REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3362/2020-120

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužitelja ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & partneri d.o.o., protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. iz Zagreba, Slovenska 24, OIB: 52848403362, koga zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, koga zastupa punomoćnik Krešimir Franjo Šenjug, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 8. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Barišić Šutić, odvjetnice, zamjenice punomoćnika tuženika Sonje Šugh Bečheli, odvjetnice i punomoćnika tuženika, dana 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. isplatiti tužitelju KE iznos od 104.894,20 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje:

na iznos od 99.326,42 EUR teku od 13.veljače 2019. do isplate,

na iznos od 1.150,96 EUR teku od 11. studenoga 2023. do isplate, na iznos od 1.225,46 EUR teku od 12. veljače 2019. do isplate,

na iznos od 63,21 Eur teku od 15. siječnja 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. veljače 2019. do isplate,

na iznos od 122,30 Eur teku od 15. ožujka 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. travnja 2019. do isplate,

na iznos od 131,04 Eur teku od 15. svibnja 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. lipnja 2019. do isplate,

na iznos od 131,04 Eur teku od 15. srpnja 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. kolovoza 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. rujna 2019. do isplate,

na iznos od 131,04 Eur teku od 15. listopada 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. studenoga 2019. do isplate,

na iznos od 131,04 Eur teku od 15. prosinca 2019. do isplate,

na iznos od 136,11 Eur teku od 15. siječnja 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. veljače 2020. do isplate,

na iznos od 132,36 Eur teku od 15. ožujka 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. travnja 2020. do isplate,

na iznos od 136,92 Eur teku od 15. svibnja 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. lipnja 2020. do isplate,

na iznos od 136,92 Eur teku od 15. srpnja 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. kolovoza 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. rujna 2020. do isplate,

na iznos od 136,92 Eur teku od 15. listopada 2020. do isplate,

na iznos od 141,48 Eur teku od 15. studenoga 2020. do isplate,

na iznos od 136,92 Eur teku od 15. prosinca 2020. do isplate,

te na ime rente za trajnu tuđu pomoć i njegu plaćati mjesečnu rentu počevši od 1. prosinca 2020. pa ubuduće, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je tuženik dužan dospjele obroke platiti odjednom, a buduće dospijevajuće najkasnije do svakog 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, i to za prosinac 2020. iznos od 141,48 Eur, za 2021. mjesečni iznos od 144,48 Eur, za 2022. mjesečni iznos od 158,34 Eur, za 2023. godinu mjesečni iznos od 183,96 Eur, za 2024. godinu mjesečni iznos od 182,70 Eur, kao i nadalje u mjesečnom iznosu od 182,70 Eur, za zateznom kamatom s tijekom od 15. u mjesecu za prethodni mjesec i sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos od 3.425,53 Eur sa zatraženom zateznom kamatom, zahtjev za zateznom kamatom koja na iznos od 1.225,46 Eur teče od 25. rujna 2018. do 11. veljače 2019., kao i zahtjev za isplatom rente za tuđu pomoć u iznosu preko dosuđenoga, zajedno sa zatraženom zateznom kamatom.

i

r i j e š i o  j e

I Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 5. lipnja 2025.

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. naknaditi tužitelju KE troškove postupka u iznosu od 38.957,47 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. listopada 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je 24. rujna 2018. stradao u prometnoj nesreći kao vozač motocikla reg. ozn. [registarska oznaka]. Tvrdi kako je za nezgodu odgovoran EE iz [adresa], koji je upravljao teretnim skupom vozila koji se sastojao od pogonskog vozila reg. ozn. [registarska oznaka] i priključnog vozila reg. ozn. [registarska oznaka], uslijed čega je priključnim vozilom naletio na motocikl kojim je upravljao tužitelj. Navodi kako je priključno vozilo štetnika u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Navodi i da je u štetnom događaju zadobio izrazito teške ozljede zbog kojih mu je izvršena nadlaktična amputacija lijeve ruke te mu je zaostao i postoperativan ožiljak, što predstavlja naruženje jakog stupnja i stalno uočljivo. Navodi i da su ozljede iz štetnog događaja onemogućile tužitelja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te mu je bila potrebna tuđa pomoć po štetnom događaju, a potrebna mu je i trajna tuđa pomoć i njega. Podneskom od 5. lipnja 2025. specificira tužbeni zahtjev i to na način da potražuje ukupan iznos od 108.319,73 Eura, a koji se odnosi na štetu kako slijedi:

- iznos od 99.326,42 Eura sa zateznom kamatom od 13. veljače 2019. do isplate za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti i potrebe za tuđom pomoći i njegom,

- iznos od 1.214,17 Eura sa zateznom kamatom od 11. studenoga 2023. za imovinsku štetu zbog plaćenih troškova liječenja,

- iznos od 1.225,46 Eura sa zateznom kamatom od 25. rujna 2018. za imovinsku štetu zbog štete na vozilu,

- iznos od 6.553,68 Eura za nenovčanu imovinsku štetu zbog potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom u razdoblju od prosinca 2018. do studenoga 2020.,

- kao i mjesečni iznos rente za tuđu pomoć i njegu u visini 278,88 Eur mjesečno počev od 1. prosinca 2020. pa nadalje, sve sa zateznom kamatom od 15-og u mjesecu do isplate.

Uz navedeno tužitelj potražuje i naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, kao i pasivnu legitimaciju, no osporava odgovornost svoga osiguranika, smatrajući da je za nesreću isključivo odgovoran tužitelj zbog prekomjerne brzine kojom je vozilo motocikl, a osporava i da bi tužitelju bila potrebna trajna tuđa pomoć i njega. U svakom slučaju osporava i visinu tražene naknade, kao i tijek zatezne kamate. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Umješač na strani tuženika pridružuje se navodima tuženika iz odgovora na tužbu i tijekom postupka, osporavajući odgovornost tuženika, potrebu tužitelja za trajnom tuđom pomoći i njegom i visinu postavljenog zahtjeva.

4. Tužitelj je podneskom od 5. lipnja 2025. povisio zahtjev po osnovi naknade za trajnu tuđu pomoć i njegu, kojoj preinaci se tuženik usprotivio na ročištu za glavnu raspravu održanom 18. lipnja 2025. Sud je istu preinaku dopustio rješenjem koje je sastavni dio ove presude, s obzirom je učinjena po provedenom financijskom vještačenju, tako da se radi o preinaci koju, u skladu s odredbom čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP), tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

5. Podneskom od 17. srpnja 2023. tužitelj je priznao postojanje doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja u visini 30%.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, odnosno, postoji li doprinos tužitelja za nastanak štetnog događaja u visini koja prelazi omjer od 30% koliko priznaje tužitelj. Također, sporno je je li tužitelju nastala potreba za tuđom pomoći i njegom trajne naravi, a sporna je i visina štete i tijek zatezne kamate.

7. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o očevidu (list 6-10 spisa), nalaz i mišljenje dipl. ing. Srećka Hlišča (list 11-22 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 23-63, 140-147, 200 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-684/20-9 od 10.11.2020. (list 81-94 spisa), spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-684/20 (u priklopu), račune za troškove liječenja (list 129-133, 148-150, 201-221, 299-309 spisa), izvid štete (list 134-135 spisa), saslušani su svjedoci HE, PE, JE, EE (list 161-163 spisa), svjedoci AE i ĐE (list 186 spisa), svjedokinja ŠE (list 169 spisa) i tužitelj (list 169-170 spisa), provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 177-188 i 230-231 spisa), vještak dipl. ing Berislav Šimunović usmeno je obrazložio nalaz i mišljenje (list 239-240 spisa), izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja (list 246-275 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po dr Jakši Filipoviću Čugura, dr. ŽE i dr. FE (list 280-285 spisa), saslušani su vještaci dr. Jakša Filipović Čugura, ŽE i dr. FE (list 373-375 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković (list 386-389 spisa) te je vještakinja Petra Blašković usmeno obrazložila nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi (list 412 spisa).

8. Time su izvedeni svi dokazi koje su stranke predložile u ovome postupku, osim dokaznog prijedloga tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja, koji dokazni prijedlog nije prihvaćen iz razloga što je nalaz i mišljenje liječnika vještaka koji je dan u ovome postupku prihvaćen u cijelosti, kao i dokazni prijedlog tužitelja za dopunom financijskog vještačenja iz razloga navedenih u daljnjem obrazloženju ove presude.

9. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP-a) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

10. Na okolnost odgovornosti tuženika te postoji li doprinos tužitelja samom nastanku štetnog događaja (preko priznatih 30%) izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, uvid u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-684/20, saslušan je tužitelj i svjedoci te je provedeno prometno vještačenje.

11. Iz iskaza svjedoka HE u bitnome proizlazi kako je u svome vozilu stajao na semaforu čekajući da se upali zeleno svjetlo te, kada se palilo zeleno svjetlo, između auta je prošao motor i produžio naprijed. Kada je vozač motora vidio da kamion iz desne trake ide u lijevo, naglo je zakočio i izgubio kontrolu. Motorist je vozio većom brzinom od dopuštene dok je kamion vozio normalnom brzinom i vozač kamiona dao je lijevi žmigavac prije prestrojavanja.

12. Iz iskaza svjedoka JE u bitnome proizlazi da je stajao na semaforu u smjeru Sesveta, naišao je motor tako da je prošao između vozila i nastavio voziti, tada se već upalilo zeleno svjetlo. Tada je vidio kako se kamion htio prestrojiti u lijevu traku, nakon čega je motociklist pao, a kamion je otišao, valjda ga nije niti vidio. Nije vidio da bi kamion dao pokazivač smjera.

13. Iz iskaza svjedoka EE u bitnome proizlazi kako je on sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi kao vozač kamiona. Prestrojavao se iz desne u lijevu traku, dao je lijevi žmigavac i provjerio je u retrovizoru i izvršio provjeru mrtvog kuta, vozio je 82 km/h. Nije vidio motociklista niti je osjetio udarac te je samo produžio u Samobor kada ga je nazvala policija i rekla da je imao sudar pa se vratio. Vozi već 40 godina i njegova uobičajena radnja je da prije prestrojavanja uvijek da žmigavac, provjeri u retrovizoru i izvrši provjeru mrtvog kuta pa je zato naveo da je tako i tada.

14. Iz iskaza svjedokinje NE u bitnome proizlazi kako se sa suprugom vozila po Slavonskoj aveniji, u istom pravcu kao i tužitelj. Tužitelj se vozio motociklom iza njihovog vozila te ih je pretekao i uto je vidjela kako kamion koji se također vozio ispred njih se prestrojava u lijevu traku i motor je udario u taj kamion. Prije udara motor se kretao po lijevoj traci, a udarac se dogodio kada se kamion prestrojavao, odnosno za vrijeme te radnje prestrojavanja.

15. Iz iskaza svjedokinje ŠE u bitnome proizlazi kako se vozila kao suvozač u vozilu sa suprugom. Vozili su se u istom smjeru kao i kamion i motor, a iza njih. Motor je vozio ispred po sredini između vozila. Kamion je prelazio iz desne u lijevu traku, a i motor se htio ubaciti u lijevu traku te je tu došlo do sudara. Kamion je većinom dijela već bio u lijevoj traci kada se sudar dogodio. Sjeća se da je kamion davao lijevi pokazivač smjera jer se prebacivao u lijevu traku.

16. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi kako je toga dana krenuo s posla, sjeo na motor, stavio na sebe svu opremu i krenuo kući. Sljedeće čega se sjeća je da ga budi mobitel u bolnici. Ne sjeća se ničega neposredno ni prije nesreće. Inače svaki dan ide tim istim putem kući i vozi u skladu s ograničenjima. Zbog teških posljedica ove nezgode potrebna mu je pomoć, a tu pomoć mu pružaju supruga i ostatak obitelji. Nastaju mu troškovi zbog lijekova koje mora uzimati, a sam ih plaća i nisu na listi HZZO-a. Pomoć u kući potrebna mu je kada treba presvući dijete, staviti dijete u sjedalicu, pomaknuti bilo koju stvar u kući i slično. To su sve stvari koje bi inače mogao sam, ali ovako mu pomaže uglavnom supruga. Zaostalo mu je naruženje na mjestu gdje mu je amputirana lijeva ruka pa komad kože visi, na desnom koljenu gdje je ožiljak i na peti na toj nozi koja je pomaknuta za 5, 6 mm, a zaostao je i rez nakon operacije od ključne kosti skoro do kraja ruke. Također napukli su mu kralješci u vratu i rebra, krvarenje u mozgu i oteklina i probušeno mu je lijevo plućno krilo. Oštećeno mu je i vozilo, odnosno motocikl i to je nastala totalna šteta.

17. Sud je izvršio i uvid u naruženje tužitelja i utvrdio postojanje naruženja, opisanog po tužitelju i vještacima u sklopu nalaza i mišljenja.

18. Iskazi saslušanih svjedoka i tužitelja su prihvaćeni, s obzirom ne sadrže nikakve proturječnosti između sebe, kao ni s dokumentacijom koja prileži spisu, osim u dijelu iskaza saslušanog osiguranika tuženika, u kojemu je iskazao kako je izvršio sve potrebne provjere prije poduzimanja radnje prestrojavanja. Naime, iz provedenog vještačenja u ovome postupku, kao i onoga priloženog uz tužbu, jasno proizlazi da bi u tom slučaju osiguranik tuženika uočio tužitelja i na taj način, odustajanjem od radnje prestrojavanja, izbjegao nastanak štetnog događaja. U tom dijelu njegov iskaz suprotan je i utvrđenju iz pravomoćne presude kaznenog suda, u kojoj je jasno navedeno kako je osiguranik tuženika kriv za izazivanje prometne nesreće, jer je započeo s prestrojavanjem na lijevu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja. Nije prihvaćen iskaz svjedoka ni u dijelu kojim iskazuju da je vozač kamiona dao lijevi žmigavac, s obzirom u tom dijelu su proturječni iskazu svjedoka koji navode da nisu vidjeli da bi dao lijevi žmigavac prije prestrojavanja, a vještak je u nalazu i mišljenju naveo kako tu činjenicu nije moguće tehničkim putem utvrditi.

19. Iskazi svjedokinje PE i svjedoka AE nisu posebno cijenjeni, budući da ne sadrže činjenice bitne za predmet spora, jer nisu vidjeli štetni događaj.

20. Uvidom u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-684/20 utvrđeno je kako je u tome postupku pravomoćno presuđeno da je optuženi EE kriv što je 24. rujna 2018. u 16,15 sati u Zagrebu, upravljajući teretnim vozilom marke „MAN“ registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je vuklo priključno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] južnim kolnikom Slavonske avenije, desnom od dvije prometne trake u smjeru istoka te je dolaskom na oko 500 metara istočnije do raskrižja s Ulicom III Resnik, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 43. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama započeo s prestrojavanjem na lijevu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja, pa kada je teretni skup bio u započetom prelasku preko isprekidane razdjelne linije na lijevu traku te je dijagonalno prelazio na desnu stranu lijeve trake, na stražnju lijevu bočnu stranu priključnog vozila [registarska oznaka] u području kotača stražnje osovine, snažnim kočenjem u izbjegavanju naleta, desnim prednjim dijelom naletio je motocikl registarske oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao ČE, krećući se sredinom kolnika između kolone vozila u lijevoj i desnoj prometnoj traci, a neposredno prije prometne nesreće se ubacivao u lijevu prometnu traku, uslijed čega je došlo do prevrtanja motocikla i struganja po lijevom boku lijevom stranom lijeve vozne trake prema rubnjaku razdjelnog pojasa, u kojeg je motocikl udario i promijenio smjer uz preokretanje na desni bok na kojem se zaustavio, kojom prilikom je ČE zadobio tjelesne povrede koje u svojoj ukupnosti čine osobito tešku tjelesnu povredu, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog prouzročio osobito tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 5. u svezi stavka 2. Kaznenog zakona/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 5. Kaznenog zakona/11.

21. Odredbom čl. 12. st. 3. ZPP-a propisano je kako je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

22. Neosnovan je, stoga, prigovor tuženika i umješača na strani tuženika, kojim osporavaju odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, s obzirom da je pravomoćnom kaznenom presudom utvrđeno da je kriv za izazivanje predmetne prometne nesreće, čime je ovaj sud vezan.

22.1. Uz navedenu odgovornost osiguranika tuženika, sud je u ovome postupku utvrđivao postoji li doprinos tužitelja nastanku štete, u skladu s odredbom čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje: ZOO), kojom je propisano kako oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. S obzirom da je tužitelj priznao postojanje svoga doprinosa u omjeru 30%, u ovome postupku bilo je potrebno utvrditi postoji li njegov doprinos nastanku štete u omjeru koji prelazi 30%.

23. Radi utvrđivanja navedene okolnosti, provedeno je i prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću. Navedeno vještačenje prihvaćeno je iz razloga što je jasno i nedvosmisleno, njime je odgovoreno na zadatak koji je postavio sud, primjedbe su otklonjene usmenim obrazloženjem vještaka, a u bitnome ne odudara niti od nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišča dostavljenog uz tužbu.

23.1. Tako iz nalaza i mišljenja u bitnome proizlazi kako je motocikl tužitelja s prednjim desnim bočnim dijelom došao u kontakt sa vanjskim dijelom stražnjeg lijevog kotača priključnog vozila osiguranika tuženika. S obzirom na karakter štetnog događaja, radi se o bočnom okrznuću vozila. Nakon kontakta tužitelj je izgubio nadzor nad motociklom koji se prevrnuo na lijevi bok i u klizanju i struganju naletio na rubni kamen, prevrnuo se na desni bok i djelomično prešao na mekani teren te se nakon 18,3 m vratio na kolnik i u klizanju po desnom boku otklizao do zaustavnog položaja u desnoj prometnoj traci južnog kolnika Slavonske avenije. Vozač skupa vozila nije osjetio ovaj kontakt pa se nije zaustavio nakon štetnog događaja, već je nastavio s vožnjom. Mjesto kontakta se nalazilo u lijevoj prometnoj traci južnog kolnika Slavonske avenije, oko 1,2 m od središnje linije i oko 3 m prije završetka traga kočenja motocikla tužitelja. Provedena analiza je pokazala da je tužitelj, dok se nalazio u lijevoj prometnoj traci južnog kolnika Slavonske avenije, udaljen oko 1,5 m od središnje linije kolnika, poduzeo radnju intenzivnog kočenja iz brzine od oko 106,8 km/h, udaljen oko 43,4 m od mjesta štetnog događaja, u trenutku kada se skup vozila nalazio u radnji prestrojavanja iz desne u lijevu prometnu traku, s prednjim lijevim vrhom na središnjoj liniji kolnika, na početku radnje prelaska u lijevu prometnu traku. Međutim na tom putu tužitelj nije uspio zaustaviti svoj motocikl pa je s brzinom od oko 89 km/h došao u kontakt s priključnim vozilom skupa vozila osiguranika tuženika na prethodno opisani način. U trenutku štetnog događaja skup vozila se nalazio djelomično prepriječen u lijevoj prometnoj traci, pri čemu je prednji dio teretnog vozila najvećim dijelom svoje širine već bio u lijevoj prometnoj traci, dok je stražnji dio priključnog vozila bio oko polovine svoje širine u lijevoj prometnoj traci. Za izračun brzine kretanja skupa vozila neposredno prije i u trenutku štetnog događaja nema elemenata. Tehnički je moguće da se skup vozila kretao iskazanom brzinom od oko 82 km/h. Tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je, i ako jeste, u kojem trenutku vozač skupa vozila upalio lijevi pokazivač smjera i time najavio svoju namjeru za prestrojavanjem. Ukoliko je to učinio pravovremeno, prije početka radnje prestrojavanja, tada je tužitelj mogao na vrijeme vidjeti namjeru vozača vozila skupa vozila za prestrojavanjem, u tom slučaju bi smanjivanjem brzine svog motocikla na brzinu kretanja skupa vozila izbjegao ovaj štetni događaj. U trenutku kada je vozač skupa vozila poduzeo radnju prestrojavanja, tužitelj se već nalazio u lijevoj prometnoj traci pa da je vozač skupa vozila prije prestrojavanja provjerio svoj lijevi bočni retrovizor vidio bi tužitelja na motociklu u lijevoj prometnoj traci i da je tada odustao od radnje prestrojavanja i nastavio se kretati desnom prometnom trakom južnog kolnika, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Na način kako je u ovoj prometnoj situaciji reagirao tužitelj radnjom intenzivnog kočenja, udaljen oko 43,4 m od mjesta štetnog događaja, uspio bi smanjiti brzinu kretanja motocikla na brzinu kretanja skupa vozila prije dolaska do visine stražnjeg ruba priključnog vozila, čime bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut, da se kretao brzinom manjom od 99,6 km/h. Na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja brzina kretanja vozilima je ograničena prometnim znakom na 80 km/h.

23.2. U usmenom obrazloženju nalaza i mišljenja, kao i njegove dopune, vještak dipl. ing. Berislav Šimunović naveo je kako se tužitelj na motociklu morao određeno vrijeme kretati lijevom prometnom trakom prije nego što je poduzeo radnju intenzivnog kočenja. Prilikom radnje intenzivnog kočenja došlo je do blokiranja kotača motocikla, pri čemu motocikl postaje neupravljiv, pa tužitelj nakon blokiranja kotača nije mogao više mijenjati smjer kretanja motocikla. Tužitelj je poduzeo radnju intenzivnog kočenja u trenutku kada je skup vozila bio prednjim lijevim vrhom na početku radnje prelaska iz desne u lijevu prometnu traku. Tužitelj se u cijelosti nalazio u lijevoj prometnoj traci, udaljen oko 1,5 m od središnje linije, vozač skupa vozila je mogao vidjeti motocikl tužitelja u lijevoj prometnoj traci u svom lijevom bočnom retrovizoru bez obzira na brzinu kretanja motocikla pa da je vozač skupa vozila tada odustao od radnje prestrojavanja do štetnog događaja ne bi došlo. Također, da se tužitelj na motociklu kretao dozvoljenom brzinom od 80 km/h, u tom slučaju, s obzirom na brzinu kretanja skupa vozila, skup vozila je mogao izvršiti radnju prestrojavanja pri čemu bi udaljenost između motocikla i skupa vozila bila kontinuirana i do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

24. Na temelju tako izvedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da je tužitelj na motociklu vozio u lijevoj prometnoj traci južnog kolnika Slavonske avenije,

- da je osiguranik tuženika EE upravljao skupom vozila i vozio desnom prometnom trakom,

- da je tužitelj vozio brzinom većom od dopuštene i to oko 106,8 km/h (dopuštena brzina je 80 km/h), a osiguranik tuženika brzinom od oko 82 km/h,

- da je osiguranik tuženika krenuo u radnju prestrojavanja iz desne u lijevu prometnu traku u kojoj se nalazio tužitelj, čime je došlo do kontakta između motocikla kojim je upravljao tužitelj i skupa vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika i posljedično, do klizanja, struganja i pada tužitelja,

- da bi predmetna nezgoda bila izbjegnuta da je tužitelj vozio brzinom unutar dopuštene,

- da bi predmetna nezgoda bila izbjegnuta da je osiguranik tuženika prije prestrojavanja provjerio svoj lijevi bočni retrovizor, jer bi tada vidio tužitelja na motociklu u lijevoj prometnoj traci i odustao od radnje prestrojavanja.

25. Činjenicu je li osiguranik tuženika dao lijevi pokazivač smjera prije upuštanja u radnju prestrojavanja nije bilo moguće utvrditi tehničkim putem, dok su neki od svjedoka iskazali da su vidjeli da je osiguranik tuženika dao pokazivač, a neki su iskazali kako nisu vidjeli da bio dao pokazivač smjera prije radnje prestrojavanja. Neovisno o navedenome, u postupku je utvrđeno da osiguranik tuženika nije izvršio provjeru u retrovizoru, jer, u slučaju da je isto učinio, uočio bi tužitelja koji se već kretao po lijevoj traci kolnika.

26. Stoga je utvrđeno kako je osiguranik tuženika postupio protivno odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, dalje: ZOSPC) kojom je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu te da je prije započinjanja tih radnji dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. S obzirom na navedeno, tuženik je u skladu s odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) dužan naknaditi tužitelju štetu koja mu je nastala u predmetnom štetnom događaju.

26.1. Pritom je neosnovanim ocijenjen prigovor tuženika kojim ističe da on nije pasivno legitimiran u ovome postupku budući da on nije osiguratelj teretnog vozila, već osiguratelj prikolice. Naime, kada vučno i priključno vozilo čine jednu funkcionalnu cjelinu i kada su osiguravatelji vučnog i priključnog vozila različite osobe, oba osiguravatelja odgovaraju solidarno za štetu nastalu trećim osobama, budući da upravo činjenica da vučno i priključno vozilo predstavljaju jednu povezanu cjelinu znači i mogućnost oštećenika tražiti naknadu štete solidarno od oba osiguratelja na temelju odredbe čl. 43. st. 1. ZOO-a (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-x 860/2017-2 od 9. listopada 2019.).

27. Uz navedeno protupravno postupanje osiguranika tuženika, utvrđeno je kako je tužitelj također postupio protupravno vozeći brzinom oko 106,8 km/h, dok je dopuštena brzina 80 km/h, a predmetna nezgoda bila bi izbjegnuta da je tužitelj vozio brzinom unutar dopuštene. Time je tužitelj postupio protivno odredbi čl. 53. ZOSPC, kojom je propisano kako na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio, dok se na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju može prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat.

28. S obzirom da je odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano kako oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu; to je sud utvrdio doprinos tužitelja nastanku štete u omjeru 30%, koliko tužitelj i priznaje u ovome postupku, te ocijenio da je u skladu s odredbom čl. 1092. ZOO-a tuženik dužan naknaditi tužitelju 70% nastale mu štete u predmetnom štetnom događaju. Naime, veći omjer odgovornosti, po ocjeni ovoga suda, ipak leži na osiguraniku tuženika, s obzirom da je on svojom radnjom (prestrojavanjem u lijevu traku), bez prethodne provjere može li to učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, prouzročio sam štetni događaj. Tužitelj je doprinio njegovu nastanku, zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, ali glavni uzrok nastanka nesreće je radnja osiguranika tuženika i upravo zbog toga ocijenjeno je da je tuženik odgovoran za štetu nastalu tužitelju u skladu s odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a, umanjeno za njegov doprinos od 30% u skladu s odredbom čl. 1092. ZOO-a.

29. Na okolnost opsega i visine neimovinske i nenovčane imovinske štete, kao i imovinske štete, izvedeni su dokazi uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja, zdravstveni karton tužitelja, saslušanjem tužitelja, uvidom u naruženje tužitelja te provođenjem medicinskog vještačenja po dr. CE, dr. ŽE i dr. FE.

1 0

30. Iz svih citiranih dokaza, a poglavito nalaza i mišljenja liječnika vještaka, utvrđeno je kako je tužitelj, rođen 1989., stradao u štetnom događaju 24. rujna 2020.g. i pritom je zadobio višestruke teške ozljede ( Gangrena antebrachii sin.; Politrauma; SAH; Plegia extremitas superioris sin.; Avulsio plexus brachialis lat. sin.; Haematoma medullae spinalis; Fractura foraminis jugularis; Fractura proc. spinalis C7; Fractura proc. transversalis C6 et C7; Contusio et occlusio a. axillaris lat sin.; Occlusio a. brachialis lat. sin.; Contusio thoracis sin.; Fractura costae I, II, VII, VIII, IX et X lat. sin.; Fractura scapulae multiphragmentalis lat. sin.; Contusio et haemathoma gl. suprarenalis sin.; Fractura humeri pars distalis multiphrag.; Fractura ulnae pars distalis sin.; Fractura ossi trapezium et trapezoiedum lat. sin.; Contusio et excoritaio ATC bill.; Excoriatio genus dex.; Contusio capitis; VLC capitis et excoriatio capitis; Haemathoma paraorbitalis; Excoriatio manus bill.). Po završenom liječenju s kirurško-neurološkog stanovišta zaostaju trajne posljedice uslijed gubitka lijeve ruke u visini nadlaktice s minimalnim kretnjama lijevog ramena, zatim po serijskom prijelomu šest lijevih rebara, zaostalom fantomskom boli i uslijed redukcije kretnji nakon ozljede nastavaka vratne kralježnice. Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Poremećaja prilagodbe (F43.2), te nastavno Anksioznog poremećaja (F41), budući je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je, uz liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 10 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 20 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 20 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Uvažavajući dob tužitelja, rođen 1989., predmetno ozljeđivanje je utjecalo na njegov svakodnevni život i kvalitetu života jer navedene ozljede dovode do opisane invalidnosti. U navedenom štetnom događaju zadobivene ozljede, umanjile su njegovu životnu aktivnost objedinjeno i realno za 85% (s kirurškog stajališta 75%, neurološkog stajališta 5%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Trajne posljedice potiču od više organskih sustava. Prema uvidu u zdravstveni karton i anamnestički, u tužitelja prije predmetnog štetnog događaja nije postojalo stanje narušenog zdravlja koje bi utjecalo na nastanak i posljedice ozljeda pretrpljenih u predmetnom štetnom događaju. Naruženost je jakog stupnja i vidljiva. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 30 dana po 5 sata dnevno, te još 30 dana po 3 sata dnevno, za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično. Trajna tuđa pomoć se cijeni s 2h dnevno. Liječenje tužitelja završeno je 2. rujna 2021., a status psihičkih funkcija stabiliziran je 4. prosinca 2019.

31. Usmenim obrazloženjem na glavnoj raspravi vještaci su naveli kako je lijek Paleksia opioidni analgetik, lijek koji se koristi za ublažavanje bolova srednjeg do jakog intenziteta i ovisno o indikaciji nadležnog liječnika jedan je od lijekova izbora u liječenju fantomske boli. Stoga se sa stanovišta vještaka primjena takvog lijeka kod tužitelja može smatrati opravdanim. Vezano uz upit o dominantnosti ili nedominantnosti gornjeg ekstremiteta koji je amputiran, vještak je naveo kako je tužitelj dešnjak, no kako u sadašnjem trenutku ta okolnost nema svoju vrijednost s obzirom da tužitelju je zaostao

1 1

samo desni gornji ekstremitet i bataljak gornjeg lijevog ekstremiteta s kojim se teško može koristiti iz ranije navedenih ozljeda iz štetnog događaja. Trajne posljedice od 75% sastoje se uslijed gubitka gornjeg lijevog ekstremiteta u visini od 65%, prijeloma šest rebara lijevog prsišta u visini od 10%, redukcije kretnji vratne kralježnice uslijed prijeloma dva poprečna nastavka 6. i 7. vratnog kralješka 7%, a objedinjena ocjena je 75% ne računajući u cijelosti smanjenu pokretljivost lijevog ramena uslijed višeivernog prijeloma lijeve lopatice kao i oštećenja brahijalnog pleksusa uslijed čega su kretnje bataljka u lijevom ramenom zglobu značajno umanjene. Gubitak ekstremiteta u cijelosti ne stvara razliku dominantnog i nedominantnog ekstremiteta, dok razlika postoji kada postoje ozljede bez amputacije na dominantnoj i nedominantnoj ruci. U sudsko medicinskoj praksi ne postoji razlika gubitka dominantnoga ili nedominantnoga ekstremiteta. Tužitelj se adaptirao s pojačanim naporima u svome svakodnevnom životu međutim postoje poslovi kao i higijenski zahvati gdje je potrebno korištenje obje ruke kako u kuhanju tako i u održavanju stambenoga prostora, u higijenskim potrebama, pri oblačenju pojedinih odjevnih predmeta kao i nabavkama gdje je ograničen s obzirom na mogućnost nošenja s jednom rukom itd. Vezano uz opseg trajne tuđe pomoći, vještaci smatraju s obzirom na mladu dob tužitelja, da su njegove potrebe možda čak i veće te stoga smatraju da je njihova ocjena objektivna s obzirom na životne potrebe koje se nameću s dobi tužitelja. Procjena smanjenja životne aktivnosti s neurološkog stanovišta donesena je s dva naslova: prvi i dominantni je fantomska bol u amputiranoj lijevoj ruci, a drugi moždano krvarenje koje je u manjem stupnju tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju.

32. Takav nalaz i mišljenje liječnika vještaka prihvaćen je u cijelosti. Naime, vještaci su nalaz i mišljenje dali na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije, uvida u zdravstveni karton i pregleda tužitelja. Pritom se radi o vještacima specijalistu kirurgu, neurologu i psihijatru, koji su objedinjeno dali zajednički nalaz i sveobuhvatno ocijenili opseg štete nastale tužitelju, a usmenim obrazloženjem odgovorili su na sva postavljena pitanja i otklonili sve primjedbe tuženika i umješača. Iz toga razloga sud nije prihvatio prijedlog tuženika i umješača za provođenjem novog medicinskog vještačenja, a isto ne bi bilo ni u skladu s načelom ekonomičnosti i efikasnosti koje proizlazi iz odredbe čl. 10. ZPP-a.

33. Što se tiče naruženja tužitelja kao posljedice predmetnog događaja, na ročištu za glavnu raspravu održanom 18. siječnja 2023. sud je u isto izvršio neposredan uvid.

34. Cijeneći tako utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, intenzitet duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i zbog naruženja, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO-a).

35. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti i naruženosti, kao kriterijima za određivanje njezine visine. Sud je utvrdio da je tužitelju nastala šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to u visini od 142.000,00 Eur (po kriteriju boli u visini od 2.000,00 Eur, po kriteriju straha u visini od 2.500,00 Eur, po kriteriju duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti u visini od 130.000,00 Eur te po kriteriju duševnih boli zbog naruženja u visini 7.500,00 Eur).

