REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj Ovr-2168/25-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., OIB 76674680107, Horvatova 82, 10010 Zagreb, protiv ovršenika LĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Milanu Jurčeviću, odvjetniku u Splitu, radi ovrhe, dana 24. listopada 2025.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije na temelju zadužnice broj Ov-21734/2009 ovjerene kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda zaprimljen podnesak ovršenika kojim predlaže da se proglase nedopuštenim pljenidba i prijenos u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije na temelju zadužnice broj Ov-21734/2009 od 02. listopada 2009., ovjerene kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića.

1.2. Ovršenik navodi da je predmetna isprava (bjanko zadužnica) ovjerena dana 02. listopada 2009. te da je ista prvi put podnesena, odnosno predana na naplatu 22. listopada 2024., što da proizlazi iz dopisa samog ovrhovoditelja koji da se dostavlja kao prilog predmetnom prijedlogu. Ovršenik smatra potrebnim istaknuti da bjanko zadužnica sama po sebi nije pravomoćna sudska odluka, niti ovršna isprava, te da nema značaj rješenja o ovrsi kao niti javnobilježničkog akta, uslijed čega da se na nju primjenjuje zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima od pet godina. Obzirom da je ovrhovoditelj istu prvi puta predao na izravnu naplatu Financijskoj agenciji tek 22. listopada 2024., odnosno skoro 10 godina nakon ovjere, to da je isti izgubio pravo na zahtijevanje ispunjenja predmetne obveze.

1.3. Na koncu, ovršenik predlaže sudu da donese rješenje kojim se: a) proglašava nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava sa računa ovršenika na račun ovrhovoditelja provedbom izravne naplate temeljem Izjave o zapljeni računa (obična zadužnica) ovjerene po javnom bilježniku Slobodanu Zlokiću broj OV-21734/2009 od 02.10.2009.; b) nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava provedbom izravne naplate po računima ovršenika temeljem Izjave o zapljeni računa (obična zadužnica) ovjerene po javnom bilježniku Slobodanu Zlokiću broj OV-21734/2009 od 02.10.2009. i c) nalaže Financijskoj agenciji odmah po primitku rješenja o nedopuštenosti i odgodi ovrhe vrati sva zaplijenjena sredstva po računima ovršenika, na njegove račune u stanje prije provedbe izravne naplate temeljem Izjave o zapljeni računa (obična zadužnica) ovjerene po javnom bilježniku Slobodanu Zlokiću broj OV-21734/2009 od 02.10.2009. godine.

2. Zaključkom od 28. kolovoza 2025. sud je pozvao ovrhovoditelja da se očituje na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

3. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenika.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. i 2. OZ-a propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Prema članku 52. stavak 3. OZ-a, ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. U stavku 4. toga članka propisano je da, iznimno od odredbe stavka 3. toga članka, sud neće uputiti ovršenika na parnicu, već će prihvatiti žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu, ako ovršenik dokaže osnovanost žalbe javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. toga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

6. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenika, a ovršenik, po ocjeni ovog suda, osnovanost svojih žalbenih razloga nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, činjenice na kojima se temelji njegova žalba nisu općepoznate, a ne mogu se u konkretnom ovršnom postupku ni utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

7. Stoga je, imajući u vidu sve gore navedeno, trebalo primjenom članka 52. stavak 3. OZ-a uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a, pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate.

8. Nadalje, prema odredbi članka 65. stavka 1. OZ sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako su kumulativno ispunjene sljedeće dvije pretpostavke: prva pretpostavka je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, a druga pretpostavka je da je ostvaren koji od razloga navedenih pod točkama 1. do 11. stavka 1. tog članka.

9. U odnosu na tvrdnju ovršenika o tome da provedbom ovrhe trpi nenadoknadivu štetu treba navesti da ovršenik za navedenu tvrdnju nije dostavila niti jedan dokaz, a treba navesti i da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati). Nadalje, skreće se pozornost i na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-259/2018-2 do 21. lipnja 2018. u kojoj se, između ostalog, navodi i kako slijedi: Prema mišljenju ovog žalbenog suda, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplatiti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Ovršenik nije dostavio sudu podatke iz kojih bi proizlazilo da ovrhovoditelj nema imovine i/ili da je prezadužen, dakle nije dokazivao da, u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućen, ne bi imao odakle naplatiti svoju tražbinu. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ-a, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 24. listopada 2025.

S U D A C:

Marica Lović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka istog, a podnosi se županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka

DNA:

- ovrhovoditelju

- punomoćniku ovršenika

- u spis