REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-2424/2019-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 23. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276 da tužitelju HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada ukupan iznos od 250,03 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

- 11,60 EUR od 16. prosinca 2014. do isplate,

- 23,19 EUR od 16. ožujka 2015. do isplate,

- 2,64 EUR od 16. travnja 2015. do isplate,

- 13,24 EUR od 16. studenog 2015. do isplate,

- 20,26 EUR od 16. siječnja 2016. do isplate,

- 22,19 EUR od 16. veljače 2016. do isplate,

- 21,28 EUR od 16. prosinca 2016. do isplate,

- 20,76 EUR od 16. travnja 2017. do isplate,

- 22,68 EUR od 16. srpnja 2017. do isplate,

- 22,12 EUR od 16. rujna 2017. do isplate,

- 22,57 EUR od 16. veljače 2018. do isplate,

- 22,67 EUR od 16. rujna 2018. do isplate,

- 24,83 EUR od 16. siječnja 2019. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.109,20 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravosudni policajac, raspoređen na radno mjestu u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na poslovima osiguranja zatvorenika. U razdoblju od 2.8.2014. do 2.8.2019., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, koji se mjesečno donosio u ustanovi u kojoj je zaposlen, odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada, koji mu nisu priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati i to: - u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, - u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene i turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, - u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne rade koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih KU, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće- 2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno iz razloga jer je tuženik prekidao ciklus rada u turnusu, te se isti rad smatra radom na drugačiji način sukladno odredbama KU-a. Tužitelj je u navedenom razdoblju, u pojedinim mjesecima ostvarivao sate prekovremenog rada na način da je radi u radnom tjednu od ponedjeljka od petka, da je u takvom radu odrađivao sve dane i sate rada prema rasporedu poslodavca, a radio je po 8 sati zbog potrebe posla subotom i nedjeljom u istom tjednu. Tužitelj je u navedenom razdoblju pojedinim mjesecima, radio u turnusu, te je u takvom radu ostvario prekovremeni rad, na način da je radio duže od smjena i što je po potrebi službe radio u dane odmora, nakon određenog turnusa u ciklusu 12- 24-12-48, te mu je poslodavac svaki sat takvog rada trebao obračunati kao prekovremeni rad. Tako ostvarene prekovremene sate rada, poslodavac je prenosio u slijedeći kalendarski mjesec, a iste je trebao obračunati na nivou mjeseca u kojemu su isti sati ostvareni kao prekovremeni rad. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 28.1.2025. zahtijeva da mu tuženik isplati ukupni iznos od 250,03 eura bruto i parnični trošak sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da predlaže odbaciti tužbu zbog postojanja litispendencije za utuženo razdoblje od 2.8.2014. do 1.8.2018., a za razdoblje od 1.8.2018. do 2.8.2019. tuženik predlaže odbaciti tužbu budući nije ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186a ZPP-a. Naime, tužitelj se nije obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Opreza radi, tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), presliku rješenja i tužbe iz predmeta PR-221/2019 (list 12-16 spisa), dokumentaciju na CD-ima (list 34 spisa), Rješenje o rasporedu na radno mjesto, obračunske liste, evidenciju rada tužitelja (list 38-357 spisa), knjigu izvješća dežurnog, knjiga zaduženja i razduženja oružja, knjigu ulaza i izlaza vozila, dnevni raspored rada

– na CD-ima (list 358 spisa), izvod iz zapisnika (list 381-382 spisa), Tumačenje KU za državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka (list 393-396 spisa), nalaz i mišljenje vještaka iz spisa PR-221/19 (list 428-436 spisa), presliku tužbe i podneska iz predmeta PR-221/19 (list 438-445 spisa), sudsku praksu (list 456-488 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 361-368 spisa), te dopunsko vještačenje (list 413-417 i 452 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Na ročištu 23.9.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu pa sukladno prijedlozima stranaka u postupku nisu izvođeni daljnji dokazi te je sud zaključio glavnu raspravu.

6. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

7. Prije podnošenja tužbe tužitelj se obratio Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora sukladno čl. 186.a ZPP-a podneskom od 1.8.2018., koji se nalazi na listu 5-6 spisa, a što niti tuženik nije osporavao, te tuženik istom nije udovoljio, a niti se je na isti očitovao pa je tužitelj podnio predmetnu tužbu. Tužitelj je u zahtjevu za mirno rješenje spora tražio isplatu za prekovremene sate koji su dospjeli do dana podnošenja istog te je tijekom ovog postupka povećao tužbeni zahtjev tako da zahtijeva i isplatu prekovremenih sati koji su dospjeli tijekom ovog postupka, a koju preinaku tužbe je ovaj sud dopustio kao svrsishodnu za rješavanje odnosa među strankama, te za taj dio tužbenog zahtjeva tužitelj nije bio dužan podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora.

8. Predmet ovog postupka je (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu) zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati tijekom rada koji je organiziran na drugi način (a ne u turnusu i smjeni) tijekom utuženog razdoblja za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 12. veljače 2019. temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

9. Iz obračunskih lista i evidencije radnog vremena, a koje je dostavio tuženik, pa ih sud prihvaća kao mjerodavne i vjerodostojne, proizlazi da je tužitelj tijekom utuženog razdoblja bio zaposlen kod tuženika kao stariji pravosudni policajac u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, Odjel osiguranja.

10. Tijekom utuženog razdoblja na snazi je bio Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/2013. i 112/2017.)(dalje: KU/13 i KU/17) kojim je u čl. 44.KU/13 i čl. 38. KU/17 propisano:

- da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat e za svaki sat rada, i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5% (st. 1.),

- da se dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni (st. 2.),

- da državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje (st. 3.),

- da za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva (st. 4.),

- da će se osnovna plaća uvećat: ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%, ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%, ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi (st. 5.),

- da se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana (st. 6.),

- da je rad u I. smjeni od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati (st. 7.),

- da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (st. 8.),

- da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (st. 9.),

- da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 10.),

- da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (st. 11.),

- da redovni mjesečni fond radnih sati jesu sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (st. 12.),

- da prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju (st. 13.),

- da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren (st. 14.).

11. Iz Evidencija radnog vremena i ostale dokumentacije u spisu, sud je utvrdio da je tužitelj pretežno radio u turnusu ali u određenim vremenskim periodima je radio na drugačiji način (drugačije od rada u turnusi ili smjeni), te u tom periodu sukladno čl. 44. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

12. Ističe se da raspored rada određuje tuženik te je tužitelj dužan dolaziti na posao i odraditi radno vrijeme na način kako je to odredio tuženik, tj. tužitelj je bio dužan obaviti na rad na temelju dnevne zapovijedi. Tužitelj ima pravo da mu se obračuna i isplati plaća za obavljeni rad te on ne može utjecati na specifikaciju obračuna plaće budući se radi o ispravi koju sastavlja tuženik. Pravo je tužitelja da mu tuženik u cijelosti obračuna i isplati sate rada, a u slučaju da je radio veći fond sati, da mu te sate plati kao prekovremeni rad.

13. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, sud je proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Vještak je na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, naveo da su tužitelju u razdoblju od kolovoza 2014. do zaključno 12. veljače 2019. isplaćeni svi sati prekovremenog rada, a posljedično tome isplaćena mu je u cijelosti bruto plaća. Izračuni su dani u Tabeli 1 nalaza.

14. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tužitelj te je predložio provođenje dopunskog vještačenja sa zadatkom vještaku da utvrdi postoji li neisplaćena plaća tužitelju po osnovi prekovremenog rada za one mjesece kada je tužitelj radio na drugačiji način (a ne u turnusu i smjeni) za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 12. veljače 2019.