1 2

36. Vezano uz visinu cijene sata tuđe pomoći i njege provedeno je financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. Iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je izračun visine cijene po satu na ime potrebne tuđe pomoći i njege izvršen prema prosječnoj vrijednosti satnice NKV radnika, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći za grupu NKV- nekvalificirani radnik za promatrani period budući da je tužitelju potrebna nestručna pomoć. Izračun visine cijene sata za 2024. godinu izrađen je temeljem zadnjih dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku prema kojima prosječna mjesečno isplaćena neto plaća NKV u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu iznosila 760,00 EUR. Podatke za 2023. godinu DZS izračunava na temelju koeficijenata odnosa prosječne mjesečne isplaćene neto plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj prema ukupnom prosjeku za 2022. godinu i na temelju podataka iz obrasca JOPPD. U utuženom razdoblju bi cijena sata tuđe pomoći i njege iznosila 3,01 EUR za 2018. godinu, 3,12 EUR za 2019. godinu, 3,26 EUR za 2020. godinu, 3,44 EUR za 2021. godinu, 3,77 EUR za 2022. godinu, 4,38 EUR za 2023. godinu te 4,35 EUR za 2024. godinu.

37. U svome usmenom obrazloženju na glavnoj raspravi vještakinja Petra Blašković je vezano za prigovor tužitelja navela kako je vještačenje napravljeno sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku o satnici NKV radnika kako je to uobičajeno u istovrsnim spisima dok bi se podaci o prosječnoj neto cijeni sata osoba (ustanova) koje se s takvom uslugom bave trebalo zasebno pribaviti.

38. Tužitelj je potom predložio dopunu financijskog vještačenja i dostavio podneskom od 5. lipnja 2025. podatke o visini cijene sata osoba koje se bave uslugom pružanja pomoći u Gradu Zagrebu, s obzirom na području općine Rugvica, u kojoj je prebivalište tužitelja, ne postoje osobe koje pružaju takvu uslugu.

39. Sud je odbio prijedlog tužitelja za provođenjem dopunskog financijskog vještačenja, s obzirom je i sam tužitelj u svome iskazu naveo kako su mu pomoć pružali članovi njegove obitelji te ju pružaju i dalje, a nije plaćao stručnu pomoć. Pritom, tužitelj predlaže dopunsko vještačenje provesti imajući u vidu podatke o cijenama takve pomoći u Gradu Zagrebu, dok je nesporno da tužitelj živi u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji, a ne u Gradu Zagrebu.

40. Imajući u vidu sve navedeno, prihvaćen je u cijelosti nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković i utvrđena je cijena sata tuđe pomoći u visini 3,01 EUR za 2018. godinu, 3,12 EUR za 2019. godinu, 3,26 EUR za 2020. godinu, 3,44 EUR za 2021. godinu, 3,77 EUR za 2022. godinu, 4,38 EUR za 2023. godinu te 4,35 EUR za 2024. godinu.

41. Stoga je za 240 sati tuđe pomoći koja je tužitelju pružena po izlasku iz bolnice, u skladu s odredbom čl. 1095. ZOO i čl. 1085. ZOO, sud utvrdio da je tužitelju za pruženu tuđu pomoć i njegu za 240 sati nastala nenovčana imovinska šteta u iznosu od 722,40 Eur (po cijeni sata 3,01 Eur utvrđenoj za 2018. godinu).

42. Stoga je utvrđeno kako je tužitelju nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti i nenovčana imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u visini 142.722,40 Eur, a kako je tužitelj istoj doprinio u omjeru od 30%, to mu je naknada umanjena u tom omjeru u skladu s odredbom čl. 1092. ZOO-a i utvrđeno je

1 3

da mu je tuženik dužan naknaditi 70% toga iznosa, odnosno iznos od 99.905,68 Eur, a kako je tužitelj konačno specificiranim zahtjevom iz podneska od 5. lipnja 2025. po toj osnovi zatražio isplatu iznosa od 99.326,42 Eur, to je u granicama postavljenog zahtjeva (čl. 2. ZPP-a) sud po toj osnovi prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

43. Prihvaćen je i zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske i nenovčane imovinske štete, s tijekom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, primjenom odredbe čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) kojom je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva i podnositelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina nesporni, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 3. propisano je da u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka; a stavkom 4. da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. S obzirom na navedeno, prihvaćen je zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na dosuđeni iznos neimovinske i nenovčane imovinske štete teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno, u granicama zahtjeva, od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 13. veljače 2019. do isplate (tako i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-373/2022-3 od 29. studenoga 2022.), dok je visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

43.1. Pritom, nije prihvaćen prijedlog tuženika da se pribave podaci vezano uz primitak socijalnih davanja na ime tjelesnog oštećenja tužitelja. Naime, prema pravnom shvaćanju sa šeste sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (6/22) održane 21. studenoga 2022., u parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ne može se umanjivati pravična novčana naknada neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/2013., 152/2014., 99/2015., 52/2016., 16/2017., 130/2017., 98/2019., 64/2020., 133/2020., 18/2022.), slijedom čega nema mjesta bilo kakvom uračunavanju u nominalnom iznosu i odbijanju primanja po osnovi socijalne skrbi, niti se činjenica ostvarivanja takvih prihoda prilikom odmjeravanja visine štete zbog povrede prava osobnosti treba uzeti u obzir.

44. Vezano uz tužiteljev zahtjev za naknadom troškova liječenja valja navesti kako je odredbom čl. 1095 st. 1. ZOO-a propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u vezi.

44.1. Liječnici vještaci su usmenim obrazloženjem na glavnoj raspravi naveli kako je lijek Paleksia opioidni analgetik, lijek koji se koristi za ublažavanje bolova srednjeg do jakog intenziteta i ovisno o indikaciji nadležnog liječnika jedan je od lijekova izbora u liječenju fantomske boli. Stoga se sa stanovišta vještaka primjena takvog lijeka kod tužitelja može smatrati opravdanim.

1 4

44.2. Uvidom u račune koje je tužitelj priložio u spis utvrđeno je kako je za lijek Palexia tužitelj 5.1.2021. platio 175,06 kn, 29.1.2021. - 175,06 kn, 23.2.2021. - 191,18 kn, 31.3.2021. – 191,18 kn, 13.4.2021. – 191,18 kn, 30.7.2021. – 191,18 kn, 31.8.2021.

– 191,18 kn, 13.8.2021. – 191,18 kn, 1.6.2021. – 191,18 kn, 30.6.2021. – 191,18 kn, 30.4.2021. – 191,18 kn, 27.11.2021. – 191,18 kn, 13.12.2021. – 191,18 kn, 24.12.2021. – 191,18 kn, 20.1.2022. – 191,18 kn, 8.1.2022. – 191,18 kn, 18.2.2022. – 191,18 kn, 5.2.2022. – 191,18 kn, 28.3.2022. – 191,18 kn, 3.3.2022. – 191,18 kn, 2.5.2022. – 191,18 kn, 15.4.2022. – 191,18 kn, 24.5.2022. – 164,93 kn, 17.5.2022. – 191,17 kn, 9.6.2022. – 160,70 kn, 1.6.2022. – 19,92 kn, 29.6.2022. – 356,11 kn, 15.6.2022. – 191,18 kn, 19.7.2022. – 322,40 kn, 12.7.2022. – 19,92 kn, 4.8.2022. – 327,80 kn, 25.7.2022. – 19,92 kn, 26.8.2022. – 322,40 kn, 18.8.2022. – 19,92 kn, 17.9.2022. – 19,92 kn, 2.9.2022. – 19,92 kn, 29.9.2022. – 19,92 kn, 20.9.2022. – 326,63 kn, 27.10.2022. – 326,63 kn, 13.10.2022. – 346,55 kn, 10.11.2022. – 19,92 kn, 28.10.2022. – 19,92 kn, 24.11.2022. – 19,92 kn, 22.11.2022. – 326,63 kn, 8.12.2022.

– 19,92 kn, 16.12.2022. – 326,63 kn, 22.12.2022. – 19,92 kn, 10.1.2023. – 20,64 Eura, 5.1.2023. – 2,64 Eura, 24.1.2023. – 26,60 Eura, 11.1.2023. – 2,64 Eura, 2.2.2023. – 2,64 Eura, 20.3.2023. – 50,44 Eura, 4.3.2023. – 50,44 Eura, 13.4.2023. – 2,64 Eura, 16.2.2023. – 29,24 Eura, 6.5.2023. – 2,64 Eura, 24.4.2023. – 50,44 Eura, 25.5.2023.

– 2,64 Eura, 17.5.2023. – 49,88 Eura, 7.6.2023. – 26,60 Eura, 6.6.2023. – 2,64 Eura, 29.6.2023. – 49,88 Eura, 15.6.2023. – 2,64 Eura, 3.8.2023. – 2,64 Eura, 21.7.2023. – 46,27 Eura, 24.8.2023. – 46,27 Eura, 14.8.2023. – 2,64 Eura, 18.9.2023. – 46,27 Eura, 7.9.2023. – 2,64 Eura, 9.10.2023. – 46,27 Eura, 29.9.2023. – 2,64 Eura, nečitak dan 10.2023. – 2,64 Eura, 19.10.2023. – 2,64 Eura i 10.11.2023. – 2,64 Eura.

44.3. Matematičkim zbrajanjem navedenih plaćenih troškova liječenja (uzevši u obzir samo plaćene troškove lijeka Palexia) utvrđeno je kako je tužitelj za taj lijek platio ukupan iznos od 1.644,23 Eura u razdoblju od 5. siječnja 2021. do 10. studenoga 2023.

44.5. S obzirom je utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja vještaka usmeno obrazloženog na glavnoj raspravi kako su ti troškovi opravdani, tuženik je dužan naknaditi ih tužitelju na temelju odredbe čl. 1095 st. 1. ZOO-a, ali umanjeno za tužiteljev doprinos od 30%, odnosno, u iznosu od 1.150,96 Eur.

44.6. Stoga je po toj osnovi zahtjev tužitelja prihvaćen u visini 1.150,96 Eur, a u preostalom dijelu za iznos od 63,21 Eura, taj zahtjev odbijen je kao djelomično neosnovan.

44.7. Budući da u skladu s odredbom čl. 1086. ZOO-a zatezna kamata na svaki pojedini plaćeni iznos teče od datuma nastanka odnosno plaćanja, a zadnji datum plaćanja je 10. studenoga 2023., to je prihvaćen i zahtjev za isplatom zatezne kamate na taj iznos od 11. studenoga 2023. do isplate.

45. Tužitelj potražuje i naknadu imovinske štete koja je nastala na vozilu (motociklu) u vlasništvu tužitelja u predmetnoj nezgodi.

46. Na okolnost visine štete na vozilu provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću koje je prihvaćeno u cijelosti, kao jasno i detaljno obrazloženo, kako pisano tako i usmeno na glavnoj raspravi.

46.1. Tako je utvrđeno kako je tužitelju u predmetnom događaju na motociklu u njegovom vlasništvu nastala totalna šteta u visini od 1.750,66 EUR, a što mu je tuženik

1 5

dužan naknaditi u skladu sa odredbom čl. 1085. ZOO-a, umanjeno za 30%, koliko iznosi doprinos tužitelja – dakle u iznosu 1.225,46 Eur, koliko tužitelj i potražuje po toj osnovi, sa zateznom kamatom koja u skladu s odredbom čl. 12. st. 1. ZOOP-a teče od podnošenja odštetnog zahtjeva 12. veljače 2019. do isplate, dok je taj zahtjev odbijen za tijek zatezne kamate od 25. rujna 2018. do 11. veljače 2019. kao djelomično neosnovan.

47. Tužitelj potražuje i naknadu štete zbog potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom.

48. Iz prihvaćenog nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi kako tužitelj ima potrebu za trajnom tuđom pomoći. Naime, s obzirom na gubitak gornjeg ekstremiteta, tužitelj se adaptirao s pojačanim naporima u svome svakodnevnom životu, međutim, postoje poslovi kao i higijenski zahvati gdje je potrebno korištenje obje ruke kako u kuhanju tako i u održavanju stambenoga prostora, u higijenskim potrebama, pri oblačenju pojedinih odjevnih predmeta kao i nabavkama gdje je ograničen s obzirom na mogućnost nošenja s jednom rukom. Vezano uz opseg trajne tuđe pomoći, vještaci smatraju s obzirom na mladu dob tužitelja, da su njegove potrebe možda čak i veće te stoga smatraju da je njihova ocjena objektivna s obzirom na životne potrebe koje se nameću s dobi tužitelja. Trajna tuđa pomoć se cijeni s 2h dnevno.

49. U pogledu visine cijene sata tuđe pomoći, kako je prethodno obrazloženo, tužitelju tuđu pomoć pružaju njegovi ukućani, a na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja vještakinje utvrđeno je da visina cijene sata iznosi 3,01 EUR za 2018. godinu, 3,12 EUR za 2019. godinu, 3,26 EUR za 2020. godinu, 3,44 EUR za 2021. godinu, 3,77 EUR za 2022. godinu, 4,38 EUR za 2023. godinu te 4,35 EUR za 2024. godinu.

50. S obzirom da je tužitelj pušten iz bolnice na kućno liječenje 5. listopada 2018., tada su mu ukućani počeli pružati tuđu pomoć. Pružanje te pomoći u opsegu 30 dana po pet sati dnevno i trideset dana po tri sata dnevno, koja je uračunata u dosuđeni iznos neimovinske i nenovčane imovinske štete, prestalo je početkom prosinca 2018.

51. Na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja liječnika vještaka, kao i prihvaćenog nalaza i mišljenja financijske vještakinje, tužitelju je u utuženom razdoblju nastala šteta zbog potrebe za tuđom pomoći u visini:

- za polovinu prosinca 2018. (30 x 3,01 Eur) u iznosu 90,30 Eur,

- za siječanj 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za veljaču 2019. (56 x 3,12 Eur) u iznosu 174,72 Eur,

- za ožujak 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za travanj 2019. (60 x 3,12 Eur) u iznosu 187,20 Eur,

- za svibanj 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za lipanj 2019. (60 x 3,12 Eur) u iznosu 187,20 Eur,

- za srpanj 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za kolovoz 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za rujan 2019. (60 x 3,12 Eur) u iznosu 187,20 Eur,

- za listopad 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za studeni 2019. (60 x 3,12 Eur) u iznosu 187,20 Eur,

- za prosinac 2019. (62 x 3,12 Eur) u iznosu 193,44 Eur,

- za siječanj 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za veljaču 2020. (58 x 3,26 Eur) u iznosu 189,08 Eur,

1 6

- za ožujak 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za travanj 2020. (60 x 3,26 Eur) u iznosu 195,60 Eur,

- za svibanj 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za lipanj 2020. (60 x 3,26 Eur) u iznosu 195,60 Eur,

- za srpanj 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za kolovoz 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za rujan 2020. (60 x 3,26 Eur) u iznosu 195,60 Eur,

- za listopad 2020. (62 x 3,26 Eur) u iznosu 202,12 Eur,

- za studeni 2020. (60 x 3,26 Eur) u iznosu 195,60 Eur.

51. Tuženik je, stoga, u skladu s odredbom čl. 1095. ZOO-a, dužan naknaditi tužitelju štetu zbog potrebe za tuđom pomoći u navedenom razdoblju umanjeno za 30% koliko iznosi doprinos tužitelja nastanku štete, odnosno:

- za polovinu prosinca 2018. u iznosu 63,21 Eur,

- za siječanj 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za veljaču 2019. u iznosu 122,30 Eur,

- za ožujak 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za travanj 2019. u iznosu 131,04 Eur,

- za svibanj 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za lipanj 2019. u iznosu 131,04 Eur,

- za srpanj 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za kolovoz 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za rujan 2019. u iznosu 131,04 Eur,

- za listopad 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za studeni 2019. u iznosu 131,04 Eur,

- za prosinac 2019. u iznosu 136,11 Eur,

- za siječanj 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za veljaču 2020. u iznosu 132,36 Eur,

- za ožujak 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za travanj 2020. u iznosu 136,92 Eur,

- za svibanj 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za lipanj 2020. u iznosu 136,92 Eur,

- za srpanj 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za kolovoz 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za rujan 2020. u iznosu 136,92 Eur,

- za listopad 2020. u iznosu 141,48 Eur,

- za studeni 2020. u iznosu 136,92 Eur.

52. Tužitelj zahtjevom potražuje od 1. prosinca 2020. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, isplatu mjesečnog iznosa od 278,88 Eura na ime naknade štete zbog trajne potrebe za tuđom pomoći, no, kako je već obrazloženo, nalazom i mišljenjem financijske vještakinje (za šezdeset sati tuđe pomoći mjesečno) mjesečni iznos naknade iznosio bi:

- za prosinac 2020. iznos 202,12 Eur - umanjeno za 30% 141,48 Eur,

- za 2021. godinu mjesečni iznos od 206,40 Eur - umanjeno za 30% 144,48 Eur,

- za 2022. godinu mjesečni iznos od 226,20 Eur - umanjeno za 30% 158,34 Eur,

- za 2023. godinu mjesečni iznos od 262,80 Eur - umanjeno za 30% 183,96 Eur,

- za 2024. godinu mjesečni iznos od 261,00 Eur - umanjeno za 30% 182,70 Eur, kao i nadalje u mjesečnom iznosu od 182,70 Eur, s iznosima koji dospijevaju 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, ubuduće, na temelju odredbe čl. 1095. st. 2. ZOO-a,

1 7

temeljem koje je tuženik dužan tužitelju plaćati rentu u tom iznosu zbog trajne potrebe za tuđom pomoći.

53. U preostalom dijelu, zahtjev za naknadu štete zbog potrebe za tuđom pomoći, kao i za rentom zbog buduće trajne potrebe za tuđom pomoći, odbijen je kao previsoko postavljen, sve kao pod točkom II. izreke presude.

54. Što se troškova postupka tiče, uzeta je u obzir okolnost što je tužitelj priznao postojanje svoga doprinosa od 30%, tako da je s osnovom uspio u cijelosti, dok je s visinom uspio 92% (traženo 108.319,73 Eur + za buduća petogodišnja davanja 16.732,80, ukupno 125.052,23 Eur; a dobio 104.894,20 Eur + za buduća petogodišnja davanja 10.226,16 Eur, ukupno 115.120,36 Eur), tako da u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik mu je dužan naknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje postupka u omjeru 92%, uzevši u obzir vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (125.052,23 Eur). Utvrđen je iznos pojedinih troškova tužitelja u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa mu je tako priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva i tužbe u visini od 941 bodova za svaki (Tbr. 7/1 Tarife), trošak pristupa na ročišta 13.9.2021., 17.11.2021., 4.5.2022., 9.11.2022., 18.1.2023., 8.11.2023., 3.7.2024., 27.3.2025., 18.6.2025, i 8.10.2025. u visini od 941 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife), za sastav četiri obrazložena podneska i to 26.2.2021., 16.3.2021., 24.5.2021. i 10.9.2021. u visini 941 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), za sastav obrazloženih podnesaka od 17.7.2023., 9.2.2024., 22.4.2024., 26.6.2024., 12.12.2024., 16.4.2025., 29.4.2025. i 5.6.2025. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/3 Tarife), za sastav podnesaka 3.2.2023., 5.12.2023., 4.7.2024. i 9.4.2025. u visini 25 bodova za svaki (Tbr. 8/4 Tarife) te trošak pristupa na ročište za objavu u visini 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife), što ukupno čini 16.006 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, čini iznos od 40.015,00 Eur. Tome iznosu nadodan je trošak pristojbe na tužbu 331,81 Eur i presudu u iznosu od 663,61 Eur, odnosno ukupno 41.010,42 Eur. S obzirom da mu je tuženik dužan naknaditi 92% nastalog mu troška prema uspjehu u sporu, to mu je dužan naknaditi 37.729,59 Eur, kao i trošak prometnog, medicinskog i financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 1.227,88 Eur, koji je bio potreban bez obzira na omjer uspjeha u sporu, tako da ukupno potreban trošak tužitelja kojega mu je tuženik dužan naknaditi iznosi 38.957,47 Eur.

55. Na tako određen trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

1 8

56. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka odbijen je kao previsoko postavljen, a trošak podnesaka od 19.12.2020. (dostavlja dokaz o uplati pristojbe na tužbu) i podneska od 8.11.2023. (istoga dana kada je održano ročište) nepotreban je za vođenje parnice pa je zahtjev za takav trošak neosnovan, u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a.

U Zagrebu, 23. listopada 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz rj o prist na presudu 663,61 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Umješaču po punomoćniku