Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2016/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Nediljke Radić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice 1. MOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. JOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] obje zastupane po punomoćniku Jeleni Dulčić, odvjetnici u Hvaru, protiv tuženika 1. MO pok. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. DO rođ. M iz [adresa], 3. ČO rođ. M iz [adresa]. ZO pok. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici 2., 3. i 4. zastupani po punomoćniku Ljubomiru Gladoviću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika 2., 3. i 4. protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-4281/2023 od 11. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika 2. DO, 3. ČO i 4. ZO kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka u odnosu na imenovane.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I/ Utvrđuje se da su tužiteljice 1/ MOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2/ JOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice svaka za ½ dijela

A) posebnog dijela nekretnine- označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji posebni dio je na Skici izrađenoj po UO dipl. ing. geod. Lipanj 2013.godine, obojan smeđim rasterom označen kao lik "A" omeđen lomnim točkama A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8-A9-A10-A11-A1 površine 1453m2.

B) posebnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisana u zk.u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji posebni dio je na Skici izrađenoj po UO dipl. ing. geod. Lipanj 2013.godine, obojan ružičastim rasterom označen kao lik "C" , omeđen lomnim točkama C1-C2-C3-C4-C5-C6-C7-C8-C9-C10-C11,-C 12- C13, C14-C15-C16-C17- C18-C19-C20-C21-C22-C23-C1, površine 1309m2.

C) Posebnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisana u zk.u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji posebni dio je na skici izrađenoj po UO dipl. ing. geod. Lipanj, 2013.godine, obojan svijetlozelenim rasterom označen kao lik "D" omeđen lomnim točkama D1, D2-D3-D4-D5-D6-D7-D8-D9-D10-D11-D12-D13-D14-D15-D16-D17- D18-D19-D20-D21-D1, površine 1275m2 a koja skica je prilog i sastavni dio ove presude.

II/ Ovlaštene su tužiteljice temeljem ove presude zatražiti i ishoditi u zemljišnoj knjizi upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama kako je to opisano AD I / izreke ove presude svaka za ½ dijela uz istovremeni izbris prava s imena tuženika.

III/ Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 12.262,50 Eur-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos počam od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate,po stopi utvrđenoj u čl. 29. ZOO-a."

2. Žali se tuženici od 2. – 4. i pobijaju predmetnu prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Podnesen je odgovor na žalbu i pobijaju se žalbeni navodi sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka, u ovom stadiju postupka je utvrđenje prava vlasništva dosjelošću u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka i u odnosu na žalitelje od 2.-4. (za tuženika pod 1 dostava izvršena sukladno članku 146. stavak 3. ZPP-a i isti nije predmet žalbenog postupka).

6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio slijedeće:

- da je nakon uvida u zemljišne knjige pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 4569m2, č. zem. [katastarska čestica] šuma površine 5446 i čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 2104m2 upisano u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime MO (tuženika ad 1) za 1/3 dijela, ŽO iz [adresa] za 4/12 dijela, TO iz [adresa] za 2/12 dijela i ČO rođ. M za 2/12 dijela; na čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 2800m2 i kulture šuma površine 279829m2 upisano na ime OO za 39/40 dijela te na ime AO (Dušana) Lovrinčevića pok. Šimuna za 1/40 dijela,

- da je pregledom zemljišne knjige utvrđeno postajanje agrarnih prijava za navedene nekretnine na ime JO i FO pok. D pod agr- 142/31, kao i agrarna prijava IO pok. BO i dr. za č. zem. [katastarska čestica],

- da je daljnjim pregledom utvrđeno kako se na temelju zaključka od 12. decembra 1932. godine briše zabilježba agrara kojeg su prijavili braća FO i LO pok. [adresa], odnosno da se briše zabilježba agrarne prijave IO pok. BO pod Dnbr 400/32; a uvidom u zemljišnu knjigu utvrđeno je postojanje agrarne prijave HO pok. BO pod Agr-98/39 koja se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te agrarna prijava SO pok. BO Agr-99/39 koja se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje agrarne prijave nisu brisane,

- da je očevidom na licu mjesta identificiran predmet spora nakon izvedenog dokaza očevidom na mjestu i vještak mjernik u svom vještvu od 27.09.2014.godine, identificira predmet spora kao dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 1453m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1084m2, odnosno površine 204m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 1309m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 1275m2,

- da su od revizije katastra upisani Č. EO, Z. PO i CO pok. PO,

- da je uvidom u agrarnu odluku Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju broj A-1297/47 utvrđeno da je istom NO pok. BO i članovima njegove obitelji ženi U, sinu Ž, CO te kćerima RO, T i ĆO priznato u vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] dio [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je uvidom u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je kako se u istome nalaze čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, čest. zem [katastarska čestica] vinograd i [katastarska čestica] neplodno, a koje čestice su u navedeni z.u pripisane iz z. u. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i to temeljem agrarne presude Kotarske komisije za agrarnu reformu o kolonizaciju u Jelsi A-1297/47 i temeljem Prijavnog lista Ureda za katastar u Hvaru br. 221/78 i rješenja o o nasljeđivanju O.156/58 s tim da su navedene nekretnine uknjižene su na imena CO za 10/12, KO za 1/12, ĆO za 1/12,

- da je temeljem kupoprodajnog ugovora u Starom Gradu od 14. veljače 1978. godine izvršen prijenos vlasništva na imena VO, ĐO, GO, ŠO, MŠ, MŠ O i JŠ, da bi temeljem ugovora o kupoprodaji upis prava vlasništva bio izvršen na ime DŠ,

- da iz ugovora od 15. veljače 1970. godine proizlazi da je ČŠ kupuje nekretninu u uvali [adresa] s time da u ugovoru nisu navedene zemljišnoknjižne oznake čestice, već je opisno navedeno što, CO prodaje,

- da je ČŠ ugovorom od 19. lipnja 1980. prodao predmetne nekretnine ZŠ koji je ugovorom od 19. srpnja 2017. prodao predmetne nekretnine predniku tužitelja.

7. Na temelju rezultata dokaznog postupka sud prvog stupnja zaključuje da je posjed od strane tužitelja i ranije njegovim pravnih prednika potvrđen kako tijekom postupka temeljem dokumentacije u spisu tako i na osnovu iskaza svjedoka ČŠ, UŠ, AO i ŽŠ.

8. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud unatoč žalbenim navodima tuženika od 2. – 4. jer iz rezultata dokaznog postupka nepobitno proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Žalbeni navodi glede stjecanja posjeda od strane CO ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

10. Iz spisa proizlazi (list 170 spisa) da je odluka u predmetu agrarnog odnosa obrađivača HO. BO donijeta 22. travnja 1948. prema kojem nekretnine su bile na obrađivanju 27 godina i na zemljištu je bio vinograd, tako da je postojao agrarni odnos i priznaje se obrađivaču i članovima njegove obitelji na jednake dijelove vlasništvo nad čest. zem. [katastarska čestica] dio [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

11. Nadalje, iz spisa proizlazi (list 444 spisa) da je temeljem prijedloga za uknjižbu prava vlasništva donijeto rješenje 19. rujna 1979. i to na temelju pravomoćne agrarne odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Jelsi broj A1297/47 od 22. travnja 1948. gdje se nekretnina [katastarska čestica] cijepa u čest. [katastarska čestica] cijepa na [katastarska čestica], zatim [katastarska čestica] cijepa u pod čest. [katastarska čestica] u pod čest. [katastarska čestica] te [katastarska čestica] u pod čest. [katastarska čestica] i uknjižuje pravo na ime CO za 10/12 dijela, TŠ za 1/12 dijela i RO za 1/12 dijela o čemu se obaviješteni i prednici tuženika.

12. Nadalje, proizlazi prema stanju zemljišne knjige (list 140 spisa)

- da su č. zem. [katastarska čestica] oranica površine 4569 m2, č. zem. [katastarska čestica], šuma površine 5446 m2, i č. zem. [katastarska čestica], oranica površine 2104 m2, upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] današnjih upisanih vlasnika MO iz [adresa] za 1/3 dijela, ŽO iz [adresa], za 4/12, DO r. M iz [adresa] za 2/12 dijela i ČO

A za 2/12, dijela,

- da je č. zem. [katastarska čestica], oranica površine 2800 m2, i kulture šuma površine 279829 m2, ukupne površine 282629 m2, bila upisana u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada je upisna u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisanih vlasnika OŠ za 39/40 dijela i AŠ (D) pok. ŽŠ za 1/40 dijela,

- da je za nekretninu [katastarska čestica] zabilježena agrarna prijava JO i FO pok. F pod Agr-142/31,

- da je pod brojem Agr-238/31 zabilježena agrarna prijava IO pok. BO i dr. za č. zem. [katastarska čestica],

- da na stavci B lista z. ul. [broj ZK uloška] pod brojem Dnbr.400/32 na temelju zaključka od 12. decembra 1932. godine Agr-142/31 briše se zabilježba Agrara na stavci šestoj tj. agrara kojeg su prijavili braća FO i LO pok. D.

- da stavka 24 B lista z. ul. [broj ZK uloška] pod brojem Dnbr-1/34 na temelju zaključka od 2. januara 1934.godine Agr-238/31 briše se zabilježba na stavki 7 odnosno agrarna prijava IO pok. BO,

- da na stavci 25 pod Dnbr-400/39 zabilježena je agrarna prijava HO pod Agr-98/39, a odnosi se na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da pod Dnbr-401/39 zabilježena je agrarna prijava SO pok. BO pod brojem Agr-99/39 a odnosi se na č. zem. [katastarska čestica] k.o.

Grablje, te agrarne prijave nisu brisane,

- da u listu C pod brojem Dnb.286/1906 prenosi se na teret V zemljišnog bića slijedeći upis: Na temelju zapisnika broj 80 i izvida za osnivanje zemljišnika uknjižuje se na korist: I BO za 2/12, I za 2/12, I FŠ za 2/12, DOČ za 2/12 i IŠ za 4/12, da kao kmet ima pravo obrađivati zemlju dok traje loza, potezati ¾ stečenog ploda, a ¼ predati gospodaru u konobi, a koja kmetska prava su pod Dnbr.57/20 na temelju osude ovog suda od 20. ožujka 1920.g. pod brojem C-8/20 (sada P) brisana.

13. Uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelosti (kao Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-778/21 sukladno odredbi članka 388. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) valja razmotriti kroz pravna pravila Austrijskog općinskog građanskog zakonika (OGZ) do stupanja na snagu ZOVO dana 1. rujna 1980. pa zatim prema odredbi ZV-a koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. i uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću koja su određena pravilima OGZ-a zahtijevaju da dosjedatelj ima pravo stvar posjedovati, da je njegov posjed pošten, zakonit i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme Zakonom određeno. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj koji drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje a nepošteni posjednik je onaj koji zna i iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

14. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.

15. Iz spisa nepobitno proizlazi glede samostalnog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i ranije njegovih pravnih prednika, da od revizije katastra bili su upisani Č. EO, HO pok. PO i CO pok. PO.

16. Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljišta zgrade i dijelovima zgrada kao dijelovima građevine koji se nalaze na zemljištu ili ispod njegove površine ako zakonom nije drugačije određeno prema članku 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 128/99) i promjene u katastru se provode u zemljišnim knjigama u postupku sukladno odredbi članka 10. i pridružujućim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 63/19, dalje u tekstu: ZZK) s tim da izmjenu katastarskih podataka nezadovoljna stranka može osporavati u posebnom upravnom postupku.

17. Činjenica da je posjedovna nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu ne čini sama po sebi posjed nepošten, a do nepoštenje posjednika ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanja u zemljišnim knjigama.

17.1. Posjed nije sam po sebi nepošten ako je nekretnina u zemljišnim knjigama upisana na drugu osobu, a nepoštenje nije niti ako je posjednik propustio provjeriti stanje u zemljišnim knjigama (tako VSRH u odlukama Revx-76/2014 od 21. listopada 2014. i Rev-1074/2021). Poštenje ne prestaje saznanjem da je netko drugi upisan u zemljišne knjige. Stoga nema niti prepreke da osoba, koja neku nekretninu posjeduje neometano kroz dovoljno dug period, dokazuje da je vlasnik na temelju dosjelosti, čak i ako je u međuvremenu došlo do promjene vlasništva.

17.2. Valja ukazati da činjenica da su tužitelj i njegovi prednici kao posjednici nekretnine mogli znati ili su znali za upis u zemljišnim knjigama, odnosno da je ta nekretnina u tim knjigama u razdoblju njihova posjedovanja bila upisana kao vlasništvo tuženika ili prednika tuženika, ne čini samo po sebi posjed tužitelja i njegovih prednika nesavjesnim ili nepoštenim ako su tužitelj i njegovi prednici iz tog razdoblja posjedovanja prema okolnostima konkretnog slučaja imali razloga osnovano vjerovati i vjerovali da posjed vrše kao vlasnici.

18. Stoga kako posjednik nije nepošten zbog činjenice da su u zemljišnoj knjizi suda upisane druge osobe kao vlasnici nekretnine koju ne posjeduju to prema mišljenju ovog suda zasigurno proizlazi iz rezultata dokaznog postupka da su prednici tužitelja stupili u posjed temeljem valjanih pravnih poslova (ugovor iz 1970. i ugovor iz 1980.) odnosno da njihov posjed nije pribavljen ni silom ni prijevarom.

19. Uostalom kod primjene pravnih pravila OGZ-a tada je bilo moguće steći vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige i ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen sa izvanknjižni vlasnikom uz predaju u posjed nekretnine predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja koji čini posjed zakonitim.

20. Također prema pravnim pravilima OGZ-a presumira se da je posjed pošten, te u vrijeme važenja OGZ-a ali i danas za posjed nekretnine nije potrebna svakodnevna prisutnost na nekretnini da bi se moglo govoriti da određena osoba u posjedu nego je bitno da određena osoba ima mogućnost svakodnevnog raspolaganja sa nekretninom (kao Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-641/18).

21. Stoga kada se uzmu u obzir odlučne činjenice koje je utvrdio sud prvog stupnja na osnovu dokumentacije u spisu i iskaza svjedoka proizlazi da je posjed prednika tužitelja do podnošenja tužbe preko 20 godina, da nisu osporavani od strane tuženika pa da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću – članak 159. ZV-a.

22. To što sud prvog stupnja nije mogao na nepobitan način utvrditi način stjecanja predmetnih nekretnina od strane CO iako iz iskaza svjedoka AO (sin CO) proizlazi da je njegov djeda PO oporukom ostavio predmet spora sinu CO i koje su u posjedu njegovog oca od smrti djeda (umro 1956.), ne ukazuje na pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

23. Iz izjave CO (list 57 spisa) proizlazi da je dana 15. veljače 1970. kao prodavatelj zaključio ugovor kojim ČŠ prodaje zemljište u uvali zv. [adresa] i koja je u granicama kako je to prikazano u vještvu vještaka Marka Miševića od 19. travnja 2007. i da je to zemljište naslijedio od svoga oca pok. NO.

24. Zabilježena agrarna prijava AO, ne ukazuje na nesavjenost nepoštenje AO, a još manje sina mu CO, iz razloga jer se istom ne može oduzeti mogućnost poštena i samostalnosti posjeda. Agrarne prijave su se podnosile temeljem zakona kako bi se razriješiti imovinski odnosi feudalnog karaktera na nekretninama na način da zemljište pripadne težaku koji je nekretninu i obrađivao i koji odnosi su konačno razriješeni stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera od 22. studenog 1946. kao i (VSRH Rev-1541/1996 od 26. travnja 2000.).

24.1. U svakom slučaju nesporno je da su i ČŠ i ZŠ u dobroj vjeri od svojih predhodnika kao samostalnih i neometanih posjednika, valjanim kupoprodajnim ugovorima u pisanoj formi kupovali predmetne nekretnine, koji ugovori su u cijelosti realizirani tako što je kupac stupao u samostalan i kvalificiran posjed, s time da je ČŠ i gradio na istima pa su stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina samom realizacijom tih kupoprodajnih ugovora.

25. Prema tome, a kod nepobitne činjenice da su ČŠ pa zatim ZŠ pa zatim prednik tužitelja temeljem pravnog posla stekli predmetne nekretnine koje su identificirane na licu mjesta (list 106 spisa) a sve prema skici lica mjesta (list 122 spisa) to je prema mišljenju ovog suda odluka suda prvog stupnja zakonita unatoč uopćenim žalbenim navodima.

26. Žalbeni navodi glede upisa u zemljišnu knjigu suda također nisu osnovani jer prema zk stanju proizlazi da je pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 4569m2, č. zem. [katastarska čestica] šuma površine 5446 i čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 2104m2 upisana u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime MO (tuženika ad 1) za 1/3 dijela, ŽO iz [adresa] za 4/12 dijela, TO iz [adresa] za 2/12 dijela i ČO rođ. M za 2/12 dijela; čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 2800m2 i kulture šuma površine 279829m2 upisana na ime OO za 39/40 dijela te na ime AO (Dušana) Lovrinčevića pok. Šimuna za 1/40 dijela.

27. Prednici tužitelja su svoja vlasnička ovlaštenja (posjedovanje predmeta spora) manifestirali jasno i obitelj prednika tuženika (kao i tuženici) su sa istim bili upoznati i nisu se istome protivili.

28. U smislu navedenog zaključiti je da je posjednik prednika tužitelja savjestan i to neovisno o tome što su u zemljišnim knjigama kao vlasnici spornih nekretnina upisani prednici tuženika. Naime, kraj utvrđenih činjenica da su se prednici tužitelja uvijek ponašali kao vlasnici spornih nekretnina i da im prednici tuženika nikada nisu osporavali pravo vlasništva iako su oni svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali njima na očigled to sama okolnost što su prednici tuženika u zemljišnim knjigama bili upisani kao vlasnici ne čini posjed prednika tužitelja nesavjesnim. Prednici tužitelja nisu imali nikakvog razloga da uvidom u zemljišne knjige utvrđuju zemljišnoknjižno stanje. Oni su na temelju navedenih okolnosti osnovano vjerovali da su vlasnici pa im se zato propust da izvrše uvid u zemljišne knjige ne može stavljati na teret.

29. Daljnji žalbeni navodi glede stjecanja prava vlasništva dijela nekretnina također nisu osnovani jer u ovom slučaju radi se o zahtjevu na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično već predstavlja određenu stvar i ovaj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran i kao takav egzistira (kao Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x-1075/12).

30. Žalbeni sud smatra da je sud prvog stupnja pravilno postupio kod neprovođenja dopunskog vještačenja koje je nemoguće provesti zbog smrti vještaka a tuženici nisu zahtijevali novo vještvo nego isključivo dopunu vještva jer u konačnici sve relevantne činjenice glede stjecanja prava vlasništva dosjelošću su na nepobitan način raspravljanje i utvrđene.

31. Kako žalbeni navodi ni u jednom svom dijelu ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja to je valjalo žalbu tuženika od 2. – 4. odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci – članak 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) jer su tužitelji dokazali (članak 219. ZPP-a) osnovanost navoda iz tužbe.

32. Žalbeni navodi tuženika glede odluke o troškovima postupka također nisu osnovani i sud prvog stupnja prema mišljenju ovog suda pravilno je utvrdio visinu troškova postupka i obvezu snašanja istih (članak 154. i članak 155. stavak 1. ZPP-a) pa je i u ovom dijelu odlučeno kao u izreci.

33. Trošak sastava odgovora na žalbu nije potraživan pa o istome žalbeni sud nije imao što odlučivati.

U Splitu 23. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić