Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Vukovaru

    Vukovar, Županijska 33

    Gž-632/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Željka Marin kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja, i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vlahi Duplančić, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Zagreb, Katančićeva 5, zastupanog po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel u Splitu, radi utvrđenja, a odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: P-3709/2024. od 25. travnja 2025., na sjednici vijeća od 23. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu, broj: P-3709/2024. od 25. travnja 2025. potvrđuje.

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbe.

    Obrazloženje

    1.Pobijanom presudom pod točkom I. odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da je sada pok. ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1937.., a preminuo **.**.2017.., u zakonskom roku podnio Fondu za naknadu oduzete imovine RH zahtjev za kupnju stana u [adresa], ulaz I, visoko prizemlje, površine 95 m2, a koji stan je položen u zgradi označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a uz koji zahtjev su priložene sve propisane i valjane isprave podesne za zaključivanje Ugovora o kupoprodaji stana.

    Utvrđuje se da Fond za naknadu oduzete imovine RH nije ponudio sada pok. ĆĐ zaključivanje ugovora za kupoprodaju stana, i to baš stana u [adresa], ulaz I, visoko prizemlje, površine 95 m2, a koji stan je položen u zgradi označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].“

    Točkom II. naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.500,00 EUR-a u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    2. Tužiteljica je po punomoćniku u zakonskom roku podnijela žalbu protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - nadalje: ZPP).

    Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu te preinačiti pobijanu presudu na način da sud usvoji tužbeni zahtjev, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.

    3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

    4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

    5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužiteljice, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe o postupku na koje ovaj sud u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

    5.1. Ovaj sud nije našao niti da je obrazloženje pobijane presude šturo i nejasno, kao niti da u obrazloženju postoje određena protuslovlja. Naprotiv, sud je na jasan i argumentiran način obrazložio zbog čega tužbeni zahtjev smatra neosnovanim pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, kako neosnovano u žalbi navodi tužiteljica.

    6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je prednik tužiteljice (njezin otac) sada pokojni ĆĐ u zakonskom roku podnio Fondu za naknadu oduzete imovine Republike Hrvatske zahtjev za kupnju stana, te zahtjev za utvrđenjem da mu Fond za naknadu oduzete imovine Republike Hrvatske nije ponudio zaključivanje ugovora za kupoprodaju toga stana.

    7. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i , u daljnjem tekstu Zakona o naknadi) propisuje u odredbama članka 2. stavak 1. točka 11., da se prijašnjem vlasniku utvrđuje pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što je, između ostalih Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije („Službeni list DFJ“ broj: 40/45 i 70/45) i Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta („Službeni list FNRJ“ broj: 52/58).

    7.1. U odredbama čl. 22 Zakona o naknadi, propisno je da se stanovi oduzeti prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2., te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona na kojima postoji stanarsko pravo ne vraćaju u vlasništvo, osim stanova oduzetih prijašnjem vlasniku na temelju propisa o konfiskaciji (stavak 1). Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo i posjed stan na kojem ne postoji stanarski odnos, što rješenjem utvrđuje nadležna služba ureda državne uprave (stavak 2). Prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana (stavak 3).

    7.2. U odredbama članka 23. Zakona o naknadi, propisano je da pravo na naknadu i visinu naknade prijašnjem vlasniku utvrđuje rješenjem nadležna služba Ureda državne uprave (stavak 1). Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem vlasniku, stanaru, Fondu, davatelju stana na korištenje i Fondu u stambenokomunalnom gospodarstvu (stavak 2).

    7.3. Nadalje, je u odredbama članka 24. Zakona o naknadi, propisano da Zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Fond izvješćuje prijašnjeg vlasnika (stavak 1). Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju Ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 43/92. - pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana (stavak 2). Plaćanje cijene stana može se ugovoriti odjednom ili uz obročnu otplatu, prema izboru kupca (stavak 3). U slučaju plaćanja cijene stana odjednom, kupac je utvrđenu cijenu dužan platiti u roku koji ne može biti dulji od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora (stavak 4). U slučaju obročne otplate cijene stana, kupac je dužan platiti odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora, iznos koji ne može biti niži od 10% od utvrđene cijene stana (st.5). Ugovor iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži odredbu o pravu prvokupa prijašnjeg vlasnika stana u slučaju daljnjega stvarno pravnog raspolaganja otkupljenim stanom. Pravo prvokupa zabilježit će se u zemljišne knjige (stavak 6).

    7.4. U odredbama članka 25. Zakona o naknadi, propisano je da ako Fond odbije sa stanarom sklopiti Ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24. stavka 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svoga prava na otkup stana podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu (stavak 1). Tužba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana (stavak 2). Pravomoćna odluka suda iz stavka 1. ovoga članka kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev stanara za otkup stana, u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana (stavak 3).

    8.1. Odlučujući o tužbenom zahtjevu, te cijeneći navedene zakonske odredbe pravilno zaključuje prvostupanjski sud da ukoliko je prednik tužiteljice podnio zahtjev za otkup predmetnog stana u smislu odredbe članka 24. stavak 1. Zakona o naknadi i ukoliko o istome nije odlučeno u roku iz stavka 2. istoga članka, prednik tužiteljice je mogao svoja eventualna prava ostvarivati u parničnom postupku, odnosno podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu, a kako je to i propisano odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o naknadi.

    9. Točno jest, a što u žalbi ističe tužiteljica, da se prema odredbi članka 25. stavak 2. Zakona o naknadi tužba podnosi u roku od šezdeset dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana.

    9.1. Međutim, ukoliko Fond (kasnije Ministarstvo financija) nije odlučio u roku o zahtjevu prednika tužiteljice odnosno nije predniku tužiteljice dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana isti je mogao u smislu odredbe članka 10. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku („Službeni list“ FNRJ broj:

    52/1956, „Službeni list“ SFRJ broj: 10/1965, 4/1977, 11/1978, 9/1986, 16/1986, „Narodne novine“ broj: 53/1991, 103/1996, 47/2009), a koji zakon je bio na snazi u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva prednika tužiteljice, podnijeti tužbu radi zaštite svojih prava pozivajući se na šutnju administracije, odnosno uprave i na taj način zahtijevati da se o njegovom pravu odluči.

    9.2. Valja dodati, a kako to u pobijanoj presudi naglašava i prvostupanjski sud, da ne samo da prednik tužiteljica pokojni ĆĐ nije podnio tužbu nadležnom Općinskog sudu u roku od 60 dana od proteka zakonskog roka za sklapanje Ugovora o prodaji stana pod uvjetima propisnim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana), već isti nije podnio tužbu nadležnom Općinskom sudu niti u razumnom roku tj. niti u daljnjem razdoblju od 10 godina do svoje smrti u ožujku 2007. godine. Stoga, pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da je prednik tužiteljice svojim pasivnim ponašanjem nedvojbeno očitovao svoju volju u smislu odustanka od otkupa predmetnog stana, a pod uvjetima propisnim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

    9.3. Dakle, evidentno je da prednik tužiteljice nije realizirao pravo na otkup predmetnog stana odnosno nije stekao vlasništvo istoga, pa tužiteljica svakako u ovom postupku ne može „ispravljati“ propust svog prednika da se koristi pravima koja bi mu pripadala, a zasigurno iz njegovih propusta ne može izvoditi bilo kakva prava za sebe niti s uspjehom u vezi s tim pokretati sudske postupke, pa niti pred sudom utvrđivati je li njen prednik podnio zahtjev Fondu za naknadu oduzete imovine RH za kupnju predmetnog stana i je li Fond za naknadu oduzete imovine RH ponudio sada pokojnom ĆĐ zaključivanje ugovora za kupoprodaju stana.

    9.4. Stoga, prema mišljenju ovoga suda pravilnom primjenom materijalnog prava prvostupanjski sud prihvatio je kao osnovan istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice u ovoj pravnoj stvari.

    10. Nadalje, protivno navodima u žalbi, glede pravne osobnosti tuženika odnosno tvrdnji tužiteljice da je sud propustio utvrditi kako Ministarstvo financija Republike Hrvatske nikada nije dalo odgovor na tužbu nego da ga je dalo Ministarstvo obrane koje kao niti Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nemaju svojstvo prodavatelja predmetnog stana, ovaj sud u cijelosti prihvaća pravno stajalište prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju tuženik nije niti Ministarstvo obrane, niti Ministarstvo financija, jer da ministarstva nemaju pravnu osobnost, već je tuženik Republika Hrvatska, a kako je to i navedeno u nazivu tuženika u odgovoru na tužbu, pa stoga činjenica da je u odgovoru na tužbu omaškom navedeno Ministarstvo obrane, a eventualno i osobni identifikacijski broj Ministarstva obrane, nije od značaja glede pasivne legitimacije tuženika, tako ni za eventualno donošenje presude zbog ogluhe, pa je pravilno prvostupanjski sud takav prijedlog tužiteljice odbio kao neosnovan.

    11. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka, pravilno je utvrdio sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je žalbu tužiteljice primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    12. Kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom odbijen je njem zahtjev za naknadom troška žalbe (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 166. stavak 1. ZPP-a).

    Vukovar, 23. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća

    Željko Marin

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.