Poslovni broj: Pn-63/2024-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., OIB:26187994862, Zagreb, Jagićeva 33, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB:26187994862, isplatiti tužiteljici IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 8.210,57 EUR sa zateznom kamatom koja na iznos od 7.926,57 EUR teče od 18. rujna 2024. do isplate, a na iznos od 1.185,00 EUR od 23. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u iznosu od 11.789,43 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom i zahtjev za isplatom zatezne kamate na iznos od 7.926,57 od 23. siječnja 2024. do 17. rujna 2024. i zatezne kamate na iznos od 1.185,00 EUR od 23. siječnja 2024. do 22. listopada 2025.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.647,16 EUR zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 26. travnja 2024. protiv tuženika tvrdi da se 20. prosinca 2023. dogodila prometna nesreća u [adresa], u kojoj je tužiteljica stradala kao pješak na pješačkom prijelazu. Za nastanak prometne nezgode je kriva MC koja je upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 018000805088. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi zadobila teške tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica je bila podvrgnuta operativnom zahvatu u kojem su joj u ozlijeđeni gležanj ugrađene dvije titan pločice s vijcima. Zbog posljedica ozljeđivanja trpjela je jake fizičke bolove i strah, a zaostale su i trajne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti te duševne boli zbog naruženosti. U razdoblju oporavka bila joj je potrebna pomoć i njega drugih osoba. Tužiteljica je tijekom liječenja trpjela nelagodnosti i strah zbog bolnih dijagnostičkih pretraga, liječenja i operativnog zahvata. Tužiteljica je primala psihološku pomoć zbog psihičkih posljedica koje su kod nje nastupile uslijed ozljeđivanja. Također je trpjela tegobe u vidu nesanice, promjena raspoloženja, koncentracije, zaboravljivosti, osjećaja nezadovoljstva i problema s motivacijom. I danas često razmišlja o prometnoj nesreći i mogućim ishodima liječenjima. Sve te okolnosti umanjuju njezinu životnu aktivnost i onemogućuju joj obavljanje svakodnevnih obveza. Tužiteljica je 2023. bila redovan student političkih znanosti na Sveučilištu u Brazilu te je zbog smanjene pokretljivosti i psihičkih poteškoća uzrokovanih štetnim događajem izgubila godinu na studiju jer nije mogla ispunjavati fakultetske obveze. Također, nije završila autoškolu koju je uplatila i namjeravala započeti nakon povratka u Brazil. Osim toga, tužiteljica nije mogla redovito pohađati školu stranih jezika koju je ranije upisala. Sve navedene okolnosti predlaže cijeniti kod dosuđivanja pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 19., 1046. i 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima) koju trpi zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje, prava na razvoj vlastite osobnosti i prava na slobodno biranje životnog poziva i zaposlenja, a koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Tužiteljica se 23. siječnja 2024. obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom po kojem je tuženik isplatio iznos od 7.073,43 EUR (ispravljeno na zapisnik 17. rujna 2024.) koji nije dostatan da se tužiteljici naknadi šteta. Stoga predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici daljnji iznos od 20.000,00 EUR sa zateznom kamatom od 23. siječnja 2024. do isplate uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak štetnog događaja. Osporava visinu štete navodeći da je isplatom iznosa od 7.073,43 EUR u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici. Osporava tvrdnje tužiteljice o okolnostima koje navodi u tužbi kao opravdavajuće za isplatu pravične novčane naknade. Tvrdi da tužiteljica nije dokazala da ima povredu prava osobnosti s osnove izgubljene godine na fakultetu ili nemogućnosti polaganja vozačkog ispita, kao i nemogućnosti pohađanja škole stranih jezika. Također, ističe da stupanj ozljeđivanja tužiteljice koji proizlazi iz medicinske dokumentacije ne odgovara povredi prava osobnosti koja se opisuje u tužbi, sve obzirom na stupanj i vrstu ozljeda. Osporava i tijek kamate na neimovinsku štetu i navode tužiteljice o psihičkim tegobama koje su u uzročnoj vezi s ozljeđivanjem, imajući u vidu da tužbi ne prileži medicinska dokumentacija kojom se to dokazuje. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (list 5-16,21-26,28-37), odštetni zahtjev (list 38-39), potvrde o izvršenom nalogu (list 47-48), izjava ĆCB (list 63), povrda Klinike za psihoanalitičku terapiju (list 61-62), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima Gordanu Makariću i Žarko Rašiću (list 76-79), usmenim saslušanjem vještaka na ročištu (list 118-119) i saslušanjem tužiteljice (list 66- 68) te su pregledane fotografije (list 17-20)

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 u daljnjem tekstu: ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela uslijed ozljeđivanja u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovala kao pješak.

6. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika.

7. Sporan je osnov i visina štete.

8. Iz, tijekom postupka izvedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da je tužiteljica 20. prosinca 2023. u dobi od 22 godine stradala kao pješak na pješačkom prijelazu dok je prelazila kolnik kad je na nju naletjelo motorno vozilo,

- da je uslijed naleta vozila zadobila brojne teške tjelesne ozljede zbog kojih je vozilom hitne pomoći odvezena u KBC Zagreb gdje su joj nakon provedene dijagnostičke obrade (RTG snimanje, CT mozga, pregled kirurga) postavljene dijagnoze opisane u nalazu i mišljenju vještaka,

- da je tužiteljica nakon pregleda otpuštena na kućnu njegu gdje se kretala u invalidskim kolicima,

- da je po povratku u Brazil (nakon mjesec dana) operirana u predjelu lijevog gležnja,

- da je nakon operacije otpuštena na kućnu njegu gdje je mirovala oko mjesec dana nakon čega je provodila fizikalnu terapiju,

- da se kretala uz pomoć štaka,

- da je vještak Žarko Rašić u svojem nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela natučenje glave, natučenje leđa, natučenje desnog gležnja i prijelom lijeve lisne kosti, da joj je inicijalno preporučeno konzervativno liječenje, a po povratku u Brazil je utvrđeno da je došlo do pomaka prijeloma lateralnog maleola i sindesmozne nestabilnosti zbog čega je obavljen hitni operativni zahvat 25. siječnja 2024. radi učvršćivanja prijeloma s pločicom i vijcima i popravkom ligamenta, da je nakon operativnog zahvata tužiteljici preporučeno mirovanje 45 dana, a potom fizioterapija 30 dana, da je provedeno 30 seansi terapije, da je kod tužiteljice uslijed ozljeđivanja došlo do oštećenja tjelesnog zdravlja jer je trpjela fizičke boli jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 63 dana, povremeni bolovi su iskazani kroz smanjenje životne aktivnosti, da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega 14 dana po 3 sata, zatim 75 dana po 2 sata i još 45 dana po 1 sat dnevno za obavljanje kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane, a sve s obzirom na nepokretnost i nošenje imobilizacije, da je kod tužiteljice prisutna naruženost lakog stupnja koja je povremeno vidljiva trećima (ožiljci u području lijevog gležanjskog zgloba dužine 6 cm i 4 ožiljka promjera 1 cm blage ljubičaste boje), da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja pokretljivosti u području lijevog gležnja i bolova koje povremeno trpi i koji umanjuju njezinu životnu i radnu aktivnost u omjeru od 10% s kirurškog stajališta, da je liječenje tužiteljice s kirurškog stajališta završeno 20. kolovoza 2024.,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka Gordana Makarića proizlazi da je tužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku PTSP-a, da je u Brazilu prošla 10 tretmana psihoterapije između travnja i lipnja 2024. jer je trpjela psihičke poteškoće uzrokovane štetnim događajem, da je bila prestrašena, imala problema sa spavanjem, bila nemirna i nervozna, da i danas teško zaspi, a povremeno joj se javljaju slike izazvane traumom od štetnog događaja, da je tužiteljica pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah umjerenog do jakog intenziteta do 3 dana te potom umjereni oscilirajući strah do 4 tjedna, a nakon toga slabi oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana, dok se zaostali kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta javlja u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj što se cijeni u okviru trajnih posljedica koje su zaostale u omjeru od 5% s psihijatrijskog aspekta, da je liječenje tužiteljice s psihijatrijskog aspekta dovršeno 18. rujna 2024.,

- da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice od 13 % s kirurškog i psihijatrijskog aspekta,

- da je tužiteljica u trenutku štetnog događaja bila redovni student političkih znanosti na Sveučilištu u Brazilu te je bila na 2. godini studija,

- da je zbog poteškoća izazvanih ozljeđivanjem (nepokretnost i psihičke poteškoće) otežano ispunjavala fakultetske obveze zbog čega je upisala manje predmeta i 2. godinu studija položila s lošijim uspjehom nego prethodne godine,

- da je prije štetnog događaja upisala autoškolu koju nije pohađala zbog ozljeđivanja,

- da je tužiteljica nakon štetnog događaja i operativnog zahvata obavljenog u Brazilu koristila ortopedska pomagala (invalidska kolica i štake) kojima se i danas nekada kreće zbog bolova u lijevom gležnju,

- da tužiteljica prije štetnog događaja nije imala sličnih ozljeda ili psihičkih poteškoća.

9. Prvenstveno valja reći da je sud ocijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju u spisu.

10. Nadalje, sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića i Gordana Makarića budući da su isti izrađeni u skladu s pravilima struke i vještine pri čemu je imao u vidu da su vještaci svojim usmenim očitovanjem odgovorili na sva pitanja tužiteljice i otklonili svaku sumnju u sve eventualne nejasnoće svog nalaza i mišljenja.

11. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića u dijelu gdje vještak ocjenjuje naruženje lakog stupnja ponekad vidljivo trećima budući da je je vještak naveo da je takva ocjena uobičajena obzirom na izgled ožiljaka i njihov lokalitet pri čemu sud napominje da takva ocjena predstavlja samo jedan od kriterija o kojem sud vodi računa kod dosuđivanja naknade s ove osnove jer je notorno da vještak kod ocjene naruženja ne ulazi u pitanje subjektivnog doživljaja tužiteljice kao i drugih okolnosti o kojima sud vodi računa kod utvrđivanja naknade s ovog osnova. Prihvaćeno je očitovanje vještaka u pogledu visine trajnih posljedica s kirurškog gledišta od 10 % pri čemu je vještak naveo da je kod ocjene jačine i duljine bolova vodio računa da je liječenje tužiteljice produljeno iz razloga jer nije odmah operirana nego tek mjesec dana nakon štetnog događaja.

12. Također, prihvaćeno je i mišljenje vještaka Gordana Makarića u pogledu visine utvrđenih trajnih posljedica s psihijatrijskog aspekta budući da je vještak svoju ocjenu obrazložio logičnim razlozima uzimajući u obzir klinički pregled tužiteljice i medicinsku dokumentaciju u spisu. Također, vještak je naveo u čemu se sastoji takvo umanjenje životne aktivnosti pri čemu napominje da je uzeo u obzir sve poteškoće s kojima se tužiteljica svakodnevno nosi, uključujući i smetnje koncentracije i osjećaj stresa zbog kojih ista mora ulagati pojačane napore kod učenja i studiranja.

13. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužiteljice kojima opisuje kronologiju svog liječenja i života nakon prometne nezgode te njeno subjektivno doživljavanje okolnosti u kojima se zatekla nakon štetnog događaja pa sve do danas. Sudu je uvjerljiv i životan njen iskaz u kojem navodi da je bila u strahu za svoj život neposredno nakon nesreće jer se probudila iz nesvijesti na podu i oko nje su bili ljudi, a ona se osjećala nepokretno, da je nakon povratka iz bolnice uslijedio teški period jer je bila nepokretna i ovisna o ljudima oko sebe, da je doživjela novi šok nakon povratka u Brazil gdje je saznala da mora na operaciju, da je nakon operacije opet iznova morala mirovati, a potom provoditi fizikalnu terapiju, da se taj stres i strah razvio u psihičke poremećaje koji su uzrokovali nesanicu, manjak koncentracije, uznemirenost, tjeskobu i promjene raspoloženja, da zbog opisanih okolnosti i nepokretnosti nije mogla uredno ispunjavati studentske obveze pa je morala odustati od nekih predmeta, a godinu je položila s lošijim uspjehom nego ranije, da nije mogla položiti vozački ispit jer je u strahu od prometa i zato je pauzirala auto školu. Takav iskaz je suglasan nalazu i mišljenju vještaka, medicinskoj dokumentaciji u spisu i Izjavi ĆCB koju sud cijeni vjerodostojnom. Sud prihvaća i subjektivni osjećaj srama i nelagode koji tužiteljica opisuje zbog zaostalih ožiljaka te vjeruje tužiteljici da zbog navedenog ne nosi otvorene cipele na potpeticu i kratke hlače.

14. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka te medicinske dokumentacije sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena imovinska šteta budući joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega (članak 19. stavak 2. u vezi sa člankom 1046. ZOO). Sud je tužiteljičino pravo na biranje životnog poziva i zaposlenja i pravo na razvoj osobnosti ocijenio kao dio povrede osobnosti na duševno zdravlje. Naime, iako tužiteljica navedene vidove prava osobnosti navodi kao poseban osnov štete, ovaj sud smatra da poteškoće koje tužiteljica opisuje u svojem iskazu, a kojima je onemogućena u životu i radu spadaju u povredu prava osobnosti na duševno zdravlje. To stoga što nije utvrđeno da je zbog štetnog događaja kod tužiteljice došlo do razvoja nekog poremećaja koji bi promijenio njenu osobnost ili da bi zbog poteškoća na 2. godini studija ista bila onemogućena u daljnjem radu i profesionalnom razvoju. Poteškoće koje tužiteljica opisuje spadaju u krug pojačanih napora koje su vještaci opisali i ocijenili u okviru povrede prava na fizičko i duševno zdravlje.

15. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (članak 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO) te je, stoga, sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi.

