REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-11797/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe "Pekara Dubravica", d.o.o., te protiv II. okrivljene odgovorne osobe ĆC, zbog prekršaja iz članka 149.st.9., u svezi čl.149.st.1.točka 49. i st.2. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine 19/2022, 59/2023."), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba tržišne inspekcije, ispitujući optužni prijedlog, 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.161.stavak. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013.,157/2013.,110/2015., 70/2017.,118/2018. i 114/2022.)

I. okrivljenik: "Pekara Dubravica", d.o.o. – pravna osoba, OIB: 05873359168, sa sjedištem u [adresa],

II. okrivljenik: NC - odgovorna osoba, rođen **.**.1971. u [adresa], sin Ć i N, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u mjestu [adresa],

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi dana 07. veljače 2025. u poslovnim prostorijama P21 — [adresa], koristili nepoštenu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., 34., 35. st. 1. i st. 2. podst. 4. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 19/22, 59/23), na način da su za proizvod trajno mlijeko, s 2,8 % mliječne masti, primjenjivali maržu 10,2294%, dok je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo (NN 17/2025, dalje u tekstu: Odluka) u točki IV. određeno da marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu UHT mlijeka s 2,8 % mm po litri iz točke II. podtočke 2. ove Odluke, umanjena za sve rabate i vanfakturne popuste, iznosi najviše 10%,

čime bi počinili prekršaj iz članka 149. st. 49. Zakona o zaštiti potrošača, kažnjiv prema odredbi članka 149. stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača za I. okriv. pravnu osobu i stavku 2. čl. 149. Zakona o zaštiti potrošača za II. okr. odgovornu osobu u pravnoj osobi

Dakle, primjenjivanjem više marže od dozvoljene Odlukom, koristili su nepoštenu zavaravajuću poslovnu praksu, čime su postupili suprotno pravilima profesionalne pažnje te zavarali ili je bilo vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača, čime ga navode ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji proizvoda koju inače ne bi donio

pa da bi time počinili prekršaj iz članka 149.st.9., u svezi čl.149.st.1.točka 49. i st.2. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine 19/2022, 59/2023.")

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba tržišne inspekcije, Klasa 336-02/25-01/1299, urbroj: 443-02-05-01-25-8 podnijela je 09. rujna 2024. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog sud je utvrdio da je istom pogrešno navedeno da se radi o prekršaju iz " članka 149. st. 49. Zakona o zaštiti potrošača ". Naime, članak 149. Zakona o zaštiti potrošača sadrži kaznene odredbe, te ima samo tri stavka. Sud je također utvrdio da djelo prekršaja , na način, kako je okrivljenicima optužnim prijedlogom stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj.

3. Odredbom čl.149.st.1.točka 49. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac – pravna osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članka 34. do 40. ovog Zakona, dok je st.2. citiranog članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz st.1. citiranog članka.

4. Materijalnom odredbom čl.34.st.4. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se nepoštenom poslovnom praksom posebno smatra: zavaravajuća poslovna praksa, koja je uređena u člancima 35. do 37. ovog Zakona, te je odredbom članka 35.st.1. zakona bilo propisano da poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovog članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

5. Slijedom navedenog, da bi se u konkretnom slučaju radilo o zavaravajućoj poslovnoj praksi moraju biti ispunjena dva kumulativna uvjeta, te je prvi uvjet isticanje netočne informacije ili činjenično točne informacije, ako zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača, a drugi uvjet je da se takvim informacijama potrošač

navodi ili je vjerojatno da će ga se navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

6. Međutim, iz činjeničnog opisa djela iz optužnog akta ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer nije razvidno da bi se radilo o zavaravajućoj poslovnoj praksi, odnosno nije konkretizirano radi čega bi ovakav način isticanja, odnosno izračunavanja cijena predstavljao zavaravajuću informaciju, koja bi navela ili je vjerojatno da će navesti kupca da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje konstitutivan element prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, pa opisano djelo nije prekršaj.

7. Ovaj sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza, zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195.st.1.toč.6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.

8. Stoga je sud, na temelju članka 161.stavak 6. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, jer djelo kako je okrivljenicima stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj.

9. Kako su I. i II. okrivljenik oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 23. listopada 2025.

Zapisničarka

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenik Pekara Dubravica, [adresa],

2. II. okrivljenik TC, [adresa],

3. tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba tržišne inspekcije

4. spis