REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-1641/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužiteljice DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa opunomoćenica Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica u Đurđevcu, Đ. Basaričeka 13, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb (OIB: 84397956623), radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu, 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03400599488, URBROJ: 341-99-05/3-23-2952 od 1. kolovoza 2023.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Koprivnici, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03400599488, URBROJ: 341-08-05/3-22-9662 od 22. svibnja 2023.

III. Tužiteljici DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uzrokovanog bolesti, počevši od 27. veljače 2023., uz obvezu kontrolnog pregleda sukladno članku 126. Zakona o mirovinskom osiguranju.

IV. Nalaže se prvostupanjskom tijelu da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donese rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.

V. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 3.500,00 eura, u roku od 60 dana.

VI. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora u preostalom iznosu od 1.000,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 24. kolovoza 2023. podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu radi ocjene zakonitosti rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe od 1. kolovoza 2023., KLASA: UP/II 141-02/23-01/03400599488, URBROJ: 341-99-05/3-23-2952 te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod brojem Us I-4031/2023.

2. Međutim, rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su-582/2023-2 od 23. studenoga 2023. navedeni predmet ustupljen je Upravnom sudu u Osijeku, kao manje opterećenom sudu.

3. Slijedom toga, kod ovoga suda je osnovan spis pod brojem Us I-1641/2023.

4. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/23-01/03400599488, URBROJ: 341-99-05/3-23-2952 od 1. kolovoza 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Koprivnici, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03400599488, URBROJ: 341-08-05/3-22- 9662 od 22. svibnja 2023., kojim je odlučeno da se tužiteljici ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

5. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja zbog postupovnih povreda, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi, u bitnome, navodi da je u provedenom postupku prvostupanjsko tijelo provelo tri vještačenja i dvije revizije. Prva dva vještačenja utvrdila su nespornu činjenicu o smanjenju radne sposobnosti, no u reviziji su te ocjene osporene. Tako je u zadnjem vještačenju zauzet stav da kod tužiteljice uopće ne postoji trajna promjena u zdravstvenom stanju koja uzrokuje smanjenje radne sposobnosti. Taj je nalaz donesen isključivo na temelju dokumentacije, ali bez neposrednog pregleda. Tužiteljica nadalje ističe da obrazloženje osporenog rješenja nije dovoljno jasno ni konkretno i ne sadrži točne podatke o njezinom zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti (dijagnozi KOPB, anksiozno depresivnom poremećaju). Osim toga, ni poslodavac nema razumijevanja za njezinu situaciju, pa zbog svega navedenoga tužiteljica predlaže sudu poništiti osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.

6. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod razloga iz osporenog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

7. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Ujedno je na ročištu održanom 17. listopada 2024. prihvaćen dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje dokaza medicinskim vještačenjem, a za vještaka je određena prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. specijalist medicine rada. Zadatak vještakinje bio je utvrditi je li kod tužiteljice došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti u smislu članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. – dalje: ZOMO).

8. Prema članku 39. ZOMO-a djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti (stavak 4.). Uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest (stavak 5.).

9. Prema članku 56. stavku 1. ZOMO-a pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz članka 9., članka 10. i članaka 12. do 18. ovoga Zakona na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 11. ovoga Zakona na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

10. Predmetni upravni postupak priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, pokrenut je povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 5. rujna 2022.

11. U postupku povodom navedenog zahtjeva prvostupanjsko tijelo pribavilo je nalaz, mišljenje i ocjenu vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Varaždin, Izdvojeno mjesto rada u Koprivnici od 27. veljače 2023. u kojem je navedeno da kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 3. ZOMO-a, uz medicinske kontraindikacije: obavljanje težih fizičkih poslova, s time da je tužiteljica i dalje sposobna obavljati sve ostale poslove sukladno stručnoj spremi.

12. Međutim, u postupku revizije (članak 129. ZOMO-a) vještak-revizor Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u svome mišljenju od 27. ožujka 2023. navodi da ocjena vještaka u prvom stupnju o djelomičnom gubitku radne sposobnosti nije pravilna, pri čemu je potrebno pribaviti potvrdu o trajanju bolovanja od 1. travnja 2022. pa nadalje, te je u ponovnom postupku potrebno precizno navesti koje poslove, u odnosu na poslove opisane u priloženom obrascu 2-IN, tužiteljica nije sposobna obavljati, a koje je poslove i sukladno kojoj stručnoj spremi sposobna obavljati.

13. I u ponovnom postupku vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Varaždin, Izdvojeno mjesto rada u Koprivnici, nakon što su pribavljeni potrebni podaci, ostaju kod ranije ocjene te u nalazu i mišljenju od 11. travnja 2023. utvrđuju da kod tužiteljice postoji djelomičan gubitak radne sposobnosti, no vještak-revizor nije suglasan s tom ocjenom, uz obrazloženje da zdravstveno stanje tužiteljice s utjecajem na radnu sposobnost, u postojećem stupnju izraženosti (umjerena kronična opstruktivna bolest pluća) zahtijeva redovitu terapiju i daljnje praćenje pulmologa, ali u odnosu na priložen opis poslova ne uvjetuje trajno smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. U fazama pogoršanja stanje je dostupno liječenju korištenjem prava iz zdravstvene zaštite (mišljenje vještaka-revizora od 21. travnja 2023.).

14. Zatim vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Varaždin, Izdvojeno mjesto rada u Koprivnici, usuglašavaju svoje mišljenje s vještakom-revizorom te utvrđuju da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti (mišljenje vijeća vještaka od 16. svibnja 2023.).

15. Slijedom toga, prvostupanjsko tijelo je rješenjem KLASA: UP/I 141-02/22- 01/03400599488, URBROJ: 341-08-05/3-22-9662 od 22. svibnja 2023. odlučilo da se tužiteljici ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a kako je tužiteljica izjavila žalbu protiv toga rješenja tuženik je u žalbenoj fazi postupka pribavio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 21. srpnja 2023., koji prihvaćaju ocjenu vještaka u prvom stupnju, odnosno vještaka- revizora.

16. Imajući na umu navode tužbe i činjenicu da vještaci iznose različite ocjene o tužiteljičinoj radnoj sposobnosti, sud je u ovome sporu odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. Mariji Zavalić, kako bi se na taj način izvršila kontrola zakonitosti i pravilnosti osporenog rješenja tuženika (članci 74. do 83. Zakona o upravnim sporovima, ''Narodne novine'', broj: 36/24. – dalje: ZUS).

17. Slijedom toga, dana 14. siječnja 2025. sudska vještakinja je dostavila sudu nalazu i mišljenju u kojem, između ostalog navodi da je tužiteljica rođena **.**.1964., poslodavac joj je Grad Ðurđevac, te obavlja po opisu poslova poslove spremačice i dostavljačice. Ritam rada u opisu poslova opisan je kao slobodan ritam, u opisu poslova navedeno je da za vrijeme radnog vremena čisti vrata, prozore, namještaj, podove, loži peći te čisti i provjetrava uredske prostorije, dostavlja poštu i radi druge poslove po nalogu pročelnika, dakle, ima nametnut, a ne slobodan ritam. Radi u prostoriji, u prignutom, sagnutom, položaju, stoji i hoda, ovisno o vrsti posla. Pri obavljanju poslova opterećen joj je sustav za kretanje, uz to prisutna je i trajna parcijalna respiratorna insuficijencija zbog utvrđenog KOPB-a, sa urednom oksigenacijom u mirovanju, dok i pri lakom fizičkom radu ima izražene zaduhe što je kompatibilno sa trajno prisutnim obstruktivno restriktivnim smetnjama ventilacije u mirovanju (spirometrija rađena i radi se u mirovanju osim kod spiroergometrije koju ne smije raditi zbog vrijednosti plućnih funkcija kod tužiteljice). I uz terapiju dolazi do pogoršanja dišne funkcije kod napora i kod rada s iritansima te kod respiratornih infekcija od kojih često pobolijeva, ali i kod obavljanja poslova koji prelaze granicu lakog fizičkog rada. Radi se o stabilnom trajnom oštećenju plućne funkcije, uzrokovanom atelektazama i emfizemom koji su dokazani i koji bitno smanjuju dišnu površinu, što je indirektno dokazano i oštećenjem difuzijskog kapaciteta u mirovanju (pokazuje restrikciju). Uz to, kod tužiteljice su ustanovljene i degenerativne promjene LS kralježnice, opisana je spondilolisteza u području L3L4 oko 6 cm, ima simptome kroničnog LS sindroma uz pozitivan Lasequeov znak, opisanu i po ortopedu i po fizijatru parezu lijevog stopala, te kliničku sliku CB sindroma. Opisano je da šepa na lijevu nogu koja je od rođenja kraća za 3 cm, hod uz laterofleksiju trupa u lijevo, ne nosi redovito povišenu cipelu. U kukovima su smanjeni pokreti rotacije za 1/3 do 1/2 očekivanih pokreta. Navode se klinički znakovi sindroma karpalnog kanala, nije učinjena obrada. Zbog parcijalne respiratorne insuficijencije fizijatar navodi da su kontraindicirane fizikalne terapije u potpunom opsegu obzirom na funkcionalna oštećenja, one koje obavlja ne dovode do očekivanog poboljšanja tegoba. Liječi se po psihijatru od 2022. pod dijagnozama Miješane anksioznosti i depresivnog poremećaja.

18. Nadalje sudska vještakinja utvrđuje da je nakon pregleda medicinske i druge dokumentacije u spisu, te razgovora s tužiteljicom, obzirom na detaljno opisane poslove koje obavlja, mišljenja da kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti. Uzrok tome su prvenstveno respiratorne tegobe uzrokovane parcijalnom respiratornom insuficijencijom zbog KOPB-a koji uzrokuje trajne opstruktivno restriktivne smetnje ventilacije umjerenog stupnja trajno, dakle kada je tužiteljica zdravstveno stabilna, dok kod rada sa iritansima ili kada je u infektu dolazi do razvoja restriktivno obstruktivnih smetnji ventilacije velikog stupnja, što se rješava akutnim liječenjem. Uz respiratorne simptome uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti su manjim dijelom i degenerativne bolesti sustava za kretanje sa izraženim lumbosakralnim i cervikalnim sindromom koji su trajnog karaktera, kontrakturom oba zgloba kuka sa pokretljivošću od trećine do polovine pokreta obostrano u oba zgloba, šepanje na lijevu nogu i pareza lijevog stopala koja se vremenom pogoršava. Psihičke tegobe tužiteljice ne uzrokuju smanjenje radne sposobnosti i u stabilnim su uvjetima dobro kontrolirane terapijom. Prema ocjeni sudske vještakinje uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti su 100% opisane bolesti. Tužiteljica može, uz slobodan ritam rada prilagođen njenim tegobama dnevno očistiti maksimalno do 400 m² površine s tim da zbog uporabe iritansa ne smije čistiti sanitarne čvorove, ne smije bez mogućnosti samoreguliranja dinamike poslova čistiti stepeništa, prati podove nadražujućim sredstvima i u prisilnim položajima tijela, a osobito ne smije usisavati tepisone jer se pri usisavanju oslobađaju čestice prašine. Tužiteljica može raditi poslove dostave pošte i/ili poslove fotokopiranja i skeniranja, dostave fotokopiranog materijala, kuhati kavu te vodom prebrisati podove koji se mogu čistiti vodom uz ritam koji sama odredi. Djelomični gubitak radne sposobnosti nastao je 27. veljače 2023.