16. Kod utvrđivanja visine pravične novčane naknade, sud je uzeo u obzir:

- u nalazu i mišljenju utvrđenoj vrsti, težini i lokaciji zadobivenih ozljeda, dužini trajanja i intenzitetu bolova, karakteru, jačini i trajanje straha, stupnju duševnih boli zbog trajnog umanjenja životne aktivnosti (13 %), intenzitetu naruženosti i vidljivosti trećim osobama

- iznimno mladu dob tužiteljice (22 godine) za koju je karakteristično osamostaljivanje od roditelja i preuzimanje sve više odgovornosti.

- da se nezgoda dogodila potpuno neočekivano na pješačkom prijelazu kad je tužiteljica prelazila kolnik,

- da je uslijed navedene traume odgodila polaganje vozačkog ispita i imala poteškoća sa izvršavanjem studentskih obveza,

- da je tužiteljica bila podvrgnuta operativnom zahvatu, RTG snimanjima i bolnoj fizikalnoj terapiji,

- da je ista u čak dva intervala bila potpuno nepokretna i ovisna o ortopedskim pomagalima (kolica, štake)

- da tužiteljica i danas ponekad mora koristiti štaku jer joj lokalitet i težina ozljede onemogućava prelaženje većih udaljenosti pješice,

- da tužiteljica ne oblači kratke hlače, suknje, otvorene cipele na petu jer osjeća nelagodu da treće osobe vide ožiljke na gležnju.

17. Zbog navedenih okolnosti sud je utvrdio da bi tužiteljici pripala pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 15.000,00 EUR. Kako je tuženik već isplatio iznos od 7.073,43 EUR po ovoj osnovi, dosuđen joj je daljnji iznos od 7.926,57 EUR. Pritom valja reći da tužitelj nije dokazao po kojoj osnovi joj je tuženik isplatio ovaj iznos slijedom čega je sud zaključio da je isti u cijelosti plaćen s osnove neimovinske štete, a što je utvrđeno u Planu upravljanja postupkom (list 51) na što stranke nisu imale prigovora.

18. Sud je utvrdio da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 237 sati pri čemu sud vjeruje tužiteljici da su joj istu pružali ukućani. Kako tužiteljica ima pravo na naknadu u slučaju kad joj je pomoć pružana besplatno to je sud temeljem članka 1095. ZOO-a za pružanje pomoći i njege utvrdio naknadu pri čemu cijenu jednog sata za pružanje tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,00 EUR sud smatra primjerenom. Stoga joj je sud dosudio naknadu od 1.185,00 EUR.

19. Ukupan iznos neimovinske i imovinske štete koji je sud dosudio tužiteljici iznosi 8.210,57 EUR, dok je u preostalom dijelu (11.789,43 EUR) odbijen tužbeni zahtjev.

20. Temeljem članka 29. stavak 1. ZOO dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

21. Na dosuđeni iznos od 7.926,57 EUR koji se odnosi na naknadu neimovinske štete tužiteljica ima pravo na zatezne kamate temeljem članka 1103. ZOO tekuće od dovršetka liječenja (18. rujna 2024.) do isplate. Zahtjev je odbijen za ranije razdoblje.

22. Na dosuđeni iznos pravične naknade za imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege tužitelju su, smislu članka 1086. u svezi članka 1089. stavak 2. ZOO, dosuđene zatezne kamate tekuće od dana presuđenja jer je sud cijenu tuđe pomoći odredio na taj dan. Zahtjev je odbijen za ranije razdoblje.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. i članka 155. ZPP, sve prema vrijednosti predmeta spora 20.000,00 EUR. Naime, tužiteljica je s osnovom tužbenog zahtjeva uspjela 100 %, a s visinom 40% pa je njen ukupan uspjeh 70 %. Stoga ima pravo na trošak u omjeru od 40%.Sud je prilikom odlučivanja o trošku primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojima vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

24. Tako bi tužiteljici na ime troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku pripadao trošak u ukupnom iznosu od 2.647,16 EUR, koji se sastoji od troška sastava zahtjeva u mirnom postupku u iznosu od 250 bodova, tužbe u iznosu od 250 bodova (Tbr. 7/1), podnesaka od 24. rujna 2024. i 21. studenog 2024. u iznosu od 250 bodova za svaki (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 17. rujna 2024., 2. listopada 2024. i 11. rujna 2025. u iznosu od 250 bodova za svako (Tbr. 9/1), uvećano za PDV i trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 246,45 EUR za svaku. Od navedenog iznosa tužiteljica ima pravo na 40% troška, uvećano u cijelosti za trošak vještačenja u iznosu od 700,00 EUR.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 23. listopada 2025.

Sudac:

Nives Grubišić Đogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pisano u 5 istovjetnih primjeraka županijskom sudu, putem ovoga suda.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika