R E P U B L I K A H R V A T S K A

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13, Slavonski Brod

Poslovni broj: P-547/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Pavi Garić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Mirti Trninić, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Grada Slavonskog Broda, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 26. rujna 2025., u nazočnosti tužitelja ZG i ŠG, osobno, punomoćnice tužitelja Mirte Trninić, odvjetnice, i punomoćnice tuženika PG, mag.iur., nakon javne objave presude, 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se tužitelji ZG OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Tuženik Grad Slavonski Brod je dužan po osnovu pravičnog obeštećenja za izvlaštenu nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica]- ulica 30. svibnja 1990. i Šubićeva ulica od 2618 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i pretrpljene štete tužitelju ZG isplatiti iznos od 69.083,12 kn, a tužitelju JG po osnovu pravičnog obeštećenja iznos od 32.725,00 kn, sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od 9. svibnja 2018. do konačne isplate kao i naknaditi tužiteljima trošak ovog postupka koliko bude iznio, također sa zakonskim zateznim kamatama računajući iste od dana donošenja sudske odluke do konačne isplate, sve u roku od l5 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navode da su se prije pokretanja postupka pismeno obratili tuženiku prijedlogom za zaključenje nagodbe i to dana 24. lipnja 2014., na koji prijedlog se tuženik nije oglasio. Nadalje navode da su tužitelji bivši vlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to I tužitelj u 2/3 dijela, a II tužitelj u 1/3 dijela, koja nekretnina u naravi predstavlja kčbr. [katastarska čestica] - ulicu 30. svibnja 1990. i [adresa] u [adresa], ukupne površine 2618 m2. Predmetnu nekretninu su naslijedili po smrti njihovih roditelja, odnosno I tužitelj 1/3 dijela po smrti zajedničkog brata DG rješenjem javnog bilježnika Miroslava Bračun br. O-503/07-4 od 21. svibnja 2007. Dodaju da je predmetna nekretnina u zk. ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina], a povodom prigovora tuženika izuzeta iz vlasništva tužitelja i uknjižena kao (nerazvrstana cesta) kao neotuđivo vlasništvo tuženika, dok su tužitelji upućeni na potraživanje pravične naknade kroz posebni postupak. Tužitelj ZG je kao nasljednik drugog zakonskog reda platio porez na nasljedstvo 1/3 dijela ostavinske imovine pok. brata DG u visini od 3.633,12 kn, a na bazi procjene Porezne uprave u vrijednosti od 37,50 kn/m2, što daje ukupnu vrijednost izvlaštene nekretnine u visini 98.175,00 kn za površinu 2618 m2. Nadalje navode da tužitelji kao pravni prednici tuženika koji su vlasništvo sporne nekretnine stekli legitimno, pravnim poslom nasljeđivanja, a koji se istom imovinom nisu mogli niti služiti niti istom raspolagati, smatraju da im pripada pravo na pravično obeštećenje, tim prije jer su u vezi nasljedstva iste imali dodatni trošak u smislu plaćanja porezne obveze. Ističu da visinu zahtjeva postavljaju na temelju službene procjene vrijednosti izvlaštenog zemljišta što ju je izvršila Porezna uprava. Stoga predlažu da nakon provedenog postupka sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku da isplati prvotužitelju iznos od 69.083,12 kn po osnovu pravičnog obeštećenja za izvlaštenu nekretninu i pretrpljene štete, a drugotužitelju iznos od 32.725,00 kn, po osnovu pravičnog obeštećenja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i troškove parničnog postupka.

2. Tuženik se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti protivi. U svom odgovoru na tužbu navodi da iz z.k.izvatka za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] proizlazi da ista predstavlja ulicu 30. svibnja i Šubićevu ulicu, te je kao takva u neotuđivom vlasništvu tuženika Grada Slavonskog Broda kao jedinice lokalne samouprave. Napominje da je tuženik stekao vlasništvo nekretnine tužitelja temeljem odredbi Zakona o cestama, dakle originarno, temeljem Zakona. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te smatra da je za naknadu eventualno odgovorna Republika Hrvatska. Nadalje dodaje da člankom 101.st.1. Zakona o cestama, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Prema odredbi čl. 133.st.2. Zakona o cestama, propisano je da nerazvrstane ceste iz čl.131.st.1 i čl.132.st.1 ovog Zakona se evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Smatra da je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem citiranih zakonskih odredbi, budući da ista u naravi predstavlja cestu-ulicu, te nama govora o nikakvom izvlaštenju. Nadalje ističe i prigovor zastare u odnosu na tražbinu koja je predmet zahtjeva. Dodaje da je tuženik vlasništvo nad nekretninom stekao temeljem Zakona o cestama, dakle u trenutku donošenja predmetnog zakona tuženik je postao vlasnikom nekretnine, ispunjenjem pretpostavki koje određuje sam Zakon. Upis tuženika kao vlasnika u zemljišne knjige s obzirom na način stjecanja (originarno stjecanje) je irelevantan, točnije upis nije konstitutivne naravi. Zakon o cestama, temeljem kojeg je tuženik stekao pravo vlasništva nad nekretninama tužitelja donesen je 2011. Kako je tužbeni zahtjev podnesen 2018. smatra da je istaknuti prigovor zastare potraživanja u cijelosti osnovan. Nadalje tuženik ukazuje na činjenicu da rok zastare u odnosu na istaknuto potraživanje počinje teći najkasnije od trenutka donošenja Zakona o cestama, ako ne i ranije. Zakon o cestama jasno je odredio da ex lege ta nekretnina postaje vlasništvo tuženika bez obzira na postojeće upise. Ex lege nekretnina je postala javno dobro u općoj uporabi. Dodaje da je bitna i narav predmetne nekretnine. Ista se ranije koristila kao cesta, put i prije stupanja na snagu Zakona o cestama nije više bila u posjedu tužitelja. Predmetna nekretnina od davnina predstavlja cestu-ulicu u koju je tuženik godinama ulagao znatna materijalna sredstva, što potvrđuje i Zaključak bivše Skupštine općine Slavonski Brod od 16. studenog 1990. kojim se odlučivalo o preimenovanju ulica i trgova na području Grada, a što je bio slučaj i sa navedenom nekretninom. Smatra da je samim tim i pravo na naknadu koju potražuju tužitelji od tuženika počelo teći i prije donošenja Zakona o cestama. Dodaje da tužiteljima nije moglo ostati nepoznato od kada im je stvarno oduzeta nekretnina, odnosno od kada se koristi kao javno dobro dostupno svima i u koju svrhu se koristi. Tužiteljima je morala biti poznata činjenica da se predmetna nekretnina koristila kao cesta-ulica. Nadalje dodaje da je sporna i visina postavljenog tužbenog zahtjeva- određene naknade. Predmetna nekretnina se ne može promatrati kao građevinsko zemljište, jer je bitna narav iste, točnije kako se nekretnina koristila kroz povijest. Dodaje da se iz tužbenog zahtjeva i kopije plana za predmetnu nekretninu može nedvojbeno utvrditi da se ista dugi niz godina koristila kao put-cesta, te stoga predlaže sudu da tužbu tužitelja odbije kao neosnovanu uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Ovaj sud donio je Presudu, poslovni broj: P-199/2018-11 od 4. studenog 2019. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja. Tijekom žalbenog postupka Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba Koprivnica je svojim rješenjem Gž-1087/2020-2 od 4. ožujka 2021. prihvatio žalbu tužitelja i ukinuo Presudu ovog suda P-199/2018-11 od 4. studenog 2019. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kao bitno iz obrazloženja spomenutog rješenja Županijskog suda proizlazi da je potrebno odlučiti o prigovoru zastare koju je tuženik stavio u ovom postupku.

4. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvidu u Prijedlog za zaključenje nagodbe od 24. lipnja 2014., podnesak od 23. veljače 2018. kojim se požuruje odgovor na prijedlog od 24. lipnja 2014., zk. izvatke za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Rješenje o nasljeđivanju broj O-503/07-4, UPP/OS-147/07 od 21. svibnja 2007. godine, Rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Rz-273/13-9 od 27. siječnja 2014. godine, izvod iz katastarskog plana, porezno rješenje od 4. ožujka 2009., Zaključak o preimenovanju trgova i ulica, te ukidanju naziva ulica i trgova na području općine [adresa] od 16. studenog 1990., dopis Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u [adresa] od 13. ožujka 2000., posjedovni list broj 8531 katastarska općina [katastarska općina] i dopis Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 29. lipnja 2007. Saslušani su i tužitelji kao stranke u svrhu dokazivanja. Zatim je izvršen uvid u Predmet: Ivica DG - izvlaštenje za oduzetu nekretninu, predmet Grada Slavonskog Broda i njihovo Očitovanje od 21. lipnja 2021.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka te na temelju ocjene i analize svakog dokaza posebno i svih dokaza skupno sud je utvrdio da tužben zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Sporno je među parničnim strankama da li je tražbina tužitelja u zastari.

7. U srpnju 2021. stupio je na snagu Zakon o cestama.

8. Nadalje, Rješenjem ovog suda Rz-273/2013-9 od 27. siječnja 2014. u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] s 2618 m2 promijenjena je oznaka zemljišta tako da umjesto "Oranica Velike nizine" glasi "Ulica 30. svibnja 1990. i Šubićeva ulica" uz uknjižbu kao nerazvrstana cesta i javno dobro u općoj uporabi u korist neotuđivog vlasništva Grada Slavonskog Broda iz čega slijedi da je Grad Slavonski Brod kao jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nerazvrstana cesta, izvršio upis prava vlasništva u skladu sa člankom 101. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23), a da prema članku 102. istog Zakona nerazvrstana cesta postaje javna cesta u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebno propisu, a prema stavku 2. nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

9. Uvidom u Predmet: utvrđivanje zone čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Grada Slavonskog Broda, Ured za prostorno uređenje stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u [adresa] od 13. ožujka 2000. vidljivo je da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zoni stanovanja. Prema članku 13. Generalnog urbanističkog plana u zoni režima uređenja prostora na temelju detaljnog urbanističkog plana ("B") ne može se vršiti nikakva izgradnja dok se ne donese odgovarajući plan. Iznimno može se vršiti rekonstrukcija postojećih zgrada i drugih građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada i na način određen odredbama za provođenje plana.

10. Nadalje, u Posjedovnom listu br. 8531 Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Slavonski Brod od 30. svibnja 2007. vidljivo je da su kao posjednici na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] DG JG, DG ZG i DG ŠG. Međutim, ovaj sud cijeni da nije relevantno ono što je upisano u Posjedovnom listu jer je iz iskaza stranaka utvrđeno da je stanje na terenu drugačije, tj. da se spomenuta čestica koristi kao put.

11. Nadalje, uvidom u Podatke o korištenju i namjeni prostora Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji od 29. lipnja 2007. vidljivo je da je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u zoni niske individualne izgradnje (prometnica).

12. Iz iskaza stranaka kao bitno je utvrđeno da je na predmetnoj lokaciji djed stranka imao gradilišta koja su prodavana 80-ih godina te je nekoliko istih prodano 90-ih godina, najkasnije 1992. Sporna čestica kao put uspostavljena je u vrijeme prodaje gradilišta da bi kupci imali put do istih. Također, kao bitno iz iskaza tužitelja je utvrđeno da su kč. br. [katastarska čestica] kao put prema svojim česticama koristili ljudi koji su kupili građevinska zemljišta od djeda tužitelja. Ti ljudi su na svojim česticama sagradili kuće, objekte.

13. Uvidom u Prijedlog za zaključenje nagodbe koji je datiran 24. lipnja 2014. vidljivo je da se tamo predlagatelji, a ovdje tužitelji, pozivaju na rješenje ovog suda Rz- 273/2013-9 od 27. siječnja 2014. te citiraju da je u tom rješenju utvrđeno da se predmetna nekretnina od prije 1. siječnja 1997. koristi za promet vozila te da je pristupačna većem broju ljudi sukladno čemu je uz primjenu članka 50. stavak 1., a u vezi članka 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske u interesu Republike Hrvatske oduzeto vlasništvo od predlagatelja kao privatnih osoba, sve uz obvezu naknade tržišne vrijednosti oduzete nekretnine po stjecatelju Gradu Slavonskom Brodu kao uknjižbenom vlasniku.

14. Temeljem iskaza tužitelja i sadržaja Prijedloga za zaključenje nagodbe od 24. lipnja 2014. sud utvrđuje da je sporna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila stvarno i prije nego što je rješenjem Rz-273/2013-9 od 27. siječnja 2014. promijenjena oznaka iz oranice u ulicu, dakle bila put koji su koristili više osoba te je ista čestica najkasnije 1992. godine postala put te više nije bila oranica, te je od 1992. godine prednici tužitelja nisu mogli koristiti kao oranicu. Dakle, prednici tužitelja su najkasnije 1992. godine izgubili posjed kč. br. [katastarska čestica] na način kako su ga do tada imali.

15. Također, iz Očitovanja Grada Slavonskog Broda, Upravni odjel za komunalni sustav i komunalno redarstvo od 21. lipnja 2021. vidljivo je da je predmetna čestica tijekom 2019. godine 3., odnosno 4. mjesec asfaltirana što je bio dio ukupnih radova na spornoj čestici. Također iz tog Očitovanja proizlazi da je i prije postavljanja asfalta čestica korištena kao javna prometna površina te je u naravi predstavljala javnu cestu. Ovo Očitovanje Grada potvrđuje se i iskazima saslušanih tužitelja u ovom postupku, dakle da je sporna čestica i prije asfaltiranja služila kao cesta za veći broj osoba.

16. Stoga je tražbina tužitelja u zastari sukladno članku 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11,78/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje ZOO) gdje je rok zastare 5 godina.

17. Dakle, tužba je podnesena 10. svibnja 2018., a tužitelji odnosno njihovi prednici su izgubili posjed najkasnije 1992. godine od kada je početo teči rok za zastaru glede tražbine u ovom postupku

18. Tuženik je zatražio naknadu parničnog troška glede sudske pristojbe na odgovor na tužbu i sastav odgovora na tužbu. Obzirom da tužitelji nisu uspjeli u ovom postupku, oni su dužni platiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu po članku 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18, 51/23 – dalje u tekstu ZSP). Također, tuženiku nije dosuđen ni trošak sastava odgovora na tužbu jer isti nije specificiran.

19. Stoga je riješeno kao u izreci.

Slavonski Brod 23. listopada 2025.

Sudac

Pavo Garić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, u tri istovjetna pisana primjerka.