15. Sukladno prijedlogu tuženika izveden je dokaz dopunskim financijskim vještačenjem (list 413-417 spisa) po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Vještak je naveo da imajući u vidu novi zadatak vještaku, primjedbe tužitelja i odredbe važećih Kolektivnih ugovora koji definiraju da je rad na drugačiji način svaki rad koji nije obuhvaćen čl. 8. i čl. 44. od stavka 6. do stavka 10., te čl. 8. i čl. 38. od stavka 6. do stavka 10. Kolektivnog ugora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/2013. i 112/2017.), a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11 KU/2013 i identično čl. 38. st. 11. KU/2017), vještak u nastavku (Tabela 2), evidentira razdoblja na tjednoj osnovi u kojima je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u turnusu (12-24-12-48) (radio u turnusu i u redovnom radnom vremenu) Tako evidentirani (na tjednoj razini) sati stavljeni su u odnos s tjednim fondom radnih sati za pojedini tjedan, te su na taj način obračunani prekovremeni sati rada u skladu s čl. 44. st. 11. KU/2013 odnosno čl. 38. st. 11. KU/2017 (stupac 'g' Tabele 2). Nadalje, kako bi se izbjegao dvostruki obračun istog, u stupcu 'h' Tabele 2 (za pojedini tjedan) evidentirani su već obračunani i plaćeni sati prekovremenog rada (obračunani na mjesečnoj razini, po osnovi rada u turnusu, u skladu s čl. 44. st. 10 KU/2013 i čl. 38. st. 10. KU/2017), te su u stupcu 'i' Tabele 2 iskazani, neobračunati prekovremeni sati rada. Nadalje, u sljedećem tabelarnom prikazu (Tabela 2.1.) iskazani su sati koji su odrađeni u dane kada je tužitelj trebao biti slobodan (poslije odrađenog turnusu, u pravilnom ciklusu 12-24-12- 48 (stupac 'c' Tabele 2.1.), te se neplaćeni prekovremeni sati utvrđuju kao razlika između utvrđenih pripadajućih prekovremenih sati rada i isplaćenih prekovremenih sati rada (stupac 'e' Tabele 2.1.) Slijedom svega iznesenoga na temelju podataka iz Tabela 2. i 2.1., posljedično u Tabeli 1a iskazane su razlike plaća tj. neplaćeni bruto iznosi (neobračunatog) dodatka za prekovremeni rad ostvareni iz rada na drugačiji način (kombinacija rada u turnusu s 8 satnim radnim vremenom, te rad nakon turnusa, kada je tužitelj trebao biti slobodan). Za tako obračunate sate rada obračunat je dodatak od 50% za prekovremeni rad, budući da su tužitelju obračunati sati već isplaćeni po satnici redovnog rada. Svi ostali elementi izračuna (bruto osnovica, koeficijent, minuli rad i sl.), ostaju isti kao u danom osnovnom nalazu i mišljenju od 8. srpnja 2021. Slijedom navedenog, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak je naveo da visina neisplaćene bruto plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, za razdoblje od kolovoza 2014. do 12. veljače 2019., iznosi ukupno 250,03 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘s’ Tabele 1a iz dopune nalaza, a dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘t’ Tabele 1a iz dopune nalaza.

16. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši isti kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, a niti stranke nisu imala primjedbi ni daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru. Naime, tuženik je u podnesku od 10.2.2025. izričito izjavio da ne stavlja primjedbe na dopunski nalaz i mišljenje vještaka na okolnost neplaćenih prekovremenih sati tužitelja koje je ostvario radom na drugačiji način u utuženom razdoblju.

17. U ovom predmetu tužitelj konačno preciziranim tužbenim zahtjevom zahtijeva da mu tuženik isplati neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada koji rad je bio organiziran na drugačiji način (a ne u turnusu ili smjeni), za razdoblje od kolovoza 2014. do 12. veljače 2019. u ukupnom iznosu od 250,03 eura.

18. Nadalje, sud je izvršio uvid u tužbu iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr- 221/2019 te u nalaz i mišljenje vještaka iz tog predmeta, te je utvrdio da se u tom predmetu (Pr-221/2019) radi o sporu između istih stranaka, ali u tom predmetu tužitelj zahtijeva da mu tuženik isplati naknadu za rad ostvaren 30 minuta prije početka radnog vremena i 30 minuta nakon kraja radnog vremena za razdoblje od listopada 2013. do srpnja 2018.

19. Također, kako bi se nedvojbeno utvrdilo da li se radi o istom predmetu spora, sukladno prijedlogu tužitelja, vještak Zrinko Ručević se je dodatno očitovao (list 452 spisa), a na koje očitovanje stranke nisu prigovorile, te je naveo da uvidom u osnovni nalaz i mišljenje i dodatni nalaz i mišljenje izrađenom u ovom predmetu, te u nalaz i mišljenje od 11. veljače 2025. kojeg je izradila sudstva vještakinja Lidija Tkalec Gradinščak u predmetu Pr-221/2019, vještak je utvrdio da se ne radi o istoj pravnoj stvari. U ovom predmetu vještak je za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 12. veljače 2019. utvrdio visinu razlike neisplaćene naknade za prekovremeni rad na blagdan i neradni dan, te u turnusu (u osnovnom nalazu i mišljenju) i na drugačiji način rada (u dopunskom nalazu i mišljenju sukladno kojem je specificiran tužbeni zahtjev), ne uzimajući u obzir raniji dolazak i odlazak tužitelja (ukupno 1 sat) s osnova preuzimanja službe u vanjskim bolnicama, dok je u predmetu Pr-221/2019 za razdoblje od listopada 2013. do srpnja 2018. utvrđena visina razlike na ime vremena provedenog na radu odnosno na ime sati provedenih na radu, za svaki turnus zbog pola sata ranijeg dolaska na posao i pola sata kasnijeg odlaska s posla, a koji sati su bili duži od formalno propisanog radnog vremena u turnusu koji traje 12 sati.

20. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da se u ovom predmetu ne radi o istom zahtjevu kao u predmetu ovog suda Pr-221/2019 pa je neosnovan tuženikov prigovor litispendencije.

21. Valja reći da je tužitelj uredio tužbeni zahtjev sukladno dopunskom nalazu i mišljenju vještaka, a na koji niti tuženik nije prigovorio, a isti je i sud prihvati kao mjerodavnu. Slijedom svega navedenog, ovaj sud je utvrdio da tuženik tužitelju nije isplatio plaću u cijelosti po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način za razdoblje od kolovoza 2014. do 12. veljače 2019. u iznosu od 250,03 EUR, pa je tuženik dužan tužiteljici isplatiti iznos od 250,03 EUR, kao pod točkom I. izreke presude.

22. Tužitelju su na pojedinačne mjesečne iznose dosuđene zatezne kamate tekuće od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec sukladno čl. 92. st. 3. ZR i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO), a sukladno odredbi čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.), a kako je istima određeno da plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, to tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega tužitelju ne bi pripadale zakonske zatezne kamate u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješavanje spora po Tbr 32 - 25 bodova, sastav tužbe po Tbr 7/1 - 25 bodova, podnesak od 24.9.2019. po Tbr 8/1 - 25 bodova, podnesak od 28.1.2025. i 24.3.2025. po Tbr. 8/4 – po 6,25 bodova za svaki, ročište 12.11.2019., 30.6.2020., 7.6.2022., 12.11.2024., 29.4.2025. i 23.9.2025. po Tbr 9/1 - po 25 bodova za svako, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 475,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 593,75 eura. Tome valja dodati i troškove financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura i troškove dopunskog vještačenja 200,00 eura i 50,00 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.109,20 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska koji nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a i to za podnesak od 19.3.2020. jer je navode iz tog podneska mogao iznijeti i na ročištu, za podnesak od 30.6.2020. jer je isti predao na ročištu za koje mu je već priznat trošak, za podnesak od 3.7.2020. jer istim dostavlja dokumentaciju koju je mogao dostaviti već uz tužbu, za podnesak od 17.7.2020. 2011.2024. jer istima dostavlja uplatnice koje je mogao dostaviti i bez podneska, za podnesak od 31.8.2021. jer istim iznosi netočne navode koje je trebao iznijeti u tužbi i koje je tijekom postupka izmijenio, za podnesak od 22.11.2022. kojim se očitije na dosadašnji tijek postupka što nije bilo potrebno, za podnesak od 26.3.2025. jer istim dostavlja dokumentaciju koja već postoji u spisu, te za podneske od 31.8.2021., 21.2.2022. i 21.6.2022. jer u spisu ne postoje podnesci sa tim datumima. Također, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će tužitelj na isto pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 24. listopada 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka putem ovog suda u roku od 15 dana.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1 ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis