Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-2220/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Ankice Matić, kao predsjednice vijeća, Dragice Samardžić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Nediljke Radić, kao članice vijeća, na temelju nacrta odluke koji je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari tužitelja B2 Kapital d.o.o. OIB: 57509775367, sa sjedištem u [adresa], zastupan po punomoćniku OD Ostović, Rakušić & Slovaček iz Zagreba, protiv tuženika pod 1) PN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika pod 2) NN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Anita Juretić, odvjetnica u OD Ivančević, Marinković i Partneri iz Splita, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-954/2017 od 25. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.

    p r e s u d i o  j e:

    Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-954/2017 od 25. lipnja 2025.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev radi iznosa od 37.662,51 kn sa pripadajućim kamatama. Također, naloženo je tužitelju da naknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 2.375,00 eura ( toč. II. izreke ).

    2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno žalbenim razlozima, podredno, ukine.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 37.662,51 kn sa pripadajućim kamatama na temelju Ugovora o nenamjenskom kreditu od 13.ožujka 2007., broj 5301912404, a koje obveze je preuzela prednica tuženika pok. ŠN.

    6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj sud našao je da bi bila počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a na koje ukazuje tužitelj u žalbi , ali radi se o takvim ( relativno bitnim ) povredama koje, suprotno žalbenim navodima, nisu bile od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

    7. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sporne odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu odredbe članka 8. ZPP-a te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo.

    8. U dosadašnjem tijeku postupka prvostupanjski je sud već donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev ali je ista ukinuta zbog pogrešno i nedovoljno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, drugostupanjskim rješenjima ukazano je da pored činjenice da nije utvrđeno je li doista na terenu postoje predmetne nekretnine, te činjenice da tuženici prigovaraju vrijednosti naslijeđenih nekretnina, nije bilo mjesta zaključku prvostupanjskog suda da vrijednost predmetnih nekretnine prelazi visinu dugovanja. U nastavku postupka da valja utvrditi odlučnu činjenicu na koju upiru tuženici, a ovo pogotovo što je tužitelj u tužbi predložio vještačenje vrijednosti nekretnina, što je propušteno učiniti, te potom odlučiti o tužbenim zahtjevu tužitelja.

    9. Pored nespornih činjenica da je prednica tuženika s tužiteljem zaključila Ugovor o nenamjenskom kreditu i da dugovanje nije podmireno prvostupanjski je sud u valjano provedenom dokaznom postupku utvrdio odlučne činjenice:

    - da uvidom u dopis Ureda za katastar, Odjela za Stari Grad proizlazi kako u katastarskom operatu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] i kuća na njima izgrađena kuća, k. o. [katastarska općina], nisu evidentirane.

    - da uvidom u dopis Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Starom Gradu proizlazi da navedene ne postoje u k. o. [katastarska općina],

    - da uvidom u dopis Ureda državne uprave, Službe za imovinsko pravne poslove proizlazi da rješenje kojim je CN rođ. O utvrđeno pravo na naknadu za deposedirano zemljište u iznosu od 7.541,84 kune nije pravomoćno i da se vodi upravni spor.

    10. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da nije moguće utvrditi vrijednost naslijeđenih nekretnina na terenu ( nije moguć dokaz očevidom na licu mjesta ) jer nekretnine koje su predmet nasljeđivanja ne postoje u službenim evidencijama. Također, da nisu utvrđena niti potraživanja prema HZMO, niti sredstava na štednoj knjižici banke. Stoga da tužitelj nije dokazao da su tuženici naslijedili imovinu koja bi bila dostatna za podmirenje utužene tražbine iza pok. ŠN.

    11. U žalbi tužitelj ističe da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka jer pogrešno navodi osobu koja nije prednik tuženika ( ĆN i P umjesto ŠN ), a izreka presude proturječna je razlozima iz toč. 7. obrazloženja. Navodi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i izveden pogrešan zaključak o tome da nekretnine koje se navode u rješenju o nasljeđivanju ne postoje kao takve jer da je evidentno da se radi o izvanknjižnom vlasništvu prednice tuženika i da je na teret dokaza ležao na tuženicima koji su za dokaz svojih tvrdnji bili dužni pribaviti potvrdu od katastra o povijesti promjene na kat. čestici odnosno pribaviti odgovarajuću potvrdu zemljišnoknjižnog odjela.

    12. Unatoč povredama odredaba parničnog postupka na koje tužitelj valjano ukazuje ističe se da se, prema mišljenju ovog žalbenog suda, ne radi o apsolutno bitnim povredama koje bi dovele do nezakonite i nepravilne presude. Proturječnost izreke i obrazloženja može se objasniti pogreškom u pisanju ( pasus pod toč. 7. ostao je iz prethodno ukinute prvostupanjske presude ). Također, pogrešno navođenje prezimena prednice tuženika nije od odlučnog značaja.

    13. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u pobijanoj presudi s obrazloženjem koje u potpunosti prihvaća i ovaj žalbeni sud. Za svoju odluku dao je razloge koji imaju uporište u iscrpnom dokaznom postupku, brižljivo cijeneći svaki dokaz zasebno i svih dokaza zajedno.

    14. Žalbeni navodi tužitelja, u bitnom, svode se na osporavanje ocjene dokaza prvostupanjskog suda i činjeničnih utvrđenja tog suda utemeljenih na ocjeni izvedenih dokaza, ali ne sadrže argumentirane i vjerodostojne tvrdnje koje bi činjeničnu podlogu na kojoj je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju. Koje su činjenice relevantne ovisi od pravne kvalifikacije slučaja, a pravo na izbor (čl. 220. st. 2. ZPP) kao i na ocjenu dokaza (u pravilu) pridržano za prvostupanjski sud koji je prema svojem uvjerenju odlučio koje su odlučne činjenice za odbijanje tužbenog zahtjeva dokazane (čl. 8. ZPP).

    15. Suprotno žalbenom tumačenju, upravo je tužitelj za dokaz svojih navoda da su tuženici naslijedili imovinu čija vrijednost premašuje iznos duga, radi identifikacije istih, mogao predložiti dokaz povijesnog pregleda katastarskog operata ili upisa u zemljišnu knjigu za k. o. [katastarska općina] što u tijeku postupka nije predlagao već, sada po prvi put, spominje u žalbi. Naime, hrvatski parnični postupak temelji se na dominantnoj primjeni raspravnog načela (članak 7. stavak 1. i članak 219. stavak 1. ZPP-a). Tužitelj mora navesti sve one činjenice koje su pravno relevantne za nastupanje onih pravnih posljedica koje se u tužbenom zahtjevu ističu, da tuženici, temeljem čl. 139. st. 1 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03) odgovaraju za dugove pok. ŠN. Nadalje, tužitelj morao predložiti dokaze za utvrđenje istinitosti svojih tvrdnji o postojanju tih pravno relevantnih činjenica, a to u konkretnom slučaju, nije s uspjehom učinio.

    16. Pravilna je i odluka o trošku jer je ista ispravno utemeljena na odredbi članka 154. st. 1. i 155. i jer je isti pravilno obračunat.

    17. Žalba tužitelja nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijene presude, slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo je odbiti žalbu i potvrditi pobijanu presudu.

    U Splitu 23. listopada 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Ankica Matić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.