Poslovni broj: UsI-1374/2024-18
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice NM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici Bojani Pavković, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Agram banka d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74, OIB: 70663193635, zastupana po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi oglašivanja ništavom građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene dana 24. rujna 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 23. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske KLASA: UP/II-361-03/23-02/521, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 19. travnja 2024.
II. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku nadoknadi trošak spora u iznosu od 2.500,eura.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog upravnog spora
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/521, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 19. travnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Dubrovačko – neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa] KLASA: UP/I-361-03/08-02/67, URBROJ: 2117-23-1/18-23-10 od 27. srpnja 2023. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje). Ovim potonjim odbijen je tužiteljičin zahtjev za oglašavanje ništavom građevinske dozvole UP/I-361-03/03- 02/94, URBROJ: 2117-04/3-07-39 od 5. studenog 2007., izmijenjene rješenjem istog tijela KLASA: UP/I-361-03/20-01/000016, URBROJ:2117/1-23/1-18-20-0003 od 28. siječnja 2020., a kojom se odobrava gradnja sjeverne lamele dvojnog turističkog- ugostiteljskog objekta na novoformiranoj č.z. 770/2 k. o. [katastarska općina].
2. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi kako obrazloženje osporenog rješenja tuženika nije u skladu s odredbom čl. 98. st.5. Zakona o općem upravnom postupku jer je tuženik u bitnome ponovio stajališta prvostupanjskog tijela te ničim nije dodatno obrazložio zbog čega ne prihvaća žalbene razloge tužiteljice, posebno one da je građevinska dozvola izdana u granicama pomorskog dobra; da gradnja predmetne građevine nije započeta i završena u zakonskom roku; da dostava strankama nije uredno obavljena, i time nije omogućeno sudjelovanje u postupku; da postoji nesklad u visinskim točkama predviđenim građevinskom dozvolom i stanjem na terenu, da je prekoračena najveća dopuštenost izgrađenosti parcele. Zanemarujući odredbe Uredbe Vlade o određivanju granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] iz veljače 2002. (Narodne novine, br. 16/02) građevinska dozvola izdana je za područje koje se jednim svojim dijelom nalazi u pomorskom dobru što je, prema mišljenju tužiteljice, razlog ništavosti iz odredbe članka 128. stavak 1. točka 3. Zakona o općem upravnom postupku. To tim više što u konkretnom slučaju gradnja nije ni započeta. Građevinska dozvola da nije provediva, jer se jednim svojim dijelom nalazi u pomorskom dobru, koje je prema članku 128. stavak 1. točka 3. Zakona o pomorskom dobru i pomorskim lukama (Narodne novine, br. 83/23) izvan pravnog prometa. Tuženik u osporenom rješenju nije dao obrazloženje razloga zbog kojih smatra neosnovanim ostale žalbene navode, što takvo rješenje čini nezakonitim te kao takvog predlaže poništiti.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.
4. Temeljem čl. 20. st. 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024) sud je sudjelovanje pozvao Agram banku d.d. u svojstvu zainteresirane osobe.
5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi da je građevinska dozvola izdana u zakonitom postupku, te da su kojim slučajem postojala ikakva pravna ili stvarna ograničenja za njeno izdavanje, tada jedinica lokalne samouprave ne bi dozvolila izdavanje takve dozvole, posebno kada se uzme u obzir da je upravo jedinica lokalne samouprave bila osnivač Konavoskog komunalnog društva d.o.o. koje je koje je i dalo inicijativu za donošenje Uredbe iz 2022. godine sukladno čl. 50. st.6. Pomorskog zakonika. Jednako tako, da postoji bilo kakva pravna ili stvarna nemogućnost gradnje na koju ukazuje tužitelj, posebno u pogledu pomorskog dobra, Republika Hrvatska bi već pokrenula postupke po službenoj dužnosti. Predlaže da sud odbije tužbu kao neosnovanu.
6. Tužiteljica je podneskom od 16. rujna 2025. uredila tužbu na način da je naznačila pravilnu klasu i broj rješenja kojeg tužbom osporava te je ustrajala u navodima o tome da je građevinska dozvola izdana za zahvat u granicama pomorskog dobra što da predstavlja stvarnu i pravnu nemogućnost izvršenja rješenja, a što je pak razlog za oglašivanje ništavim rješenja, odnosno građevinske dozvole.
7. U sporu je održana rasprava 24. rujna 2025., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez njegove prisutnosti.
8. Na navedenom ročištu, prisutne stranke ustrajale su u svojim dotadašnjim navodima, te su popisale trošak spora.
9. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu tuženog tijela te priloženu tijekom spora, a odbio je dokazne prijedloge za provođenjem vještačenja po vještaku geodetu, za saslušanjem tužiteljice i svjedoka, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.
10. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Predmet spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim se odbija zahtjev tužiteljice za oglašivanje ništavom građevinske dozvole UP/I-361-03/03-02/94, URBROJ: 2117- 04/3-07-39 od 5. studenog 2007., izmijenjene rješenjem istog tijela KLASA: UP/I-361-
03/20-01/000016, URBROJ:2117/1-23/1-18-20-0003 od 28. siječnja 2020. (promjena investitora) a kojom se odobrava gradnja sjeverne lamele dvojnog turističkog-ugostiteljskog objekta na novoformiranoj č.z. 770/2 k. o. [katastarska općina]. 12 . Tužiteljica u prijedlogu za oglašavanje rješenja ništavim ističe navode, a sadržajno identične ponavlja i u tužbi kojom pokreće ovaj spor, kojima u suštini tvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole odnosno da je sama dozvola donesena uz povredu pravila postupka.
13. Oglašavanje rješenja ništavim uređeno je odredbom članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09, 110/21) prema kojem se rješenje oglašava ništavim ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti (točka 1.), ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku (točka 2.), ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće (točka 3.), ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo (točka 4.), ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala (točka 5.), ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja (točka 6.). Rješenje će oglasiti ništavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke u svako doba (članka 128. stavak 2.).
14. U ovom slučaju tužiteljica smatra da je status pomorskog dobra na kojem je izdanom građevinskom dozvolom planirana gradnja okolnost zbog koje izvršenje građevinske dozvole nije pravno ili stvarno moguće. Ta činjenica po naravi stvari ne dovodi do stvarne ili pravne nemogućnosti izvršenja dozvole. Oglašavanje upravnog akta štavim, kao izvanredni pravni lijek, ne proteže se na konkretnu situaciju, jer ništavost kao institut nije predviđena za sprječavanje izvršenja rješenja koja su stekla svojstvo pravomoćnosti, osim u slučajevima kada se radi o nedostacima koji su izričitom zakonskom odredbom predviđeni kao razlog ništavosti, zbog težine povrede koju takvu akti imaju.
15. Dakle, prema ocjeni suda, pravilno je tuženik zaključio da se ovdje ne radi o rješenju čije izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, jer se razlozi koje u tom pravcu ističe tužiteljice ne mogu podvesti pod pravnu ili stvarnu nemogućnost izvršenja. U odgovoru na te žalbene navode, tuženik je u obrazloženju iznio tumačenje koje dijeli i ovaj sud.
16. Dodatno se navodi kako je predmetna građevinska dozvola izdana temeljem pravomoćne lokacijske dozvole od 4. travnja 2003., kojom su za predmetni zahvat u prostoru utvrđeni uvjeti gradnje, te je određeno da se čestica formira od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te će se točna površina i oblik građevne čestice utvrditi parcelacijskim elaboratom. U dozvoli je navedeno da je zahtjevu priložen izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku od 6. ožujka 2007., kao dokaz vlasničkog prava predmetnih nekretnina na ime MM (prvotnog investitora) u cijelosti.
17. U odnosu na navod tužiteljice o tome da građevina za koje je izdana sporna građevinska dozvola nije izgrađena, te u odnosu na navod da joj nije omogućeno sudjelovanje u postupku donošenja građevinske dozvole, valja reći kako navedeno ne predstavlja niti jedan od razloga iz čl. 128. ZUP-a za oglašivanje ništavim građevinske dozvole. Okolnost da osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku, u smislu odredbe članka 123. stavak 1. točka 5. ZUP-a predviđena je kao razlog za obnovu postupka, nije razlog za oglašivanje rješenja ništavim.
18. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok njeni prigovori nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.
19. Obzirom na činjenicu da je zainteresirana osoba koja je uspjela u ovom sporu popisala trošak spora, to je istoj kao opravdan valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu i pristupa na ročište glavne rasprave, u iznosu od 500 bodova za svaku radnju, a što pomnoženo s vrijednošću boda i uz PDV od 25% daje iznos od 2.500,00 eura, koliko je tužiteljica dužna naknaditi zainteresiranoj osobi. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. Izreke.
20. Budući da tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je i njen zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom III. izreke.
U Splitu 23. listopada 2025.
S U T K I N J A
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljici po opunomoćenici,
- tuženiku,
- zainteresiranoj osobi po opunomoćeniku,
- u spis.
