Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž R-54/2025-6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Milina, predsjednice vijeća, mr. sc. Ane Beloglavec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Predraga Jovanića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske Ministarstvo pravosuđa, OIB 52634238587, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo, Građansko-upravni odjel u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-3279/2019-26 od 16. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.

p r e s u d i o j e

I. Uvažava se žalba tuženice, preinačuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-3279/2019-26 od 16. rujna 2022. te se sudi:

1. Odbija se tužbeni zahtjev kao neosnovan, a koji glasi:

"I. Nalaže se tuženoj REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel da tužitelju MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 29.682,95 kn/3.939,60 Eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 500,36 kn od 16.08.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 547,96 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 544,19 kn od 16.10.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 520,70 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,23 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 359,10 kn od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 525,42 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 557,42 kn od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 525,42 kn od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 544,19 kn od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 589,95 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 187,65 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 556,61 kn od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 609,62 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 527,80 kn od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 546,65 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 513,63 kn od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 144,24 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 592,65 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 592,65 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 522,87 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 553,14 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 584,35 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 188,50 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 553,14 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 522,87 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 568,20 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 555,66 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 568,50 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 597,84 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 386,40 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 212,55 kn od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 572,88 kn od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 595,14 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 554,40 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 212,52 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 404,80 kn od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 584,35 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 456,28 kn od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 534,47 kn od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 201,95 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 444,15 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 521,64 kn od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 533,04 kn od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 585,66 kn od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 549,90 kn od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 521,64 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 528,75 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 161,56 kn od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 579,60 kn od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 557,88 kn od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 585,08 kn od 16.11.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 611,90 kn od 16.12.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 508,30 kn od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 581,98 kn od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 382,40 kn od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 250,42 kn od 16.04.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 586,71 kn od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 498,84 kn od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 549,70 kn od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 623,55 kn od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."

2. Nalaže se tužitelju MŠ naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj trošak postupka u iznosu od 530,89 eura, u roku od 15 dana.

3. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici trošak žalbe i revizije u iznosu od 562,90 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici na ime razlike plaće isplatiti tužitelju iznos od 29.682,95 kn/3.939,60 eura bruto, zajedno sa zateznom kamatom na svaki mjesečni iznos razlike plaće, od dospijeća do isplate, počevši od 16. u mjesecu za prethodni mjesec, izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.675,63 eura/12.625,00 kn, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). U žalbi prigovora provedenom dokaznom postupku i ističe da nisu saslušani svjedoci po prijedlogu tuženice. Dodaje da bi tužitelj, u slučaju da mu nije omogućeno korištenje stanki za vrijeme rada kroz dugi vremenski period, nastojao ishoditi to svoje pravo, a što tužitelj nije učinio, odnosno nije u utuženom razdoblju podnio pritužbu tuženici u tom smislu. Smatra da tužitelju ne pripada pravo na isplatu u novcu, čak ni u slučaju da mu nije omogućeno korištenje stanke za vrijeme rada jer je to vrijeme uračunato u mjesečni fond sati na temelju kojeg se isplaćuje plaća za svaki mjesec. Predlaže ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje, podredno preinačenje presude i odbijanje tužbenog zahtjeva, uz naknadu tuženici troškova postupka, uvećano za trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode kao neosnovane. Ističe da je tuženica bila dužna dokazati da je tužitelj iskoristio stanku za vrijeme rada u utuženom razdoblju, a što tuženica nije dokazala, s pozivom na pravno mišljenje iznijeto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revd 1489/2020-2 od 21. listopada 2020. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Tuženica se nije očitovala na odgovor na žalbu.

5. Napominje se da je presudom Županijskog suda u Sisku poslovni broj: Gž R-66/2022-3 od 20. ožujka 2024. odbijena žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (točka I. izreke) i odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbe kao neosnovan (točka II. izreke presude). Po reviziji tuženice rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-269/2025-2 od 1. travnja 2025. ukinuta je drugostupanjska presuda i predmet je vraćen sudu drugog stupanja na ponovno suđenje (točka I. izreke) te je odlučeno da će se o troškovima nastalim u postupku provedenom u povodu revizije odlučiti konačnom odlukom (točka II. izreke – stranice 591- 597 spisa).

