Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

posl.br. R1 Ob-1158/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Nedi Šoli kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Donji Grad, Ulica grada Vukovara 237, Zagreb (ranije Područni ured Črnomerec, [adresa]) protiv protustranke ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Beloši, odvjetniku u Zagrebu, nakon održanog ročišta, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, 23. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za lišenjem poslovne sposobnosti protustranke ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaprimljen kod ovoga suda 13. svibnja 2024., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi donošenja odluke o lišenju poslovne protustranke, navodeći pritom da protustranka zbog zdravstvenog stanja nije u stanju voditi brigu o sebi i svojim pravima odnosno sama štiti svoja prava i interese.

1.1. S tim u vezi, predlagatelj navodi da je protustranka bila urednog razvoja do prometne nesreće. Nakon teške prometne nesreće (ozljeda frontalnog dijela režnja i posljedična koma) koju je doživjela u 16. godini života, u Kanadi išla je na dugotrajne rehabilitacije, nije završila školovanje, postala je razdražljiva, imala promjene u ponašanju. Nikada nije radila, financira se od odštete nakon prometne nesreće koja joj se mjesečno isplaćuje u iznosu od 5.000,00 kanadskih dolara CAD. Ona ima dvoje djece, mlt. ŠBZ i mlt. LBZ.

1.2. Nadalje, ističu da je protustranka u tretmanu predlagatelja od svibnja 2015., a kada je intervencijom policije hospitalizirana u psihijatrijskoj bolnici, a uslijed uznemiravanja gostiju lokala u alkoholiziranom stanju u prisutnosti mlt. ŠBZ. Nakon toga je krenula s liječenjem od ovisnosti o alkoholizmu odnosno sa psihijatrijskim tretmanom radi dg. poremećaj ličnosti. Međutim, u narednom periodu nije uspjela sa apstinencijom od alkohola, te je dolazilo do novih incidenata, a tijekom jednog u pogledu kojeg je prekršajno procesuirana, na nekoliko mjeseci je hospitalizirana u PB Jankomir. Rješenjem Podružnice Črnomerec, KLASA: UP/I-552-02/16-02/2 od 08. lipnja 2016. mlt. ŠBZ stavljen je pod skrbništvo radi okolnosti na strani majke. Skrbničku dužnost nad mlt. ŠBZ obavlja njegov ujak RBZ, a svakodnevna skrb o djetetu je povjerena baki LB. Majka ŠB radi zdravstvenog stanja nije mogla o brinuti djetetu, a otac djeteta RB je nepoznatog boravišta. Mlt. LBZ rođen je **.**.2018. u Zagrebu u izvanbračnoj zajednici ŠB i GB, s prebivalištem u [adresa], a na smještaju u udomiteljskoj obitelji Š od 17. studenog 2023. godine kada je roditeljima izrečena žurna mjera smještavanja djeteta izvan obitelji. Roditeljima su nakon rođenja mlt. LBZ određivane mjere obiteljsko-pravne zaštite.

1.3. Predlagatelj ističe da je 5. travnja 2019. zaprimljeno mišljenje liječnika Klinike za psihijatriju, KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, iz kojeg slijedi da protustranka nije u bila u stanju voditi brigu o sebi i drugima. Također u navedenom podnesku je navedeno da je ona više puta bila liječena u Klinici za psihijatriju Vrapče i PB Sveti Ivan, pri KBC Sestre Milosrdnice se bolnički liječila 2015. i 2016. na Odjelu alkoholizma, nakon čega se preporučilo pokretanje postupka procjene poslovne sposobnosti i zaštita institutom skrbništva. Slijedom mišljenja liječnika KBC-a Sestre milosrdnice pokrenut je postupak procjene poslovne sposobnosti pri nadležnom sudu tijekom 2019. Dana 26. siječnja 2021. godine zaprimljeno je rješenje ovoga suda, poslovni broj: 144-R1 Ob-1289/19 kojim se prijedlog za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti odbija kao neosnovan. Nalazom i mišljenjem angažiranog sudskog vještaka utvrđeno je kako protustranka tada apstinira od alkohola, uzima lijekove i odlazi na psihijatrijske kontrole te je njezino psihičko stanje u poboljšanju radi čega nema indikacija za oduzimanje poslovne sposobnosti.

1.4. Maloljetni LBZ je neko vrijeme proveo u Dječjem domu Zagreb te je u konačnici vraćen u kućanstvo roditelja posredstvom nadležnog suda s danom 24. svibnja 2019. Nakon povratka djeteta u obitelj roditelji su ponovno bili praćeni kroz mjere obiteljsko pravne zaštite. Majka se redovito liječila, apstinirala od alkohola, roditelji su vodili skrb o zdravstvenim potrebama djeteta. Zadnja mjera se provodila do 26. listopada 2021. Nakon prestanka zadnje mjere obiteljsko- pravne zaštite roditelji su bili u praćenju Ureda naredih godinu dana do studenog 2022. Tijekom navedenog razdoblja roditelji su primjerno surađivali, omogućavali terenske izvide, brinuli se vlastitom i djetetovom zdravlju. Majka se nije pratila u javnom sustavu zdravstva nego po privatnoj psihijatrici Lidiji Jurić Sulić. Od studenog 2022. do listopada 2023. nisu zaprimane obavijesti vezano za protustranku ili njezinu obitelj.

1.5. Međutim, nakon što je zaprimljen je dopis Dječjeg vrtića Šumska jagoda koji polazi sin protustranke mlt. LBZ, iz kojeg proizlazi da je ista prilikom preuzimanja dječaka iz vrtića bila narušenog psihofizičkog stanja, o čemu je informiran otac djeteta AB te da su upotrijebljene mjere povećanja sigurnosti u dječjem vrtiću, izvršen je 17. studenog 2023. nenajavljeni terenski izvid na adresi protustranke i bake LB. Kod protustranke nitko nije zatečen kod kuće, proveden je razgovor sa LB koja navodi kako je protustranka početkom rujna 2023. prestala uzimati lijekove, a posumnjala je da ne ide redovito kod psihijatra; tada je primijetila da nešto nije uredu sa kćeri, no nikoga o tome nije obavijestila. Dana 20. studenog 2023. zaprimljena je obavijest nadležne policijske postaje da je podnesen optužni prijedlog protiv protustranke iz razloga što je dana 13. studenog 2023.. počinila prekršaje protiv javnog reda i mira. Imenovana je na ulici pod utjecajem alkohola vikala i galamila, te vrijeđala policijske službenike.

1.6. Nakon zaprimanja medicinske dokumentacije za protustranku, činjenice da se godinama liječi po specijalistima psihijatrije no njezino je funkcioniranje u svakodnevnom životu i dalje narušeno uz povremene zlorabe alkohola, a zaštitni faktori okoline u kojoj živi nisu dovoljni radi čega se stječe dojam kako su njezina prava i interesi i ugroženi te ne funkcionira u svakodnevnom životu pokrenut je ovaj postupak. Slijedom čega se predlaže donošenje rješenja, nakon provedenog postupka, kojim će se protustranka djelomično lišiti poslovne sposobnosti u pogledu donošenja odluke koje se tiču donošenja odluke o zdravlju, ambulantnom i hospitalnom liječenju potrebi adekvatnog smještaja, roditeljske skrbi.

2. Protustranka je putem punomoćnika dala odgovor na prijedlog u kojem se u bitnome istome protivi.

2.1. Protustranka ističe da iz prijedloga jasno i nesporno proizlazi da je psihijatrica protustranke preporučila procjenu poslovne sposobnosti obzirom da se radi o osobi koja boluje od kronične psihijatrijske bolesti uz nužnost redovitog uzimanja lijekova. U niti jednom dijelu ne nalazi se preporuka psihijatrice da se procjeni roditeljska skrb protustranke već da se radi se isključivo o „dodanom“ prijedlogu predlagatelja koji znaju, a posebno jer vrlo opširno u ovom prijedlogu spominju dijete i što se događa s njim iako to nije predmet ovog postupka, da je u postupku R1 Ob-42/24 koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, sud prihvatio prijedlog za psihološko psihijatrijskim vještačenjem roditelja na okolnost njihovih roditeljskih kompetencija.

2.2. Nadalje, ističe se da je protustranka redovita u svom liječenju, uzima propisanu terapiju te nema nikakvih problema, njezino funkcioniranje u svakodnevnom životu nije narušeno, a prilikom donošenja odluke potrebno je uzeti u obzir i rezultate liječenja te motiviranost i trud koji osoba svakodnevno ulaže u svoje ozdravljenje.

2.3. Nakon provedenog vještačenja opisanog u točki 12. ovog obrazloženja rješenja, protustranka je prigovarala je nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof.dr.sc. Darka Marčinka, prim.dr.med. specijalista psihijatra, subspecijalista iz bilologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije na način opisan u točki 13. ovog obrazloženja rješenja.

