REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-11469/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆŠ, radi djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90., 47/19., 29/94., 114/22. i 47/23.), a povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga PUZ-a, VII. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/25-3/12664, Urbroj: 511-19-33- 25-1 od 5. kolovoza 2025., nakon glavne javne rasprave završene dana 23. listopada 2025., u nazočnosti okrivljenika, braniteljice i tužitelja, istoga dana, objavio je i
p r e s u d i o j e
I)
Okrivljenik: ĆŠ, sin Ć i C, r. Đ, rođen **.**.1954. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], umirovljenik, oženjen, otac jednog djeteta, pismen, doktor znanosti, 360,00 eura, drž. RH, osuđivan, s prebivalištem u [adresa], P [adresa].
k r i v j e
što je:
dana 30. srpnja 2025. u 19,07 sati, u [adresa] u [adresa], putem elektroničke pošte sa svoje e- mail adrese [adresa elektroničke pošte], a nakon zaprimanja odgovora od strane PU zagrebačke, vrijeđao i omalovažavao državne organe – policiju i službenike Ministarstva pravosuđa, upravne i digitalne transformacije, na način da je u dijelovima teksta prigovora koji je poslao na službene e- mail adrese [adresa elektroničke pošte], [adresa elektroničke pošte], građani@sabor. [adresa elektroničke pošte] napisao: "Ništa od takvih relevantnih dokaza nije vrijedilo našem pravosuđu koje je kao i vi, sluge zločinačke organizacije Hdza. Kakva trodioba vlasti, podobnosti, ujaci i stričevi po korupciji, nepotizmu, klijentelizmu su jedini kriteriji kojim se vi vodite i opstajete." te je dana 31. srpnja 2025. u 06,22 sata ponovno putem elektroničke pošte sa svoje e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] nastavio vrijeđati i omalovažavati državne organe – policiju i službenike Ministarstva pravosuđa, upravne i digitalne transformacije, na način da je u dijelovima teksta prigovora koji je poslao na službene e- mail adrese [adresa elektroničke pošte], [adresa elektroničke pošte], građani@sabor. [adresa elektroničke pošte] napisao: "Nadam se da ćete danas slaveći završiti na janjetini, naravno na račun naroda…vaša pravda i poštenje, vaša "profesionalnost" koju demonstrirate svaki dan na sve moguće načine, na nepodobnima, starima i bolesnima. Ćaća vam se vraća bit će opet igara ali bez leba…"
dakle, omalovažavao i vrijeđao državne organe,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90., 47/19., 29/94., 114/22. i 47/23.),
pa mu se temeljem citirane zakonske odredbe, a uz primjenu članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 eura (tristo eura).
Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.
II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, VII. policijska postaja Zagreb, pod Klasom: 211-07/25- 3/12664, Urbroj: 511-19-33-25-1 dana 5. kolovoza 2025., izdala je prekršajni nalog podnijela protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.
2. Protiv spomenutog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je Sud prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo javnu glavnu raspravu.
3. Braneći se na glavnoj raspravi okrivljenik je porekao krivnju te izjavio da se već dugi niz godina, odnosno 25 godina, osjeća kao stalni krivac i pod pritiskom državnih organa koji su ga kažnjavali i kada su imali materijalne dokaze u smislu njegove nevinosti. Inače je volonter Udruge Nada, dugi niz godina je aktivist, a sada je i onkološki bolesnik, trenutno na morfiju. Iz stalnog nezadovoljstva je 30. srpnja 2025. u 19,07 i 31. srpnja 2025. u 06,22 sa svog e-maila poslao navedene prigovore na adrese iz prekršajnog naloga. Smatra da time nije počinio nikakav prekršaj jer mu Ustav garantira slobodu govora. Ništa se konkretno navedenih dana nije dogodilo, već je samo borac protiv nepoštenja i tako je reagirao. Na upit ovlaštenog osobe tužitelja izjavio je da je već dugi niz godina u kontekstu Udruge Nada slao istovrsne mailove na različite adrese jer nadležni nisu ništa učinili da pomognu oboljelima, jer nisu htjeli.
3.a U završnom govoru, kojem se okrivljenik pridružio, braniteljica je izjavila da obrana smatra da nije dokazano da bi prekršajno okrivljeni počinio djelo koje mu se stavlja na teret, posebice da su ispunjeni svi bitni elementi odredbe članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, da bi se moglo govoriti o počinjenju navedenog prekršaja. Ukoliko Sud nađe osnovu za drugačiju odluku, predlaže se kod izricanja sankcije uvažiti sve olakotne okolnosti na strani prekršajno okrivljenog, a posebice njegovu životnu dob, zdravstveno stanje i materijalne prilike
4. U dokaznom postupku sutkinja je pročitala spis, a posebice izvješće VII. PP Zagreb od 4. kolovoza 2025., pritužbu PU zagrebačke, Sektora za javni red i sigurnost, Služba temeljene policije od 1. kolovoza 2025. VII. PP Zagreb, ispis e-komunikacije okrivljenika od 31. srpnja 2025. i 1. kolovoza 2025. i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.
5. Iz ispisa e-mailova koju su predmet ovog postupka vidljivo je da je okrivljenik upotrijebio upravo riječi za koje ga se tereti.
6. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranom, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran, pa ga je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i, nakon izvršenog uvida u izvadak iz prekršajne evidencije, sankcionirati. Naime, provedenim postupkom dokazano je da je okrivljenik zgodama navedenim u izreci presude vrijeđao i omalovažavao državne organe. U konkretnom slučaju ne može se govoriti samo o slobodi misli i govora, budući da takva sloboda, koju nam Ustav garantira, ne podrazumijeva neprimjereno ponašanje i riječi koje su uvredljive ili omalovažavajuće. Naša sloboda izražavanja ipak ima granicu, a to je sloboda druge strane da na njezinu štetu ne bude počinjeno kazneno ili prekršajno djelo.
6.a Sloboda izražavanja je temeljno pravo koje obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja. Međutim, ovo pravo nije bezuvjetno i može biti ograničeno radi zaštite ugleda i prava drugih osoba, javne sigurnosti, zdravlja ili morala, očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti i drugih legitimnih ciljeva.
6.b Pravo na slobodu izražavanja, a koje je i zajamčeno odredbom članka 38. Ustava Republike Hrvatske, koje obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice, ali ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti pa stoga navedeno pravo može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.
6.c Dakle, svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali ne bezuvjetno i bez ikakvih ograničenja, nego to mora činiti na način da se, između ostalog, ne ponižava ili vrijeđa drugog; državno tijelo ili službena osoba u obavljanju službene dužnosti. Naime, treba postići pravičnu ravnotežu između zaštite slobode izražavanja kako je jamči članak 10. stavak 1. Konvencije o ljudskim pravima s jedne strane, i zaštite ugleda drugih, s druge strane, kako to propisuje članak 10. stavak 2. Konvencije.
6.d Odredba članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti državne organe i službene osobe od vrijeđanja upravo radi omogućavanja tim organima i osobama da vrše svoju dužnost vezano uz javnu i opću sigurnost, red i mir, pa i odredba članka 1. navedenog Zakona jasno propisuje: „Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.“
6.e Dakle, vrijeđanje i omalovažavanje državnih organa i službenih osoba jest prekršaj koji je pravilno, jasno i nedvojbeno predviđen.
7. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenika, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.
8. Kao olakotno Sud je okrivljeniku cijenio dob, životnu situaciju u kojoj se nalazi, materijalno i zdravstveno stanje i njegovu neosuđivanost prema izvatku iz prekršajne evidencije, dok mu je od otegotnih okolnosti našao naročitu upornost u činjenju prekršaja.
9. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljeniku primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao mu novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika od kojega se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da mu je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.
10. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama; paušalni iznos odmjeren je kako prema trajanju i složenosti postupka, tako i prema imovinskim prilikama okrivljenika.
U Zagrebu 23. listopada 2025.
zapisničarka
sutkinja
Marina Ulamec
Vesna Bestić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano, u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].
Dostavna naredba:
1. Okrivljenik ĆŠ, [adresa]
2. Braniteljica odvjetnica Bojana Tadić, Berislavićeva 12, Zagreb
3. Tužitelj VII. policijska postaja Zagreb
4. Pismohrana, ovdje.