6. U ponovnom suđenju utvrđeno je da je žalba tuženice osnovana.

7. Prvostupanjski sud je iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim činjenicama je utemeljena pobijana presuda, što je dovelo i do pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke. Sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, kako je to propisano člankom 220. stavkom 1. i 2. ZPP.

9. Uvidom u spis utvrđeno je da je tuženica u dopuni odgovora na tužbu predložila, između ostalih dokaza, saslušanje svih voditelja Odjela osiguranja u Zatvorskoj bolnici u utuženom razdoblju, a po potrebi i drugih odgovornih osoba u Ministarstvu pravosuđa iz Sektora osiguranja u Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i probaciju (stranice 11-12 spisa).

9.1. Međutim, tuženica nije u odgovoru na tužbu, a ni do zaključenja prethodnog postupka određeno predložila saslušanje bilo kojeg svjedoka, odnosno nije dostavila podatke za ijednog svjedoka. Na ročištu održanom 25. travnja 2022. tuženica se izričito očitovala da nema dokaznih prijedloga i predložila zaključiti glavnu raspravu (stranice 346-347 spisa), nakon čega je prvostupanjski sud zaključio glavnu raspravu i donio pobijanu presudu, sve u skladu s odredbama ZPP.

9.2. Slijedom toga, nije osnovan prigovor bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP, na koju tuženica sadržajno upire u žalbi, u vezi s člankom 8. ZPP.

10. Predmet ovog spora je isplata određene novčane protuvrijednosti na ime neiskorištenih dnevnih odmora – stanki- za vrijeme rada.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženice kao službenik – pravosudni policajac u Ministarstvu pravosuđa, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, te da radi u različitim režimima rada.

11.1. Sporno je da li je u utuženom razdoblju tužitelju bilo omogućeno korištenje stanke za vrijeme radnog vremena, da li je tuženica bila dužna voditi evidenciju o korištenju stanke, te u slučaju da tužitelju to nije bilo omogućeno, pravo na isplatu razlike plaće po osnovi neiskorištenih stanki i visina te razlike, kao i na kome je teret dokazivanja tih činjenica.

12. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP, a u žalbi protiv presude stranke ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se radi o bitnim povredama postupka zbog kojih se može podnijeti žalba, kako je to određeno člankom 352. stavkom 1. ZPP.

13. Tuženica je, kao poslodavac tužitelja, dužna voditi evidenciju o prisutnosti tužitelja na radu.

13.1. Međutim, tuženica nije bila dužna voditi evidenciju o korištenju odmora radnika tijekom radnog vremena jer takva obveza tuženice nije bila propisana niti jednim propisom za utuženo razdoblje.

14. Kod odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom radnom sporu treba primijeniti odredbe Zakona o radu ("Narodne novine", br. 149/09., 61/2011., 82/12. i 73/13., dalje: ZR/09.), čije odredbe su bile na snazi u dijelu utuženog razdoblja, od 24.srpnja 2014. do 6. kolovoza 2014., te Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR/14.), čije odredbe su bile na snazi od 7. kolovoza do 24. srpnja 2019., odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", br. 104/13., 150/13., 153/13., 71/16. i 123/16., dalje: KU/13 – na snazi od 1. kolovoza 2013. do 31. listopada 2017.) i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", br. 112/17. i 12/28., dalje:

KU/17 – na snazi u preostalom dijelu utuženog razdoblja, kao i odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine", br. 37/11. i 93/14., dalje: Pravilnik/11), Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine", br. 32/15. i 97/15., dalje: Pravilnik/15), te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine", br. 73/17., dalje: Pravilnik/17).

15. Člankom 52. stavkom 1. ZR/09 je propisano da radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a odredbom iz članka 52. stavak 3. ZR/09 propisano je, između ostalog, da se vrijeme odmora iz članka 52. stavak 1. ZR/09 ubraja u radno vrijeme. I ZR/14 također sadrži identične odredbe (članak 73. stavak 1. i 4. ZR/14).

15.1. Odredbama iz članka 10. KU/13 (koje su sadržajno identične odredbama članka 10. KU/17.) određeno je:

- da službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti (stavak 1.),

- da službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla (stavak 2.),

- da se vrijeme odmora iz članka 10. stavak 1. i 2. KU 1 ubraja u radno vrijeme i da se ne može odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena (stavak 3.).

15.2. Odredbom članka 48. KU/13 (članak 42. KU/17) ugovoreno je da, ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme odmora (stanke) tijekom radnog vremena iskoristi kao slobodne dane.

15.3. Odredbom članka 8. stavak 1. Pravilnika/11, kao i odredbama iz članka 8. stavak 1. Pravilnika/15 i članka 8. stavak 1. Pravilnika/17, propisano je da evidencija o radnom vremenu sadrži, između ostalog, podatke o početku rada, završetku rada, ukupnom dnevnom radnom vremenu, vremenu nenazočnosti na radu, satima korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), neradnim danima i blagdanima utvrđenim posebnim propisom, satima spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, satima plaćenih dopusta, satima nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, satima nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, satima nenazočnosti u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove, satima provedenim u štrajku i satima isključenja s rada (lockout).

15.4. Odredbom članka 135. stavak 1. ZR/14 propisano je da je u slučaju spora iz radnog odnosa teret dokazivanja na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. Dakle, teret dokazivanja odlučnih činjenica i to da je tuženica kao poslodavac imala obvezu vođenja evidencije korištenja stanke te da je onemogućila tužitelja u korištenju stanke za vrijeme radnog vremena u cjelokupnom utuženom razdoblju je na tužitelju.

15.5. M se, prema odredbama iz Pravilnika/11, Pravilnika/15 i Pravilnika/17, ubraja u radno vrijeme, dakle u vrijeme nazočnosti radnika na radu pa se time razlikuje od ostalih odmora na koje radnik ima pravo (dnevni, tjedni i godišnji odmor), a koji se ne ubrajaju u vrijeme nazočnosti radnika na radu, slijedom čega tuženica, kao tužiteljev poslodavac nije bila dužna u sklopu vođenja evidencije o radnom vremenu voditi i evidenciju o korištenju stanke za tužitelja, kao svog radnika.

16. Visinu potraživanja sud je utvrdio na temelju provedenog financijskog vještačenja i to kao da tužitelju nije bilo omogućeno korištenje stanke sve radne dane utuženog razdoblja.

17. Prvostupanjski sud je na okolnost načina rada i mogućnosti korištenja dnevnog odmora (stanke) za vrijeme rada saslušao svjedoke IŠ, voditelja smjene tužitelja i ĆŠ, zaposlenika tuženice koji radi na istim poslovima kao i tužitelj i na njihovim iskazima je utemeljio zaključak da tužitelju u utuženom razdoblju nije bilo omogućeno korištenje stanki za vrijeme rada.

17.1. Iz iskaza niti jednog od navedenih svjedoka ne proizlazi da tužitelju nije bilo omogućeno korištenje stanke za vrijeme rada za sve radne dane utuženog razdoblja, već da je tužitelju, kao i svjedocima, zbog organizacije rada i specifičnosti poslova koje su obavljali, bilo otežano korištenje prava na stanku, u trajanju od 30 minuta, kada su radili 8 sati, odnosno u trajanju od 60 minuta, kada su radili u turnusu od 12 sati, ili da je ta stanka trajala kraće od propisanog trajanja.

17.2. Tužitelj nije saslušan kao stranka. Na ročištu održanom 25. travnja 2022., prije zaključenja glavne rasprave, punomoćnik tužitelja je izričito izjavio da tužitelj nema daljnjih dokaznih prijedloga i predložio zaključiti glavnu raspravu, nakon čega je prvostupanjski sud utvrdio da se uz suglasnost stranaka dokazi više neće provoditi te da stranke odustaju od ranije predloženih, a neizvedenih dokaza i zaključio glavnu raspravu (stranice 346-347 spisa).

17.3. Tuženica nije bila dužna voditi evidenciju o korištenju dnevnih stanki od strane tužitelja, a teret dokaza da mu korištenje stanki nije bilo omogućeno je bio na tužitelju, što je u skladu i s pravnim shvaćanjem navedenim u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev-269/2025-2 od1. travnja 2025.

17.4. Iz izvedenih dokaza proizlazi da tužitelj nije dokazao da mu u utuženom razdoblju nije bilo omogućeno korištenje stanki. To što korištenje stanki nije bilo evidentirano u evidenciji radnog vremena ne znači da tuženica nije vodila evidenciju radnog vremena tužitelja u skladu s važećim propisima, niti da dnevna stanka nije bila iskorištena. Isto tako, tužitelj nije dokazao da je podnio tuženici zahtjev za korištenje slobodnih dana na ime neiskorištenih dnevnih stanki. Stoga je pravilnom primjenom pravila o teretu dokazivanja, u skladu sa člankom 221.a ZPP i pravilnom primjenom materijalnog prava, odredaba ZR, KU i Pravilnika, navedenih u točki 14. obrazloženja ove presude, tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan.

18. Stoga je žalba uvažena, preinačena je prvostupanjska presuda i tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan (članak 373. ZPP).

19. S obzirom da je uvažena žalba tuženice i preinačena prvostupanjska odluka u odnosu na glavnu stvar, odlučeno je i o troškovima postupka, cijeneći vrijednost predmeta spora i uspjeh stranaka u sporu.

19.1. Tuženici pripada pravo na naknadu troškova prvostupanjskog postupka i to nagradu za sastav odgovora na tužbu, te nagradu za zastupanje na ročištima od 1. lipnja 2020., 19. svibnja 2021. i 25. travnja 2022., u iznosu od 132,72 eura/1.000,00 kn za svaku radnju (koliko je potraživano zahtjevom tuženice za naknadu troškova postupka od 25. travnja 2022. – stranica 349 spisa), u skladu s Tbr. 8. t. 1. i Tbr. 9. t. 1., u vezi s Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., dalje: Tarifa), što ukupno iznosi 530,89 eura/4.000,00 kn.

19.2. Tuženici nije priznato pravo na nagradu za sastav podneska od 3. ožujka 2020. (datiran s datumom 2. ožujka 2020. – stranice 10-12 spisa), kojim je tuženica dopunila odgovor na tužbu od 23. prosinca 2019. (stranica 8 spisa) jer je tuženica sve to mogla istaknuti već u odgovoru na tužbu.

19.3. Shodno tome, preinačena je odluka o troškovima postupka, točka II. izreke prvostupanjske presude i naloženo je tužitelju, u skladu s člankom 154. i 155. ZPP, naknaditi tuženici trošak postupka u iznosu od 530,89 eura, u roku od 15 dana.

20. Tuženica je uspjela sa žalbom i revizijom pa joj je tužitelj dužan naknaditi trošak žalbenog postupka, kao i trošak koji je nastao u postupku provedenom po reviziji, pa joj je tužitelj dužan naknaditi te troškove.

20.1. Tuženici pripada pravo na nagradu za sastav žalbe u iznosu od 165,90 eura/1.250,00 kn (Tbr. 10. točka 1. Tarife - potraživani iznos u žalbi), te nagradu za sastav revizije u iznosu od 397,00 eura (Tbr. 10. točka 5., u vezi s Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine", broj 138/23.), tako da je tužitelju naloženo naknaditi tuženici troškove žalbe i revizije i odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude (članak 166. ZPP).

Sisak 23. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Milina

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte