REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-2007/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Plešu, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: ZGH-11-22-1896 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 26.08.2022. godine kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29.06.2018. godine, da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 500,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da joj je tuženik Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26. kolovoza 2022. otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29. lipnja 2018., a temeljem kojeg ugovora o radu je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu „Samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine“. Tužiteljica je zaposlena u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“.

2. Tužiteljica je u otvorenom zakonskom roku od 15 dana predala tuženiku zahtjev za zaštitu prava zbog nezakonite i nedopuštene odluke o poslovnom uvjetovanom otkazu, s prijedlogom da se spomenuta odluka poslodavca poništi, ali tuženik u daljnjem roku od 15 dana nije odgovorio tužiteljici na njene zahtjeve niti je istom udovoljio, zbog čega je tužiteljica u daljnjem otvorenom roku bila prisiljena ustati s ovom tužbom pred Naslovnim sudom radi zaštite svojih prava iz radnog odnosa.

3. Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je nezakonita i nedopuštena, a istima je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZOR), kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 ZOR-a, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, već je samo bitno da je doista prestala potreba za određenim poslom.

4. Međutim, u ovim konkretnim slučajevima nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala, oni se i dalje obavljaju, te zato tuženik nije tužiteljici na zakonit i dopušten način otkazao njegov ugovor o radu. Tuženik u obrazloženju predmetne odluke o poslovno uvjetovanom otkazu paušalno navodi da je prestala potreba za radom tužiteljice uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga, a što nije točno. Pri tome tuženik ne objašnjava na koji način je došlo do prestanka potrebe za radom, odnosno, koji je to točno gospodarski ili organizacijski razlog doveo do prestanka potrebe za radom tužiteljice. Tužiteljica ističe da ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za njenim radom. Tužiteljica radi u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“ - u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja, pa tužiteljici nikako nije jasno kako je tuženik došao do zaključka da njen rad više nije potreban. Podružnica „Čistoća“ u posljednje dvije godine ima rast broja korisnika kojima pruža svoje usluge, a Uprava tuženika planira za Podružnicu „Čistoća“ kontinuirani rast prihoda od poslovanja u 2022., 2023. i 2024. Sve to ukazuje da se nisu ostvarili gospodarski razlozi o smanjenju opsega poslovanja u tuženikovoj Podružnici.

5. Nadalje, tuženik u predmetnoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te org. jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“ na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim org. jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“, te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je tužiteljica radila) unutar samo jedne nove organizacijske jedince naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica. Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla.

6. U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužiteljica obavljala, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnim mjestima na kojima je tužiteljica radila.

7. Nadalje, tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13. svibnja 2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito!! Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorima o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte. Razvidno je da do trenutka donošenja sporne Odluke o otkazu ugovora o radu od 26. svibnja 2022. tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio i objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. ZOR.

8. Tužiteljica je utvrđena viškom u postupku Kolektivnog viška radnika koji je proveden na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bio razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. 9. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik jer bi se na osnovi nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Ovako ispada da je tuženik radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i udovoljava li svaki pojedini radnik uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju.

10. Tuženik jednostavno obrazlaže da je ukinuo organizacijsku jedinicu/kao suvišnu/u kojoj je tužiteljica radila, te je u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova!! Ovakav netransparentan i nezakonit postupak utvrđivanja viška radnika tužiteljicu stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na radnike koji ostaju u radnom odnosu, jer se događa da će poslove koje je tužiteljica obavljala i čija potreba za obavljanjem nije prestala preuzeti radnici koji te poslove nikada prije nisu radili!! Potreba za poslovima koje je obavljala tužiteljica i nadalje egzistira, jer se kod tuženika i nadalje obavljaju poslovi koje je ista obavljala.

11. Netočni su navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužiteljica nije prihvatila ponudu pa joj je slijedom toga otkazan ugovor o radu.

12. Netočne su tvrdnje da je Poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovor o radu ponudio zapošljavanje u tzv. operacijama, tj. slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama. Radniku iz ove odluke nikada nije ponuđen popis odnosno ponuda za prihvat slobodnih radnih mjesta u operacijama, te istu nije niti mogao prihvatiti.

