protiv okr. EC i okr. GC podnesen je optužni prijedlog od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave krapinsko-zagorske, Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, Policijske postaje Zabok od 4. listopada 2025., Klasa: 211-07/25-5/26172, Urbroj: 511-17-05-25, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavak 3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno da je okr. EC GC inkriminirane prilike počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje malodobne djece, AC i E te psihičko nasilje prema sinu – osobi s invaliditetom GC, dok se okr. GC stavlja ne teret da je počinio psihičko nasilje prema ocu okr. EC u nazočnosti djece.
5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okr. EC ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona, odnosno da obrazloženje pobijane odluke ne sadrži razloge glede postojanja odlučne činjenice – krivnje u obliku izravne namjere pa sukladno tome da se ne može niti po službenoj dužnosti odrediti privremena mjera okrivljeniku kojom mu se zabranjuje dolazak i boravak u njegovoj jedinoj imovini, a osobito u odnosu na navod prvostupanjskog suda da je protiv okrivljenika pokrenuto više prekršajnih postupka radi narušenih obiteljskih odnosa, zbog čega da prvostupanjski zaključuje da je isti ponavljač kojeg treba odstraniti od žrtava i zabraniti mu da živi u svojoj nekretnini, čime se suprotno sudskoj praksi i ustavu RH okrivljenika tretira kao kažnjavanu osobu i ponavljača, iako je isti neosuđivana osoba.
5.1. Međutim, nisu osnovani žalbeni navodi okr. EC kojima se ističe opisana bitna povreda odredaba članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona.
5.2. Naime, odredbom članka 130. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisano je:
„(1) U postupku za prekršaje propisane zakonom, nakon što je podnesen optužni prijedlog, sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja obrazloženim rješenjem odrediti da se protiv okrivljenika primijeni jedna ili više mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazočnosti okrivljenika u postupku, sprječavanja okrivljenika da čini nove prekršaje ili da spriječi ili oteža dokazivanje u postupku.“.
5.3. Iz citirane zakonske odredbe članka 130. stavak 1. Prekršajnog zakona, jasno proizlazi da je jedan od razloga za određivanje mjere opreza potreba da se okrivljenika spriječi u činjenju novih prekršaja dok traje predmetni prekršajni postupak.
5.3.1. Iz obrazloženja pobijanog rješenja, 2. i 3. odlomka, jasno proizlazi da je svoju odluku o određivanju predmetne mjere opreza prvostupanjski sud utemeljio na potrebi da okr. EC spriječi u ponavljanju obiteljskog nasilja. U tom smislu, prvostupanjski sud je naveo na temelju kojeg razloga je odlučio produljiti mjeru opreza žalitelju i to okolnosti da se vodi 5 prekršajnih postupaka protiv okrivljenika zbog činjenja nasilja u obitelji, a prema podnijetim optužnim prijedlozima, te očigledno narušenih obiteljskih odnosa, zbog čega postoje osnove sumnje da je počinjeno psihičko nasilje u obitelji na štetu djece kao i prema sinu – osobi s invaliditetom GC ( ovom postupku također okrivljeniku), a koje činjenice same po sebi dovoljno ukazuju na opasnost od činjenja novog djela. U tom smislu, protivno žalbenim navodima postoje razlozi koji ukazuju na iteracijsku opasnost radi sprječavanja okr. EC u činjenju novog prekršaja.
5.3.2. Protivno žalbenim navodima okr. EC prilikom određivanja mjera opreza, sama činjenica da je podignut optužni prijedlog, za ovaj sud pruža dovoljan stupanj osnovane sumnje da je prekršaj i počinjen od strane okrivljenika, a što je dostatan opći zakonski uvjet da bi se protiv okrivljenika mjera opreza uopće mogla odrediti, a je li okrivljenik doista i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret ne može biti predmetom ocjene u preispitivanju odluke o određivanju mjere opreza pa u tom smislu nisu osnovani navodi okrivljenika, budući da u ovoj fazi postupka, prvostupanjski sud nije niti dužan navoditi razloge o eventualnoj krivnji okrivljenika.
5.3.3. Isto tako, nisu točni žalbeni navodi okr. EC da ga je prvostupanjski sud prilikom određivanja predmetne mjere tretirao kao kažnjavanju osobu jer je prvostupanjski sud prilikom odluke o određivanju predmetne mjere izričito naveo da je protiv okr. EC u tijeku 5 prekršajnih postupaka – zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a iz čega je zaključio i da činjenica vođenja nekoliko prekršajnih postupka ukazuje na opasnost od činjenja novog prekršaja, a što je dovoljno za određivanje mjere opreza. U tom smislu, prvostupanjski sud nije niti u jednom trenutku tretirao okr. EC kao osuđivanu osobu, kao što to žalitelj pogrešno tvrdi.
5.3.4. U tom smislu nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
6. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okr. EC ističe da prvostupanjski sud nije proveo sve dokaze nužne za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja, da nije provjeravao njegovu obranu, osobito imajući u vidu da iz stanja spisa proizlazi da okr. EC počinio nasilje u obitelji prema sinu GC oko 17,20 sati, odnosno u vrijeme kada okr. GC već bio preko pola sata uhićen i zadržan u policiji, a sve zbog kršenja mjere opreza koju je okr. GC izrečena temeljem pravomoćnog rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj: KP-DO-368/2025 od 3. kolovoza 2025.
6.1. Međutim, ovakvi žalbeni navodi okr. EC svode se na osporavanje činjeničnog stanja prema podnesenom optužnog prijedlogu odnosno osporavanje krivnje za počinjeni prekršaj, a koji žalbeni navodi su irelevantni u ovoj fazi postupka. Kao što je to i navedeno u odlomcima 5.3.2., 5.3.3. i 5.3.4., je li okrivljenik i doista počinio prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret nije predmet raspravljanja prilikom određivanja predmetne mjere opreza.
7. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 211. stavak 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 24. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okr. EC, branitelja i tužitelja.
