REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2600/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane
Hrastinski Jurčec članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Zagreba (OIB: 61817894937),
Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak, odvjetnik u
Zagrebu, protiv 1. tuženika-protutužitelja Borisa Dleska (OIB: 33572868829), Zagreb,
Petruševec II odvojak 10 i 2. tuženika-protutužitelja Darka Martinčića (OIB:
08215687657), Zaprešić, Jablanovec, Stubička 226, oboje zastupani po
punomoćniku Silviju Skerlevu, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Željka Velić-
Dvoršćak & Silvije Skerlev i partneri, u Zagrebu, radi iseljenja, utvrđenja prava
vlasništva, trpljenja uknjižbe prava vlasništva i isplate, odlučujući o prijedlogu i dopuni
prijedloga tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-785/2022-2 od 14. ožujka
2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog
suda u Zagrebu poslovni broj P-738/2017 od 7. siječnja 2022., u sjednici održanoj 27.
rujna 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja i dopuna prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-738/2017 od 7. siječnja 2022.
1.1. Tužitelj u prijedlogu i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
„1. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan barem razmotriti prigovor druge strane da kupac nije platio ugovorenu kupoprodajnu cijenu
ili je (ne)plaćanje ugovorene kupoprodajne cijene bez značaja za kvalitetu posjeda i postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona?
2. Je li kupac koji je zaključio ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojem se
ugovoru obvezao platiti iznos kupoprodajne cijene, a tu obvezu nije izvršio, osoba za
koju se može tvrditi da zna ili barem može znati da stvar koju posjeduje nije njegova?
3. Utječe li na zakonitosti/ili poštenje odnosno savjesnost dosjedatelja koji se
poziva na Ugovor o kupoprodaji kao temelj (zakonitosti i savjesnosti/poštenja) svog
posjeda činjenica (ne) plaćanja ugovorene kupoprodajne cijene za nekretninu koja je
predmet dosjedanja?
4. Može li savjesnim odnosno poštenim posjednikom smatrati osoba koja je
posjed nekretnine stekla na temelju Ugovora o kupoprodaji, iako nije platila iznos
kupoprodajne cijene?
5. Može li se savjesnim odnosno poštenim posjednikom smatrati osoba koja
tvrdi da je pravo na posjed nekretnine stekla na temelju pravnog posla kojim je
ugovoren uvjet stjecanja prava vlasništva, ako ne dokaže da je navedeni uvjet
ispunjen?
6. Može li se pravo vlasništva temeljem dosjelosti utvrditi bez utvrđenja kvalitete posjeda u pogledu samostalnosti posjeda?
7. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan cijeniti i
ocijeniti činjenicu da je stranka koja se poziva na dosjelost kao osnovu svog posjeda
za vrijeme navodnog dosjedanja navodila ugovor o zakupu, s obzirom na to da je za
osnovanost takvog zahtjeva pretpostavka tzv. vlasnički posjed i savjesnost (da
posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova?
8. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan cijeniti i
ocijeniti činjenicu da je stranka koja se poziva na dosjelost kao osnovu svog posjeda
za vrijeme navodnog dosijedanja manifestirala da priznaje vlasništvo osobe od koje
je stekla (pravo na) posjed, s obzirom na to da je za osnovanost takvog zahtjeva
pretpostavka tzv. vlasnički posjed i savjesnosti (da posjednik ne zna ili ne može znati
da stvar koju posjeduje nije njegova?
9. Je li sud dužan prilikom ocjene proteka vremena potrebnog za dosjelost i
prestanka savjesnosti /poštenja dužan ocijeniti okolnosti na koje se poziva druga
strana kao dokaz o tome da je posjednik postao nesavjestan/nepošten i prije dostave
tužbe primjerice-pisani poziv upućen od druge strane na predaju u posjed, sve u
smislu čl. 39. st. 6. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Savjesni
posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik
može dokazivati da je savjesni posjednik postao nesavjestan i prije dostave tužbe“)
odnosno čl.18. st. 4. ZVDSP-a?“
U dopuni prijedloga za dopuštenje revizije tužitelj postavlja slijedeća pitanja:
„1. Je li društveno-političkoj zajednici bilo dopušteno provesti prodaju
nekretnine putem neposredne pogodbe sukladno čl.10.st.3. Zakona o prometu
zemljišta i zgrada („Službeni list FNRJ“ br. 26/54, 19/55, 48/58, 52/58, 30/62, 53/62,
„Službeni list SFRJ“ br. 15/65, 43/65-službeni pročišćeni tekst, 57/65, 17/67,
„Narodne novine“ br. 52/73, „Službeni list SFRJ“ br. 11/74) samo u slučaju kada su
bile bezuspješna prodaja putem javnog nadmetanja i prodaja prikupljanjem pisanih
ponuda, ili je bilo dopušteno istu provesti i kada je samo jedan od načina koji
prethode prodaji nekretnine putem neposredne pogodbe- prodaja javnim
nadmetanjem ili prodaja prikupljanjem ponuda bio bezuspješan?
2. Je li ugovor o prodaji nekretnine građanima temeljem neposredne pogodbe
sukladno čl. 10. st 3. Zakona o prometu zemljišta i zgrada valjan pravni posao ako
nije podnesen na suglasnost javnom pravobranitelju sukladno čl. 49. Zakona o
prometu zemljišta i zgrada?
3. Je li ugovor o kupnji i prodaji nekretnina s građanima sklopljen između
društveno-političke zajednice i građana bez odobrenja javnog pravobraniteljstva i bez
dokaza da je podnesen na odobrenje valjan pravni posao u smislu čl.30. i 31. Zakona
o javnom pravobraniteljstvu („Narodne novine“ br. 17/77., 17/86, 19/90 , 41/90)?“
2. Polazeći od odredbe članka 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“
broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13,
89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), a postupajući sukladno odredbi članka 385. a i članka
387. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu i
dopuni prijedloga za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz
sudsku praksu.
3. Postavljenim pitanjima tužitelj polazi od pogrešnih pretpostavki u odnosu na
zaključke nižestupanjskih sudova, prije svega imajući u vidu pravnu osnovu na
temelju koje drugostupanjski sud utvrđuje pravo suvlasništva I. i II. tuženika, a radi se
o stjecanju na temelju zakona- dosjelosti. Predlagatelj pitanjima pod 1.,2., 3., 4. i 5.
polazi od ugovora o kupoprodaji (odnosno činjenice isplate kupoprodajne cijene),
iako drugostupanjski sud o tome ne izražava pravno shvaćanje. Nadalje, pitanjima
pod 6., 7. i 8. predlagatelj problematizira samostalnost posjeda dovodeći ga u svezi s
ugovorom o zakupu, pri čemu ponovno polazi od drugačijih pretpostavki, jer u
odnosu na ugovor o zakupu, drugostupanjski sud ne izražava pravno shvaćanje, dok
ugovor o zakupu prvostupanjski sud smatra raskinutim po sili zakona. Pitanje pod 9.
se odnosi na ocjenu trenutka prestanka savjesnosti posjednika, koje pitanje je
činjenične naravi i način na koje je postavljeno upućuje na okolnosti konkretnog
predmeta.
3.1. U dopuni prijedloga za dopuštenje revizije predlagatelj postavlja pitanja pod 1.,
2. i 3. a kojima problematizira valjanost sklopljenog ugovora o kupoprodaji u odnosu
na način prodaje predmetne nekretnine te u odnosu na suglasnost javnog
pravobranitelja za sklapanje ugovoru u smislu odredbi članka 30. i 31. Zakona o
javnom pravobraniteljstvu, za koja pitanja nema odgovarajuće razloge važnosti, koji
bi činjenično i pravno bili podudarni sa konkretnim predmetom.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za
intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavak 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to
je na temelju odredbe čl. 392. stavka 1. u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a,
riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 03a16-981fe-43833
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