13. U odgovoru na tužbu tuženik osporava sve navode tužbe, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu. Tužiteljica u tužbi iznosi nove razloge za nezakonitost otkaza, u odnosu na one koje je iznijela u Zahtjevu za zaštitu prava, i koji su dostavljeni tuženiku. Tuženik smatra da se ti razlozi tužbe (koji nisu istaknuti u Zahtjevu za zaštitu prava) ne mogu uzeti u obzir, budući je tužiteljica u sudskom postupku osporavanja otkaza vezana upravo onim razlozima koje je navela u Zahtjevu za zaštitu prava. Tuženik će se opreza radi osvrnuti na sve navode tužbe koji i nisu obuhvaćeni Zahtjevom za zaštitu prava, kad već tužiteljica iste neistinito interpretira, a kako bi se sud upoznao s cijelim kontekstom. U odnosu na navod da je odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i nedopuštena, te da je postupak Kolektivnog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR-a nezakonit, netransparentan i „diskriminirajući“ ističe se kako slijedi.

14. Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koje čak ne traži niti zakonodavstvo, nego najbolje prakse. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021., dana 30. prosinca 2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 6. travnja 2022. Navedeni postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 6. travnja 2022.

15. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 6. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 8. travnja 2022. s Prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije (očitovanje 21. ožujka 2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je 8. travnja 2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

16. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija.

17. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji), višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

18. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, tuženik istu obrazlaže kako slijedi.

19. Tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 financija i računovodstva, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 org. jedinica za odnose s javnošću, marketing, naplate, itd. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i financijsko-računovodstveni poslovi, tj. poslovi tužiteljice iz organizacijske jedinice u kojoj je radila (Služba računovodstva, financija i kontrolinga Podružnice Čistoća; koja je prije 2021. bila nazvana Sektor za ekonomsko-financijske poslove, Služba knjigovodstvenih poslova Podružnice Čistoća) također centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu – i to u „Sektor za računovodstvo, financije i kontroling“.

20. Da je tuženik u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova „korporativnih funkcija“ u svakoj od Podružnica proizlazi i osobito i iz članaka od 9. do čl. 18. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022 koji se odnose na Podružnicu Čistoća u kojoj je tužiteljica radila na radnom mjestu “Samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine“; te čl. 102. citiranog Pravilnika).

21. Tako tuženik osobito ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022 koji glasi: U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija", odnosno svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa. U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice vise nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora).

22. Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podružnicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka.

23. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. utvrđena je i implementirana nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem org. jedinica u toj Podružnici. Tako su se poslovi računovodstva, u što spada i knjigovodstvo kod tuženika, citiranim Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. centralizirali na jednom mjestu, u Sektoru za računovodstvo financije i kontroling. Tuženik je utvrdio da mu je za te poslove (iste ili slične poslove koje je obavljala tužiteljica) na radnom mjestu u novo formiranom Sektoru za računovodstvo financije i kontroling potrebno 50 izvršitelja. Dakle, u navedenoj Podružnici poslovi tužiteljice obavljali su sve do ukidanja obavljanja poslova računovodstva po podružnicama (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022.) i centralizacije poslova računovodstva (Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022.) 24. Tuženik ukazuje da je u postupku savjetovanja detaljno razložio i prezentirao novu organizaciju te potreban broj izvršitelja u novoj organizaciji (osobito očitovanje od 21. ožujka 2022.) te dostavio popis radnika koji su višak i onih koji ostaju „(usporedni radnici“), te primjenu kriterija „bodovanja“ za sve radnike (osobito dopis 8. travnja 2022. i prilozi). Tako se isti/slični poslovi koje je obavljala tužiteljica i dalje obavljaju, ali unutar nove centralizirane org. jedinice „Sektor za računovodstvo financije i kontroling“, za čije je uredno obavljanje jednostavnijih poslova potrebno 50 izvršitelja (trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme), a koja spada u funkcionalnu grupu poslova iz područja „Financija, računovodstva i kontrolinga“ obzirom na prirodu i vrstu posla koji je tužiteljica obavljala kao „Samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine“. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja.

25. Stoga navod tužiteljice da je odluka o otkazu nezakonita jer postoji „daljnja potreba“ za poslovima koje je radila tužiteljica nije osnovan, jer niti se ne spori da se poslovi obavljaju, no za iste je potreban manji broj izvršitelja (tj. 50 izvršitelja), i autonomno pravo poslodavca je utvrditi potreban broj izvršitelja, sviđalo se to radnicima ili ne, pa se stoga niti s tog razloga takav izbor i odluka poslodavca ne može osporavati.

26. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to: trajanje radnog odnosa kod poslodavca, dob radnika, obveze uzdržavanja koje terete radnika, te dodatni kriterij braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Navedeni kriteriji jasno su obrazloženi i u odluci o otkazu. Kako je za jednostavnije financijsko-računovodstvene poslove (iste ili slične koje je obavljala tužiteljica) bilo potrebno 50 izvršitelja (trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme), a ukupan broj radnika koji je radio te poslove je bio 91, potrebno je bilo putem kriterija (“bodovanje“) odabrati radnike kojima će se otkazati ugovor o radu. Primjenom navedenih kriterija tužiteljici je u pogledu trajanja radnog odnosa (9 godina) ispravno dan jedan bod, a pogledu kriterija dobi tužiteljici je ispravno dan jedan bod (rođena: **.**.1987.), dok nema uzdržavanih članova obitelji. Dakle, tužiteljica je po navedenim kriterijima ostvarila 2 boda. Zadnji radnik (ŠJ) po broju bodova (od ukupno njih 50/usporedni radnici), a kome nije otkazan ugovor o radu, a obavljao je iste ili slične poslove kao tužiteljica ima 6 bodova (str. 6. Priloga očitovanja od 8. travnja 2022., Tablice radnika).

27. Navedeno je sve u detalje razloženo i navedeno u Prilogu „završnog“ očitovanja tuženika iz Postupka Kolektivnog viška po čl. 127. ZOR-a, na stranicama 6 do 7. (svi usporedni radnici - oni koji ostaju te oni koji su uvršteni u „Program“, tj. otkazan im je ugovor o radu). Tako su navedeni svi „usporedni“ radnici, i broj bodova prema svakom kriteriju, i to kako za one radnike koji su ostali u radnom odnosu tako i za one kojima je otkazan ugovor o radu.

28. Također tužiteljica nema niti najveći broj bodova i u odnosu na ostale radnike kojima je otkazan ugovor o radu, obzirom da je po broju bodova ispred nje još 38 radnika, tako da niti objektivno nije moguće da bi tužiteljica prije istih mogla „sačuvati“ radni odnos, tj. ostati u radnom odnosu. Isto tako, svi radnici s opisane liste su obavljali iste ili slične poslove kao i tužiteljica, tj. jednostavne poslove koji se odnose na financijsko-računovodstvene poslove. Nazivi radnih mjesta, odnosno različiti nazivi radnih mjesta kod tuženika, a unutar kojih su se obavljali isti ili slični poslovi, ne znače da se radi o različitim poslovima. Uostalom i zakon govori o poslovima, a ne (nazivima) radnih mjesta, i to je jedini i isključivi kriterij kod usporedbe.

29. Nadalje, promašen je navod tužiteljice da bi tuženik „nezakonito“ razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova i to po kriteriju stručne spreme SS/SSS ili VŠS, a ne poslova. Naime, upravo su radnici razvrstavani u navedene grupe prema poslovima koje su obavljali i njihovoj složenosti, osobito obzirom na potrebne uvjete znanja i stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje. Tuženik kao poslodavac je za upravo te poslove predvidio potreban broj izvršitelja, i to ovisno o uvjetima i potrebama za obavljanje tih poslova (stručna sprema), odredio koliko mu je potrebno izvršitelja za jednostavne poslove financija i računovodstva.

30. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljici je 23. ožujka 2022. tuženik uručio popis slobodnih radnih mjesta u tzv. „operacijama“, o čemu je i sastavljena službena Izjava. Tužiteljica je iskazala interes za četiri radna mjesta: referent 1, viši referent asfaltne baze, viši referent cestarije i viši referent mehanizacije. Nažalost radna mjesta za koja je radnica SJ iskazala interes popunjena su radnicima koji su bili višak, ali su imali veći broj bodova, kao i preporuku za premještaj temeljem provedenog intervjua.

31. Imajući u vidu gore opisano, nije zaista razvidno što onda to tužiteljica želi postići navodeći da joj nisu bila ponuđena radna mjesta, odnosno u „operacijama“, kad proizlazi posve suprotno. U biti tužiteljica ne želi raditi na ostalim slobodnim radnim mjestima tzv. operacijama, no onda pokušava (pogrešnim) formaliziranjem navedenog reći da otkaz nije zakonit (zlouporaba prava).

32. Isto tako treba istaknuti autonomno pravo poslodavca da za nove poslove (koji nisu u svezi s radnim mjestom tužiteljice) ponudi sklapanje ugovora onim radnicima koju udovoljavaju uvjetima za ista te da samostalno vrši odabir takvih radnika. Otkaz ugovora o radu također je savjetovan sa sindikatima.

33. U toku postupka sud je izvršio uvid u: Odluku o otkazu (strana 7-9 spisa), Zahtjev za zaštitu prava (strana 10-11 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 23-492, 496-542, 545-580, 595-606 spisa), saslušana je tužiteljica (strana 630- 631 spisa) i svjedok LJ (strana 632-633 spisa).