19. Dodatno je u postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja sudska vještakinja navela da revizija nije imala detaljan opis poslova koje tužiteljica obavlja, a uz to se u svom nalazu i mišljenju ne osvrće dovoljno na sve bolesti od kojih tužiteljica boluje, prvenstveno bolesti pluća jer je iz medicinske dokumentacije vidljivo da tužiteljica ima značajno oštećenje plućne funkcije s kojim u mirovanju dobro funkcionira, dok kod opterećenja tužiteljica navodi zaduhe i nemogućnost obavljanja poslova težih od lakog fizičkog rada. Vještakinja je napomenula da je u razgovoru s tužiteljicom dobila te podatke i oni su sukladni s nalazom plućnih funkcija koje je citiralo i vijeće koje je radilo reviziju. Te činjenice, po mišljenju sudske vještakinje, revizija nije s obzirom na zahtjeve posla koje je radila tužiteljica i njeno trajno oštećenje funkcije pluća, uzela u obzir. Osim toga u obzir nisu uzete ni promjene sustava za kretanje, a posao čistačice je takav da zahtijeva rad u prisilnom položaju, često sagibanje, okretanje, povremeno i penjanje na manje visine, a što je ponovno u koliziji s utvrđenim zdravstvenim stanjem tužiteljice. Stoga sudska vještakinja smatra da je pravilna prvotna ocjena vještaka u prvom stupnju, jer je iz njihove ocjene vidljivo da su u obzir uzeli i zahtjeve posla, navedene doduše u šturom opisu poslova, kao i sveukupno zdravstveno stanje tužiteljice, kao i uvjete u kojima radi. Vještakinja smatra bi i vještaci revizori prihvatili ocjenu o djelomičnom gubitku radne sposobnosti samo da je s tužiteljicom obavljen razgovor o radnim uvjetima.

20. Tužiteljica nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje sudske vještakinje, dok je tuženik dostavio u spis dopis vijeća viših vještaka u kojem se, u osnovi, ne iznose konkretni prigovori na nalaz i mišljenje sudske vještakinje.

21. Imajući navedeno na umu, sud navedeni nalaz i mišljenje sudske vještakinje prim. dr. sc. Marije Zavalić, dr. med. spec. medicine rada u cijelosti prihvaća jer je objektivan i jasan i sačinjen je u skladu sa pravilima medicinske znanosti, kao i uputama suda. Vještakinja je argumentirano i jasno odgovorila na sva sporna pitanja medicinske naravi.

22. U tim okolnostima, sud je na temelju ovlaštenja iz članka 117. stavka 1. ZUS-a poništio osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje te budući da su za to ispunjeni svi činjenični (medicinski) i pravni preduvjeti sam riješio ovu upravnu stvar tako što je tužiteljici priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, sukladno članku 39. stavku 3. i članku 56. stavku 1. ZOMO-a, počevši od 27. veljače 2023., uz obvezu kontrolnog pregleda sukladno članku 126. ZOMO-a (točke I., II. i III. izreke ove presude).

23. Prvostupanjsko tijelo je dužno nakon pravomoćnosti ove presude donijeti rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate (točka IV. izreke ove presude).

24. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora sud je odluku utemeljio na članku 144. i članku 147. stavku 1. ZUS-a, a sama visina troškova određena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj: 138/23. – dalje: Tarifa). Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe i zastupanja po odvjetniku na dva ročišta u iznosu 3.000,00 eura (Tbr. 27. toč. 1. i 2. Tarife). Tome iznosu valja pridodati i ukupan trošak sudskog vještačenja u iznosu od 500,00 eura, slijedom čega je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura (točka V. izreke). Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 29. siječnja 2025., jer nije bio neophodan za odluku u sporu, budući da se tim podneskom samo izražava suglasnost s ocjenom vještaka, pa se stoga ne radi o podnesku kakvog ima u vidu Tbr. 27. toč. 1. Tarife. Slijedom toga, odlučeno je kao pod točkom VI. izreke ove presude.

U Osijeku 23. listopada 2025.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljici, po opun.,

2. Tuženiku