3. Tijekom postupka je provedeno medicinsko vještačenje protustranke, a imajući u vidu prigovore protustranke, izveden je i dokaz saslušanja sudskog vještaka kojemu su postavljana pitanja radi konkretnijeg i jasnijeg razjašnjenja zdravstvenog stanja protustranke i utjecaja istog na njezinu osobnu brigu o vlastitim pravima i interesima, na ugrožavanje prava drugih, i to sve s obzirom na njezine navode, a sve kako bi se mogao izvesti jasan i nedvojben zaključak je li njezino zdravstveno stanje uslijed bolesti takvo da je od utjecaja na njezinu sposobnosti da štiti svoja prava i interese, ne ugrožava prava drugih i to u mjeri koja bi onda zahtijevala dodatno djelomično lišenje poslovne sposobnosti. U skladu s navedenim je i donesena odluka nakon provedenog postupka (o tome i u odluci Županijskog suda u Puli-Poli posl.br. Gž Ob-39/2025-2 od 31. ožujka 2025.)

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokazni postupak i to uvidom u socijalnu anamnezu za protustranku sastavljenu po predlagatelju Klasa: 552-02/24- 25/5, Urbroj: 139-115-06/04-24-5 od 24. travnja 2024. (list 4-10 spisa), službenu zabilješku od 24. travnja 2023. (list 11 spisa), zapisnik sastavljen kod predlagatelja od 20. ožujka 2024. (list 12 spisa), ispis elektroničke poruke od 19. veljače 2024. (list 13 spisa), ispis digitalnih podataka iz evidencije o državljanstvu i matice rođenih za protustranku (list 14-15 spisa), presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl.br. Pp-17242/2023 od 29. veljače 2024. (list 16-22 spisa), Presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl.br. Pp-17370/2023-13 od 29. veljače 2024. (list 23- 31 spisa), medicinsku dokumentaciju za protustranku (list 32-40 i 53-58 i 89-94 i 118- 127 te 167-168 i 173-176 spisa), Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-42/2024-5 od 6. veljače 2024. (list 41-44 spisa), zapisnik sastavljen kod predlagatelja od 31. siječnja 2024. (list 45—46 spisa), ispis korespodencije dostavljene po predlagatelju (list 47-52 spisa), Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-1289/2019-19 od 26. siječnja 2021. (list 59-63 spisa), nalaz i mišljenje prof.dr.sc. Dragice Kozarić-Kovačić, dr.med. psihijatra, psihoterapeuta od 27. studenog 2015. (list 64-88 spisa) nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof.dr.sc. Darka Marčinka, prim.dr.med. specijalista psihijatra, subspecijalista iz bilologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije od 25. rujna 2024. (list 129-137 spisa), očitovanje sudskog vještaka prof.dr.sc. Darka Marčinka, prim.dr.med. specijalista psihijatra, subspecijalista iz bilologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije od 14. listopada 2024. (list 146 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob- 42/2024, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 25. rujna 2024. (list 116-118 spisa) saslušana je protustranka, te je dopunski saslušana i 7. listopada 2025. (list 177-179 spisa).

5.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 10. ožujka 2025. (list 157-159 spisa) izveden je dokaz saslušanja sudskog vještaka.

6. Provedeni dokazi ocjenjeni su svaki zasebno i svi zajedno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), te je ocjenjeno da je prijedlog predlagatelja neosnovan.

7. Uvidom u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-42/2024 utvrđeno je da se vodio postupak po prijedlogu predlagatelja radi oduzimanja prava na stanovanje protustranci s maloljetnim djetetom LBZ, a u kojem postupku je doneseno rješenje 14. travnja 2025. o privremenoj mjeri o ostvarivanju osobnih odnosa protustranke s djetetom pod nadzorom.

8. Uvidom u socijalnu anamnezu za protustranku sastavljenu po predlagatelju Klasa: 552-02/24-25/5, Urbroj: 139-115-06/04-24-5 od 24. travnja 2024. (list 4-10 spisa), utvrđeno je u bitnome kao u točki 1. ovog obrazloženja rješenja.

8.1. Nadalje, predlagatelj ističe da se protustranka nije prilagodila životnoj okolini u Republici Hrvatskoj, te da se stječe dojam da je obitelj izolirana. Za protustranku navode da se nije liječila redovito već da je počela kad je situacija u kućanstvu postala ugrožavajuća za sve ukućane. Ističe se da protustranka apstinira od alkohola, no da nije poduzela korake radi liečenja, a terapija joj je ordinirana putem medicinske službe jer se procijenilo da ne može sama uzimati terapiju.

8.2. Nadalje, imajući u vidu da je već jednom vođen postupak za protustranku, a da su se nakon toga ponavljale situacije, smatraju da događaji iz 2023. za koje je prekršajno kažnjena ne mogu biti izolirani slučajevi.

8.3. Slijedom navedenoga, smatraju da bi se protustranci trebalo djelomično ograničiti sposobnost imajući u vidu njezino zdravstbeno stanje i zlouporabu alkohola.

9. Uvidom u medicinsku dokumentaciju za protustranku (list 32-40 i 53-58 i 89-94 i 118-127 te 167-168 i 173-176 spisa), utvrđeno je da se protustranka kontrolira kod psihijatra i da uzima propisanu terapiju.

10. Uvidom u Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob- 42/2024-5 od 6. veljače 2024. (list 41-44 spisa), utvrđeno je da se protiv protustranke vodi postupak radi mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda, slijedom čega je u pravu protustranka kad ukazuje da o istome nije moguće raspravljati dodatno i u ovom postupku posebice jer nije za to provedeno adekvatno vještačenje što i sam vještak navodi.

11. Iz iskaza protustranke proizlazi da razumije razloge vođenja ovoga postupka i da smatra da se može u cijelosti sama brinuti o svojim pravima i interesima te samostalno donositi odluke. Nakon incidenta iz 2023., unazad dvije godine, redovito se liječi i svaki mjesec posjećuje psihijatra. Prima terapiju koju dobro podnosi, dobro se osjeća, a za sve to ima i doktorske nalaze. Od tada nije imala niti jedan relaps niti je poduzela bilo koju radnju kojom bi ugrozila svoja prava.

11.1. Ističe da živi u stanu sa svojim partnerom GB, mjesečna najamnina je 1.000,00 eura bez režija. Ne radi, ali ima ušteđevine od čega je dio od nasljedstva. U razgovoru sa financijskim savjetnikom te je novce osigurala tako da joj se svaki mjesec isplaćuje mjesečna rata u iznosu od 5.000,00 eura i s tim novcem će moći živjeti tako do kraja života. Nema dugova niti kredita. Vlasnica je stana koji je obiteljsko nasljeđe, trenutno nitko tamo ne stanuje. Ona ne želi živjeti tamo zbog adrese, a ne želi ga niti iznajmiti ili prodati zbog obiteljskih uspomena. Dodaje i da ne konzumira alkohol i isključivo je na lijekovima. Ide redovito u dom zdravlja po svoju terapiju tako da joj oni pomažu da to ne uzima samostalno. Dobiva injekcije i odmah idući termin za novu terapiju.

11.2. Protustranka navodi da ne potroši svih 5.000,00 eura već pokušava štedjeti i ono što ne potroši položi u banku. Redovito viđa sada sina i to svaki dan prema kućnom redu ustanove gdje je dijete smješteno i svaki drugi vikend sa prespavljivanjem. Dijete se veseli njoj i partneru i vidi svaki dan napredak. Dijete je čak i kod nje prespavalo prošli vikend.

11.3. Protustranka je iskazivala o redovitim kontrolama krvi i štitnjače, zatim ginekologa. Prilikom razgovora je bila smirena, koncizno je odgovarala na postavljena pitanja i uočljivo razumjela sadržaj tih istih pitanja. Kod odgovaranja utvrđuje se da ista usporeno razgovara navodeći da je zbog terapije koju uzima, ali uspostavlja kontakt s očima.

11.4. Također, protustranka je navela da ne konzumira alkohol, osjeća se puno bolje. Život joj je organiziraniji, terapija joj pomaže. Nije do sada bilo situacija u kojima nije mogla donositi odluke oko zdravlja, niti je imala napadaje panike. Već sada dvije godine samostalno funkcionira, drži se terapije i drugačija je situacija nego prije.

12. Radi utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke provedeno je vještačenje po sudskom vještaku prof.dr.sc. Darka Marčinka, prim.dr.med. specijalista psihijatra, subspecijalista iz bilologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije od 25. rujna 2024. (list 129-137 spisa).

12.1. U svojem mišljenju, ali i očitovanju od 14. listopada 2024. (list 146 spisa), sudski vještak prof.dr.sc. Darko Marčinko, navodi da je zbog zdravstvenog stanja protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na adekvatan smještaj. U slučaju da dođe do remisije odnosno poboljanja predlaže napraviti novu procjenu koristeći medicinsku dokumentaciju za protustranku.

12.2. Naime, ističe se da ona nije sposobna donositi ni odluke o zdravlju odnosno ambulatnom liječenju kao i roditeljskoj skrbi.

13. Navedenom nalazu prigovarala je protustranka, navodeći da apstinira od alkohola što proizlazi iz medicinske dokumentacije i da može sama brinuti o svojim pravima dok se za roditeljsku skrb vodi poseban postupak, a iz priložene dokumentacije je vidljivo da prima terapije i redovito se liječi.

14. Iz očitovanja sudskog vještaka proizlazi da ostaje kod nalaza i mišljenja.

14.1. Pri tome dodaje da je uobičajeno da se vještaku da zadatak provjeriti sve aspekte koji spadaju u poslovnu sposobnost i da se vještaci očituju na svaki pojedini dio. Zato je obuhvatio i roditeljsku skrb. Što se tiče same roditeljske skrbi slaže se da se vještačenje za procjenu roditeljske skrbi određuje na drugačiji način po drugom vještaku te da ja za potrebe ovog vještačenja nije obavio sve ono što ti vještaci čine prilikom takvih vještačenja.

14.2. Nadalje, navodi da je kod protustranke jedna od dijagnoza je psihotični poremećaj, a druga štetna uporaba alkohola. Obje te dijagnoze impliciraju disfunkcionalnost na razini roditeljskih kompetencija, međutim duži i stabilniji tijek liječenja, sukladno tomu i pismeni nalazi specijalista psihijatrije, mogu pokazati da je došlo do zalječenja. Zalječenje bi značilo da navedeni poremećaji nisu u aktivnoj formi te da kompetencije mogu sukladno tome biti optimalnije. Ipak savjetuje zasebno vještačenje jer pretpostavlja da je u međuvremenu protustranka u procesu liječenja te da posjeduje novu psihijatrijsku dokumentaciju.

14.3. Pregledom dokumentacije utvrdio je da ne postoji period od 3 godine stabilne remisije – zalječenja, a protustranka ima i poremećaj ličnosti. Dakle, smatra kako je potrebno da osoba tri godine u kontinuitetu pokazuje remisiju smetnji iz kruga sva tri psihijatrijska poremećaja. Ukoliko zaista serija nalaza dokazuje da postoji remisija kroz duži vremenski period tada je mišljenja kako nema zapreka za roditeljske kompetencije.

14.4. Zaključno dodaje, da s obzirom na to da je protustranka višegodišnja bolesnica kroz njezinu dokumentaciju je vidljivo da su postojala razdoblja kad je ona unatoč svojim dijagnozama dobro funkcionirala. Zbog toga je i naveo da je zalječenje moguće, ali da je potrebno i dokazati redovitim liječenjem.

15. Nakon očitovanja sudskog vještaka, stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga. Protustranka je dostavljala medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da nije imala nikakvih situacija ni događaja koji bi upućivali da je došlo do pogoršanja zdravlja kod nje.

16. Imajući u vidu cjelokupno proveden dokazni postupak, sud je utvrdio da se prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti protustranke, nakon saslušanja sudskog vještaka i nakon očitovanja protustranke, odnosi na eventualno buduće stanje protustranke imajući u vidu ranije događaje, slijedom čega u tom dijelu nije prihvaćen nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Posebice ne u dijelu u kojem se navodi roditeljska skrb s obzirom na to da i sam vještak navodi da nije provodio u tom dijelu vještačenje kako bi se inače provodilo za roditeljstvo i roditeljske kompetencije.

16.1. Naime, kao što to utvrđuje i sudski vještak, protustranka kod davanja iskaza nije u cijelosti kritična i realna u uviđanju svojih osobnih potreba, prilika i svog zdravstvenog stanja, te namjera vezanih za budućnost, međutim navedeno ne pokazuje da ne zna brinuti o svojm zdravlju i liječenju posebice jer sama odlazi na preglede i traži pomoć oko uzimanja terapije te razumno raspolaže svojim novcem i prihvaća savjete oko roditeljstva.

16.2. Protustranka navodi da joj nema smisla ovaj postupak. Protivi se nalazu i mišljenju sudskog vještaka u dijelu u kojem predlaže njezino lišenje poslovne sposobnosti. Osporava i konzumaciju alkohola.

16.3. U svojem iskazu protustranka u bitnome opisuje da se bolje osjeća. Sama vodi brigu o svojem zdravlju, sama si priprema odjeću i obavlja osobnu higijenu. Pravilno raspolaže novcima, ima imovinu i aktivna je u postupku koji se vodi radi njezinog djeteta. Htjela bi sama odlučivati o sebi i svojim pravima, da ne ovisi o drugim osobama.

17. Imajući u vidu da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu poštivanja privatnog života, koji je propisan člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao međunarodni ugovor, a počam od 5. studenog 1997. Prema članku 141. navedene Konvencije lišavanje osobe poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatni život pojedinca, s obzirom na to da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke.

17.1. Iz navedenoga razloga, a imajući u vidu iskazivanje vještaka i aktualno zdravstveno stanje protustranke, sud je navedeno uzeo u obzir te vodio računa o tome da lišenje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja, zaštiti prava i dobrobiti protustranke.

18. Temeljem provedenog dokaznog postupka, proizlazi da je trenutno zdravstveno stanje protustranke takvo da da ona može samostalno brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, odnosno u dijelu donošenja odluka oko liječenja i adekvatnog smještaja, dok se za roditeljstvo vodi poseban postupak. Naime, protustranka sve to uredno radi i nije poduzela radnju kojom bi ugrozila svoja prava i interese ili umanjila svoju imovinu nakon pokretanja ovog postupka, dok je prijedlog predlagatelja i mišljenje vještaka usmjeren na eventualna buduća događanja o kojima ovisi njezino zdravstveno stanje za koje se ispostavilo nije dokazano da protustranka ne uzima redovito terapiju.

19. Na osnovu svih provedenih dokaza, utvrđeno je da je prijedlog predlagatelja u cijelosti neosnovan.

20. Čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.

20.1. Temeljem odredbe čl. 234. st. 7. Obiteljskog zakona, kada sud neku osobu djelomično lišava poslovne sposobnosti, odredit će se točan iznos plaće ili novčanog primanja preko kojeg štićenik ne može samostalno raspolagati, te označiti imovinu i točan iznos kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati.

20.2. Naime, prema odredbi članka 234. Obiteljskog zakona sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti (stavak 1.); osoba iz st. 1. ovog članka ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti (stavak 2.); prije donošenja odluke iz st. 1. ovoga članka sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (stavak 3.); rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovinu (stavak 4); radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako je to Zakonom drukčije određeno (stavak 5.); radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije Zakonom drugačije određeno (stavak 6).

21. Svrha lišenja poslovne sposobnosti i stavljanje pod skrbništvo jest, prije svega, zaštita osobe. Cilj je zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, a sud prilikom donošenja odluke uzima u obzir pored dostavljene dokumentacije i činjenicu je li svojom odlukom štiti i pomaže protustranci da zaštiti svoja prava i interese, vodeći se osnovnim načelom o nužnosti i proporcionalnosti mjere, odnosno najmanje mogućem zadiranju u ljudska prava te osobe.

21.1. S tim u vezi, dužnost je suda odlučiti je li takva mjera potrebna, te ako nije, je li bi blaža mjera bila dovoljna.

22. Dakle, osim što mjera treba služiti postizanju legitimnog cilja, a u ovom slučaju to je zaštita prava protustranke i njegove dobrobiti, ta mjera mora biti i nužna da bi se postigao upravo takav legitimni cilj.

23. Imajući u vidu cjelokupno provedeni dokazni postupak, te očitovanje vještaka da se mišljenje odnosi na eventualna buduća događanja uslijed pogoršanja bolesti, dok predlagatelj nije dokazao da je njezino zdravstveno stanje uslijed bolesti takvo da je od utjecaja na njezinu sposobnosti da štiti svoja prava i interese, a da je utvrđeno da trenutno ne ugrožava prava drugih, odlučeno je kao u izreci rješenja.

24. Predlagatelj, protustranka i poseban skrbnik protustranke nisu zahtijevali troškove pa nije bilo zahtjeva za troškove o kojima bi sud odlučivao.

U Zagrebu, 23. listopada 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja uložiti žalba. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Predlagatelju,

2. Protustranci po punomoćniku,

3. Spis