REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-3033/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević & Šupuković u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupanog po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 12. rujna 2025. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice ZS, odvjetničkog vježbenika, punomoćnice tuženika KS, Su-359/11, te zamjenika punomoćnika umješača HS, odvjetničkog vježbenika, dana 23. listopada 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, isplatiti tužiteljici PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.500,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 178,40 eur.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.658,50 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 16. ožujka 2022. godine u Zagrebu, na adresi [adresa], stradala kao pješak prilikom pada zbog neodržavanja navedene površine, uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede. Navodi da je za održavanje navedene površine nadležan tuženik Grad Zagreb, koji je kršeći odredbe zakona uzrokovao predmetnu nezgodu. Navodi da je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice" u Zagrebu. Uslijed posljedice predmetne nesreće zaostao joj je ožiljak na glavi, zbog čega trpi duševne boli zbog naruženosti. Stoga tužiteljica potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 20.250,00 kn/2.687,64 EUR i to po kriteriju pretrpljenih bolova potražuje iznos od 6.000,00 kn/796,34 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 5.000,00 kn/663,61 EUR, za duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti iznos od 4.000,00 kn/530,90 EUR, za duševne boli zbog naruženosti 3.750,00 kn/497,71 EUR te za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.500,00 kn/199,08 EUR. Navodi da se preporučenom poštom dana 29. srpnja 2022. godine obratila odštetnim zahtjevom tuženiku, koji je isti otklonio kao pravno neosnovan. Stoga potražuje iznos od 20.250,00 kn/2.687,64 EUR, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30. srpnja 2022. godine pa do isplate, uz naknadu troškova postupka.

2. Tužiteljica je podneskom od 07. travnja 2025. godine, a nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredila tužbeni zahtjev navodeći kako zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 2.678,40 eur sa pripadajućim kamatama i troškovima postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost pa tako osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Posebno ističe prigovor promašene pasivne legitmiacije, navodeći da se ulaz i prostor neposredno ispred stambene zgrade [adresa] nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje čestice su po načinu uporabe evidentirane kao izgrađeno zemljište i oranica te stambena zgrada i nisu evidentirani kao javna prometna površina pa je održavanje u nadležnosti suvlasnika stambeno poslovne zgrade na navedenoj adresi, a ne ovdje tuženika. Navodi kako tužitelj u tužbi nije dostavio nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da se mjesto štetnog događaja nalazi na javno prometnoj površini. Ukoliko je do navedenog štetnog događaja došlo na opisani način ističe kako je isti nastao isključivo krivnjom same tužiteljice, jer u njezinom postupanju ima elemenata obične nepažnje u smislu izostajanja postupanja koje se očekuje od prosječne osobe, na koji način je sama doprinijela nastanku štete.

4. Sud je u smislu odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku, a po prijedlogu tuženika, o otpočetoj parnici obavijestio Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

5. Podneskom od 14. listopada 2024. godine Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. je prijavio svoje miješanje na strani tuženika u ovom postupku.

6. Rješenjem ovog suda od 14. veljače 2025. godine prihvaćeno je miješanje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb na strani tuženika.

7. Umješač ističe kako je Grad Zagreb na dan navedenog štetnog događaja imao kod Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz djelatnosti. U odnosu na predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., opreza radi, osporava osnov i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva kao neosnovane. Slijedom navedenog, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. ima pravni interes za uspjehom ovdje tuženika Grada Zagreba u ovoj pravnoj stvari.

8. U tijeku postupka izvršen je uvid u podatke Ministarstva unutarnjih poslova, PU zagrebačka, VII. Policijska postaja Zagreb od 31. svibnja 2022.g., odštetni zahtjev, ispise fotografija, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, Policu osiguranja od odgovornosti broj 1307-00056881, izvod iz posjedovnog lista broj 4942 k. o. [katastarska općina], dopise Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 16. kolovoza 2022.g., 06. ožujka 2023.g., 15. lipnja 2023.g. i 31. listopada 2022.g., proveden je dokaz saslušanjem svjedoka AS, DS i tužiteljice, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću- Čuguri.

9. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

10. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika, odgovornost za štetu te osnovanost i visina štete.

11. Na okolnost nastanka štetnog događaja kao i na okolnost odgovornosti za isti, sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, svjedoka AS i DS.

12. Svjedok AS u svom iskazu navodi kako tužiteljicu poznaje iz viđenja jer žive u susjedstvu. Toga dana je sam na svom balkonu, s kojeg je točno vidio park i ulaz u zgradu tužiteljice, te je vidio da je tužiteljica išla prema svom ulazu i u jednom trenutku se spotaknula i pala. On se spremao spustiti kako bi joj pomogao, međutim, do nje je odmah došla jedna gospođa, a potom i dva mladića koji su joj pomogli. Mjesto na kojem se tužiteljica spotaknula i pala je zapravo park koji je cijeli popločen betonskim kockama i koji vode sve do ulaza u zgradu tužiteljice. Nije točno vidio koji je bio razlog spoticanja tužiteljice. Zna da se u to vrijeme nešto adaptiralo u tom parku, preslagivale kocke i slično. Tužiteljica je tom prilikom normalno išla prema svom ulazu. Nije odlazio do tužiteljice jer su joj u međuvremenu drugi pomogli. Pad tužiteljice se dogodio u prijepodnevnim satima. Tom prilikom tužiteljica nije imala ništa u rukama.

13. Svjedok DS u svom iskazu navodi kako poznaje tužiteljicu jer su susjede. Toga dana je izašla sa svojim psom, kada je vidjela tužiteljicu, koja je išla prema svom ulazu, da je pala. Odmah je krenula prema njoj, a priskočila su i dva mladića koja su je podigla. Tužiteljica je bila sva krvava na jednoj strani glave i činila joj se dezorijentirana, međutim, iako je predlagala da se zove hitna pomoć, ona je to odbila. Do pada tužiteljice je došlo ispred njezinog ulaza, iako je to zapravo dio parka, jer njezina zgrada izlazi odmah na park. Ta površina je popločena kamenim pločama i oni su vidjeli rupu i neke izdignute kocke. Ne zna na što je točno tužiteljica zapela. Nakon njezinog pada tužiteljicu je jako bolilo i ruka, noga, kuk, te joj je dolazila svaki dan pomagati i tek nakon što je nije prestalo boljeti, nakon devetog dana je otišla liječniku. Nastavila je dolaziti tužiteljici kroz mjesec dana. Zna da su joj liječnici rekli da joj je to sve natučeno i da je trebala na fizikalnu terapiju. Tužiteljica je na dan štetnog događaja normalno izgledala i normalno se kretala. Sam ulaz u zgradu tužiteljice je malo uvučen, a park počinje otprilike 2 metra od ulaza. Rupa se nalazila nakon ta 2 metra, a nju je napravio kamion koji je tamo stao. Sama rupa je od početka parka bila udaljena oko 1,5 metra. Ne sjećam se da li je tužiteljica imala nešto u rukama.

14. Tužiteljica u svom iskazu navodi da svi ulazi u njihovoj zgradi zapravo izlaze na park, a to se radi o parku oko njihovog skloništa, te je sve uokolo popločeno kamenim kockama. Na tom popločenom dijelu već je od ranije postojalo ulegnuće, radi kojeg je zvala i inzistirala da se popravi jer je već jedan susjed bio pao. Na tom parku su bili neki radovi, park se uređivao, međutim, baš taj dio nisu željeli popraviti. Sjeća se također da se tamo okretao i neki kamiončić, koji je nosio vreće cementa, ljepila ili nešto slično. Toga dana se vraćala prema svom ulazu, normalno je hodala, nije imala ništa u rukama i gledala je u te kocke, međutim, očito nije vidjela da je jedna kocka izdignuta. To je vidjela tek nakon pada. Pretpostavlja da je za tu izdignutu kocku zapela i pala, uslijed čega su joj puknule naočale, razbila je arkadu koja je krvarila, a misli da je i gubila svijest. Kako ju ranije saslušana svjedokinja nije mogla podignuti, dotrčala su dva mladića koja su joj pomogli. Kako nije željela ići doktoru, kada je došla doma zvala je susjeda koji je neurokirurg i iako joj je i on savjetovao odlazak liječniku, to nije željela. Mislila je da će proći, međutim, kako joj je bilo sve lošije, otišla je u bolnicu u Draškovićevoj ulici. Nije prije željela ići jer se boji odlaska u bolnicu. Površina na kojoj je pala je park, ali se njome uobičajeno kreću pješaci jer se tako ulazi u zgrade. Samo mjesto pada je otprilike 4 metra udaljeno od ulaza u zgradu. U danima nakon pada uglavnom je mirovala. Dva dana nakon njezinog pada na to mjesto su došli radnici te trakom ogradili. Navedeno su i slikali.

15. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice, jer su isti iskreni, suglasni i uvjerljivi te u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu.

16. Stoga je utvrđeno da je tužiteljica pala na površini koja se nalazi ispred ulaza u njezinu zgradu, a koja u naravi predstavlja park s dijelom popločenim kamenim pločama. Tužiteljica je pala jer se spotaknula o navedene kamene ploče koje su na jednom dijelu bile oštećene i izdignute, iz razloga što su se prethodno u parku odvijali radovi koji nisu bili završeni ni označeni. Tužiteljica se tom prilikom kretala na uobičajeni način te nije u rukama ništa nosila.

17. Temeljem svega iznesenog utvrđen je, ne samo način odvijanja štetnog događaja, već i to da u postupanju tužitelja nema nikakvog udjela za nastup štetnih posljedica niti za njihov obim.

18. To iz razloga što proizlazi da se tužiteljica spotaknula i pala isključivo zbog oštećenja na površini kojom se inače kreću pješaci.

19. Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24; dalje: ZKG) i to prema čl. 5., jedinice lokalne samouprave dužne su u donošenju i provođenju programa građenja komunalne infrastrukture i programa održavanja komunalne infrastrukture poštovati javni interes i omogućiti ostvarivanje i zaštitu pojedinačnih interesa na način koji nije u suprotnosti i na štetu javnog interesa (načelo zaštite javnog interesa).

20. Prema odredbi čl. 8. ZKG-a komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa (načelo javne službe).

21. Prema odredbi čl. 22. st. 1. toč. 2. i 4. ZGK-a, komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima te održavanje javnih zelenih površina.

22. Prema odredbi čl. 23. st. 2. i st. 4. ZKG-a pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijeva se održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost. Pod održavanjem javnih zelenih površina podrazumijeva se košnja, obrezivanje i sakupljanje biološkog otpada s javnih zelenih površina, obnova, održavanje i njega drveća, ukrasnog grmlja i drugog bilja, popločenih i nasipanih površina u parkovima, opreme na dječjim igralištima, fitosanitarna zaštita bilja i biljnog materijala za potrebe održavanja i drugi poslovi potrebni za održavanje tih površina.

23. Uvidom u Izvod iz katastarskog plana i Izvadak iz posjedovnog lista za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica se nalazi ispred ulaza u zgradu tužiteljice, utvrđeno je da se radi o čestici površine 32964 m2 i koja predstavlja cijeli prostor između Jarunske ulice, Ulice Hrgovići, Ulice Bernarda Vukasa i Ulice Augusta Piazze. Na planu je vidljivo da se unutar istog područja nalaze izgrađene stambene zgrade, time da čestice na kojima su pojedine zgrade izgrađene imaju zasebne katastarske brojeve. Kao posjednik je upisan Grad Zagreb.

24. Uvidom u dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PU zagrebačke, VII. Policijske postaje Zagreb, utvrđeno je da je dana 29. travnja 2022. godine u 9,05 operativno dežurstvo VII. PP Zagreb zaprimilo putem telefona dojavu BS kako je na adresi u [adresa], rupa na ulazu u zgradu. Dolaskom na mjesto događaja na adresi u [adresa], po policijskim službenicima zatečena je BS, kojom prilikom je izjavila da je vjerojatno uslijed vremenskih neprilika došlo do ulegnuća betonskih kocki, nepravilnog oblika dimenzija 2mx1,5m, dubine cca 15 cm na prilazu stambene zgrade na gore navedenoj adresi, te da zbog navedenog ulegnuća prijeti potencijalna opasnost za pretežno stariju populaciju stanara navedene stambene zgrade.

25. Uvidom u fotografije list 34 i 35 utvrđeno je da se radi o fotografijama napravljenima pred ulazom u zgradu tužiteljice, te je razvidno da je predmetna površina popločena kamenim pločama uređena za kretanje pješaka te da se neposredno ispred ulaza u zgradu vrše određeni radovi.

26. Stoga proizlazi da se u konkretnom slučaju štetni događaj dogodio na javnoj površini.

27. U odnosu na navod tuženika da se ne radi o javno prometnoj površini, te da navedeno proizlazi i iz dopisa Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, od 16. kolovoza 2022. i 06. ožujka 2023. godine, valja navesti kako iz istih dopisa proizlazi da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije evidentirana kao javnoprometna površina u parkovima.

28. Međutim, obveza tuženika se ne odnosi samo na održavanje javnoprometnih, već svih javnih površina, pa tako i popločenih i nasipanih površina u parkovima.

29. Kao što je navedeno, tuženik je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana i spriječi nanošenje štete, te se prenošenjem svojih obveza na druge osobe ne oslobađa odgovornosti nadziranja poslova održavanja.

30. Dakle, Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nanošenje štete. Samim prenošenjem obveze za održavanje pločnika uz zgrade na vlasnike zgrada, stanova i poslovnih prostora, Grad se ne oslobađa svoje obveze da preko komunalno redarstvenih službi poduzima mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane zbog nepridržavanja navedene obveze (presuda Vrhovnog suda RH posl.br. Rev-340/11 od 02. travnja 2013. godine).

31. To tim više što se u konkretnom slučaju ne radi o pločniku ispred zgrade, već o popločenoj stazi namijenjenoj kretanju pješaka, koja prolazi preko zelene javne površine.

32. Slijedom navedenog, tuženik je odgovoran za svu štetu koju je tužitelj pretrpio u ovom štetnom događaju.

33. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine štete provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da su se ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu pogoršanja lokomotornog statusa koji je od prije degenerativno promijenjena. Liječenje završeno 04. studenog 2022.g. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 1-2%. Tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 45 dana-kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 35 dana- kumulativno. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 2h dnevno kroz 40 dana.

Naruženja nema.

34. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, obzirom je isti izrađen objektivno, jasno i stručno i to na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pravila struke, tim više što stranke nisu imale primjedbi ni prigovora na isti.

35. Stoga su provedenim medicinskim vještačenjem na nedvojben način utvrđene posljedice štetnog događaja kod tužiteljice, kao i opseg istih.

36. Navedenim ozljedama koje su utvrđene od strane liječnika vještaka povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. ZOO-a). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužitelju u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za neimovinsku štetu i temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu. U slučaju kumulacija više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah, smanjenje životne aktivnosti, te tuđu pomoć i njegu i oni su u smislu čl. 1100. i čl. 1095. ZOO-a kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade, budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

37. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o utvrđenom intenzitetu i trajanju bolova, te neugodnostima tijekom liječenja u vidu pregleda kod liječnika različitih specijalnosti, rtg obrade, odlaska na fizikalne terapije, uzimanja analgetika, zatim o trajanju i intenzitetu pretrpljenog straha, a imajući u vidu i činjenicu nastanka štetnog događaja, odnosno da se tužiteljica iznenada spotaknula i pala, o duševnim bolima koje trpi zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti, koje se očituju u pogoršanju lokomotornog statusa. Sud prilikom ocjene visine pretrpljene štete nije cijenio činjenicu naruženja, jer naruženje koje opisuje tužiteljica prema nalazu i mišljenju vještaka nije nastalo, a sudu je tužiteljica pokazala jedva vidljivi tanki ožiljak iznad desne obrve, međutim, ni sama tužiteljica ne navodi da bi je isti na bilo koji način smetao ili izazivao duševne boli. Nadalje je sud vodio računa o cilju kojemu služi ta naknada te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te je utvrđeno da tužitelju pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu u iznosu od 2.100,00 eur. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja koje su mjerodavne za određivanje težine povrede prava osobnosti, utvrđeno je da je tužiteljevo pravo osobnosti povrijeđeno u mjeri zbog koje mu pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. Naime, cilj i svrha pravične novčane naknade je ublažiti osjećaj nelagode koju je tužitelj pretrpio i time makar djelomično smanjiti nastale štetne posljedice.

38. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici ukupno 80 sati tuđe nestručne pomoći.

39. Tužitelj ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći (čl. 1095. st. 1. ZOO) i onda kada mu je ta pomoć besplatno pružana od članova obitelji. Da je tužitelju nedvojbeno bila potrebna tuđa pomoć koju su mu pružali članovi obitelji utvrđeno je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka te iskaza tužitelja. Stoga se ta naknada određuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji, visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP-a. Sud je kao primjerenu odredio cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u mjestu tužitelja, a prema prilikama, običajima i troškovima života, u iznosu od 5,00 eur, kako je to tužitelj i zatražio, te mu po tom osnovu pripada iznos od 400,00 eur.

40. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da bi tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu pripadao iznos od 2.500,00 eur, te je valjalo tužiteljici isti dosuditi i odlučiti kao u izreci pod točkom I, a s preostalim dijelom zahtjeva tužiteljicu odbiti i odlučiti kao u izreci pod točkom II.

41. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

42. Kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od podnošenja odštetnog zahtjeva, uz koji je bila priložena sva dokumentacija na temelju koje je mogao utvrditi osnovanost i visinu štete, to tužitelju zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete pripadaju od navedenog dana.

43. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr. 28. – 200,00 eur, za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podnesaka od 03.05.2023.g., 13.09.2024.g., 07.04.2025.g. i 02.05.2025.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 200,00 eur, za sastav podneska od 18.02.2025.g. prema Tbr. 8. toč. 2. - 50,00 eur, te za zastupanje na ročištima 04.09.2024.g., 13.02.2025.g. i 12.09.2025.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 200,00 eur, što ukupno iznosi 1.850,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 462,50 eur ukupno iznosi 2.312,50 eur. Navedenom iznosu pribrojen je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eur, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 73,00 eur i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 73,00 eur, tako da ukupno trošak tužiteljice iznosi 2.658,50 eur.

44. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom III.

U Zagrebu, 23. listopada 2025. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.