34. Izvedene dokaze tijekom postupka sud je cijenio čl. 8. ZPP-a te je ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

35. Među strankama je nesporno da je tužiteljica kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine temeljem ugovora o radu od 29. lipnja 2018. u Podružnici Čistoća, da je tuženik otkazao navedeni ugovor o radu odlukom od 26. kolovoza 2022.

36. Među strankama je sporna dopuštenost tuženikove Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu zbog organizacijskih i gospodarskih razloga, zahtjev za utvrđenje da tužiteljici radni odnos kod tuženika nije prestao kao i zahtjev za vraćanje na rad na radno mjesto samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto i da li je tuženik pravilno proveo postupak otkazivanja sukladno odredbama čl. 127., 150. i 151. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 12/17, 98/19, u daljnjem tekstu ZR), je li došlo do prestanka potrebe za obavljanjem poslova koje je obavljala tužiteljica za tuženika i do ukidanja radnog mjesta, posljedično navedenom je li postojao opravdani razlog za otkaz ugovora o radu tužiteljici u smislu odredbe čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR-a.

37. Uvidom u odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljice od 26. kolovoza 2022. utvrđeno je da je tužiteljici otkazao ugovor o radu uz obrazloženje da je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila, a poslovi koje je obavljala prema aktima poslodavca, Pravilnika o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnika o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnika o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o., spadaju u poslove tzv. „korporativnih funkcija“ te je stoga citiranim aktima poslodavca ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radnica iste obavljala na način da se djelokrug poslova te organizacijske jedinice u bitnom mijenja te se proširuje opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor naplete, unutar „Korporativnih servisa“.

38. U svom iskazu tužiteljica je navela da je mjesec dana prije otkaza bio razgovor s radnicima da će se krenuti u proces otkazivanja ugovora o radu, da nisu izvršene nikakve promjene pravilnika i drugih akata tuženika, da će joj otkazati ugovor o radu saznala je od kolega po hodnicima na kojima se 6-7 mjeseci govorilo o otkazivanju; da je samo ona obavljala poslove za koje je dobila otkaz u Sektoru ekonomsko-financijskih poslova Službe računovodstva, što je na nivou Čistoće opsežan posao i posao su preuzele dvije kolegice koje isto rade u Službi računovodstva, misli Čistoće, ali sjede na drugoj lokaciji, ne zna je li još radnika Službe ekonomsko-financijskih poslova dobilo otkaz ugovora o radu, služba se sada zove Financije, računovodstvo i kontroling, da ju kao članicu sindikata prije otkazivanja nitko iz sindikata nije kontaktirao i obavio razgovor, da je dobila listu radnih mjesta mjesec dana prije otkaza i prijavila se na četiri radna mjesta u Zagrebačkim cestama iako nisu odgovarala njenim kvalifikacijama, nikada nije dobila odgovor na prijave, i nisu točni navodi iz odluke o otkazu da nije prihvatila ponuđeno radno mjesto, na što je prigovorila tuženiku i odluka o otkazu ispravljena.

39. Saslušani svjedok LJ, voditelj podružnice Čistoća od 15. studenog 2021., iskazao je da je rađena centralizacija svih radnih mjesta na nivou Zagrebačkog holdinga i utvrđen je višak administrativnih radnika pa tako i za podružnicu Čistoća, svakom radniku koji je uvršten na popis dan je zapisnik sa slobodnim radnim mjestima i mogućnošću prijave na ta radna mjesta, da su se neki radnici prijavili na slobodna radna mjesta i bili su raspoređeni s novim ugovorima o radu, da u odnosu na tužiteljicu ne sjeća se, jer je utvrđen višak od 200-tijnak radnika, s kojima je trebalo obaviti razgovor u prvom kvartalu 2022. Odluke o otkazu ugovor o radu nije uručivao radnicima, utvrđivanju koje poslove koji radnici u podružnici Čistoća rade radili su nakon nove sistematizacije i organizacije radnih mjesta, u lipnju ili srpnju 2022. na nivou ZGH-a, a na nivou podružnice Čistoća ista je donesena u 1. i/ili 2. kvartalu 2023., iskazao je i da se financije i računovodstvo u podružnici Čistoća ne obavlja da je sve centralizirano u organizacijskim jedinicama ZGH-a.

40. U odnosu na navode tuženika da je tužiteljici ponudio eventualno sklapanje novog ugovora o radu dostavom popisa poslova u tzv. "Operacijama", isto sud smatra neosnovanim iz razloga jer dostava popisa slobodnih radnih mjesta ne predstavlja ponudu za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, temeljem odredbe čl. 7. ZR-a poslodavac je taj koji je obvezan radniku dati posao, a radnik je obvezan prema uputama, koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati posao. Tuženik ukoliko je imao namjeru tužiteljici ponuditi sklapanje novog ugovora mogao je to izvršiti sukladno odredbi čl. 123. ZR-a za radno mjesto koje odgovara iskustvu i znanju tužiteljice, što nije učinio.

41. U odnosu na opravdani razlog otkazivanja ugovora o radu, prestanka potrebe za obavljanjem rada tužiteljice kod tuženika, odredbom čl. 115. st. 1 toč. 1. ZR- a, propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), za dopuštenost otkaza poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika st. 2. istog članka. Postojanje opravdanog razloga za otkaz, u smislu odredbe čl. 131. st. 3. ZR-a, mora dokazati poslodavac. Dakle, opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu u smislu navedene odredbe postoji u slučaju kada poslodavac radi ekonomski uspješnijeg poslovanja i planiranje uštede izvrši reorganizaciju rada tako da smanji broj radnika odnosno ukine određeno radno mjesto, kao autonomnog prava poslodavca da organizira proces rada ili organizaciju svog poslovanja prema svojim potrebama i mogućnostima.

42. U konkretnom slučaju novom reorganizaciji poslovi radnog mjesta tužiteljice su ukinuti su organizacijskoj jedinici u kojoj je radila, a nastavili su se obavljati unutar organizacijske jedinice Sektora za računovodstvo/financije/kontroling unutar Korporativnih servisa. Kako proizlazi iz Odluke o otkazu utvrđeno je da u skladu s odlukom Uprave tuženika od 30. prosinca 2021. dana 30. prosinca 2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima, vezano za utvrđeni kolektivni višak radnika, a sve sukladno čl. 127. ZR-a. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 8. travnja 2022., a sve stoga jer je u razdoblju od 90 dana mogla prestati potreba za radom više od 20 radnika poslovno uvjetovanim otkazom, a time i prestanak potrebe za radom tužiteljice. U sklopu navedenog savjetovanja tuženik je razmotrio sve mogućnosti kojima bi se mogao otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika, te je cijenilo primjedbe i prijedloge kada god je to bilo moguće. Razlozi prestanka potrebe za radom detaljno su obrazloženi i opisani tijekom opisanog savjetovanja kolektivnog viška. Nakon provedenog savjetovanja kolektivnog viška i dalje postoji potreba za otkazivanjem Ugovora o radu zbog nemogućnosti obavljanja tih poslova, a sve zbog ukidanja nepotrebnih (suvišnih) organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, odnosno radnih mjesta izvan grupe složenosti poslova jer za njima i takvim poslovima nema potrebe. Tužiteljici je ponudio sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama, jer drugih slobodnih radnih mjesta u društvu nema.

43. Člankom 127. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.).

44. Temeljem Odluke uprave tuženika od 30. prosinca 2021. započeo je postupak savjetovanja kolektivnog viška radnika koji je trajao sve do 8. travnja 2022.

45. U odnosu na postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika nesporno je da su kod tuženika nastale organizacijske promjene u odnosu na izmjenu internih akata (navedenih u odluci o otkazu) i centralizacija poslova u korporativne servise, u kojima je i određen broj izvršitelja, te je prestala potreba za obavljanjem tih poslova u Podružnici Čistoća. Tuženik je tijekom provođenja savjetovanja utvrdio broj izvršitelja u svim podružnicama Holdinga po funkcionalnim grupama poslova, na sve je primijenio zakonske kriterije, te uzimajući u obzir i stručnu spremu.

46. Prema stavu ovoga suda, iz svega navedenog proizlazi da je tuženik imao opravdan razlog za donošenje Odluke o otkazu, slijedom čega je ista odluka dopuštena i tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu i povratkom na radno mjesto samostalni referent poslova knjigovodstva materijalne imovine temeljem ugovora o radu od 29. lipnja 2018. u Podružnici Čistoća odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno čl. 124. st. 1. ZR-a

47. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

48. Tuženiku su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), a čiji trošak se sastoji od troškova jednokratne nagrade u visini 200 bodova, odnosno 400,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 100,00 eura, ukupno je tuženiku dosuđen trošak u iznosu od 500,00 eura.

49. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. t. 3 Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 24. listopada 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika