REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-639/2022-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari 1. tužitelja MMŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja DMŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Velimiru Baniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. tuženika MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Sonji Živković, odvjetnici iz Zagreba, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Zabranjuje se tuženicima MM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako uznemiravanje prava vlasništva nekretnina koje čine parkirna mjesta uz ulicu do stana tužitelja u [adresa], tužitelja MMŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DMŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa]."

II. Nalaže se 1. i 2. tužiteljima naknaditi 1. i 2. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.632,58 Eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli ovom sudu tužbu u kojoj navode kako su isti suvlasnici nekretnina upisanih u ul. br. 4510 k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. [katastarska čestica] Ulica kaktusa sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm svaki u 1/8 dijela. U naravi su predmetne nekretnine podjeljene po prednicima tužitelja i to tako da je prednik tužitelja UM, a prednik 1. tužene RM. Dvorište uz ulicu pripada tužiteljima u dijelu koji se nalazi uz njihov stan u prizemlju (obojano zelenom bojom i s lijeve strane gledajući u zgradu sa ulice), a 1. tuženoj pripada desni dio koji se nalazi uz njenu garažu (obojano crveno). Ističu kako tuženi svojataju nekakva prava na dijelu njihovog parkirališta te su kod suda u predmetu br. Psp-67/2019 ishoditi nepravomoćno rješenje o smetanju posjeda protiv prednika tužitelja IM (bake) i PM (oca). Njihov djed, sada pok. ĆM je 2. listopada 1995 god. kupio od ZM njegov suvlasnički dio predmetnih nekretnina. U naravi su nekretnine podijeljene i točno se zna što kojemu od suvlasnika pripada. Pri tome mu je prodavatelj predao i etažni elaborat (priložen uz tužbu pod B/) te ga uveo u posjed. Dana **.**.1996. ĆM je svojoj supruzi IM (baki tužitelja) darovao predmetne nekretnine. IM je predmetne nekretnine darovala tužiteljima 29. lipnja 2022. uz teret služnosti prava stanovanja u svoju korist i korist oca tužitelja JM. U vlasnički posjed su stupili odmah pri sklapanju ugovora i ujedno im je uručen elaborat vještaka arh. Kantoci Marijana iz prosinca 1977. (u prilogu tužbe pod B/). Pretenzije tuženih na korištenje njihovog parkirališta smatraju uznemiravanjem njihovog vlasništva pa predlažu sudu donošenje presude kojom će zabraniti tuženicima svako uznemiravanje prava vlasništva nekretnina koje čine parkirna mjesta uz ulicu do stana tužitelja u [adresa]. Predlažu sudu prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan sve uz nakandu troškova postupka tužiteljima.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističu kako tužitelji pogrešno u tužbi navode da bi JM bio prednik tužitelja, a što jasno proizlazi iz povijesnog pregleda nadležnih zemljišnih knjiga. Tuženici ni na koji način nisu uznemiravali vlasništvo tužitelja, a niti ih uznemiravaju, a još manje imaju bilo kakve „pretenzije“ spram bilo kojeg vlasništva tužitelja. Iz navoda tužbe uopće nije jasno na koji način bi tuženici tužitelje uznemiravali u izvršavanju njihovih vlasničkih ovlaštenja, dakle koje su to radnje tuženika koje su sporne i zbog kojih tužitelji ustaju tužbom u ovom postupku radi navodnog uznemiravanja njihovog vlasništva te o kojem dijelu nekretnine se radi, pa se tužitelji pozivaju na elaborat, pa se spominje „dio našeg parkirališta“, „parkirna mjesta uz ulicu“ te se tužba u tom dijelu ukazuje nejasnom i nerazumljivom jer uopće nije jasno niti vidljivo o čemu se konkretno radi i to kako u odnosu na „podjelu po prednicima“ tako niti i od čega se navodno uznemiravanje sastoji. Uvidom u povijesni prikaz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razvidno je da su tužitelji suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini stekli ugovorom o darovanju od 29.06.2022. godine od IM, kao darovateljice, pa kako iz tužbe koju su tuženici zaprimili nije vidljivo niti kada je ista podnesena sudu tako nije vidljivo niti kada je točno došlo do navodnog uznemiravanja pa se i u tome dijelu ista ukazuje manjkavom i nerazumljivom. Pred ovim sudom, Stalna služba Sv. Ivan Zelina, pod posl.br. Psp-67/2019, vodi se postupak radi smetanja posjeda, kojeg su pokrenuli ovdje tuženici protiv IM i JM, oboje iz [adresa], kao počinitelja smetanja posjeda ovdje tuženika, a koji postupak je nepravomoćno okončan na način da je utvrđeno da su ovdje tuženici bili u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu dijela dvorišta, koje je sastavni dio nekretnine zkč. br. [katastarska čestica], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u suvlasništvu ovdje tužitelja, svaki u 1/8 dijela, i 1. tužene u 6/8 dijela. Navedena presuda donesena je u postupku u kojem je sud proveo sve dokazne prijedloge predložene po parničnim stranama te je temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja utvrdio da su tuženici, JM i IM, počinili smetanje posjeda tužitelja, a ovdje tuženika, na način da su im onemogućili da na dosadašnji način koriste dio dvorišta ispred zgrade, na kojem mjestu tuženici parkiraju svoja vozila, a na koji način su i tuženici i njihovi prednici koristili predmetni dio nekretnine od kad su istu kupili. Tuženici ističu da su dio dvorišta ispred kuće, koji je predmet raspravljanja u spomenutom postupku smetanja posjeda, koristili i oni kao i njihovi prednici, od prvog dana otkada je predmetna nekretnina kupljena od g. RM, te su parkirali svoja vozila, a što je nesporno utvrđeno u dokaznom postupku i to kako u iskazima svjedoka i susjeda tako i samih tuženika i njihovih prednika tako i vještačenjem te očevidom iz kojeg je vidljivo i da se podloga na dvorištu razlikuje u dijelu kojeg koriste tuženici i koje pripada I-tuženoj u vlasništvo, od preostalog dijela dvorišta. Tuženici stoga osporavaju navode tužitelja da „dvorište ispred kuće pripada tužiteljima“ kao i da tužiteljima pripada nekretnina koju čine „parkirna mjesta uz ulicu do stana“ te tužitelji ističu neistine. U prvom redu ističe se da se niti dvorište niti eventualna parkirna mjesta ne nalaze uz ulicu. 1. tužena je predmetnu nekretninu stekla od svoje majke NM, koja je istu kupila zajedno sa pok. suprugom od g. ŠM, koji je kuću sagradio. Slijedom odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, svaki suvlasnik ima pravo zaštiti svoje suvlasništvo od ostalih suvlasnika u skladu s veličinom svog suvlasničkog dijela te je dužan dokazati prvenstveno da ga neka osoba bespravno uznemirava u vršenju vlasničkih ovlaštenja u pogledu određene nekretnine odnosno konkretnog dijela iste. Dakle, evidentno je da je 1. tužena vlasnica u 6/8 dijela predmetne nekretnine, dok su tužitelji suvlasnici svaki u 1/8 dijela, pri čemu tužitelji koji u znatno manjem omjeru od 1. tužene uživaju vlasnička ovlaštenja u odnosu na cijelu nekretninu ne nalaze shodnim u tužbi navesti od čega se sastoji navodno uznemiravanje već paušalno, šturo i neargumentirano spominju pretenzije i svojatanje, bez ikakvog pojašnjenja i obrazloženja o konkretnom uznemiravaju vlasništva tuženika, što jasno upućuje da nikakvog uznemiravanja nema. Naime, 1. tuženu upravo tužitelji posredno onemogućavaju u korištenju predmetnom nekretninom i upravo su tužitelji ti koji istoj uskraćuju i onemogućuju u izvršenju vlasničkih ovlaštenja, što je vidljivo iz spisa Psp- 67/2019, pa je jasno da na strani tužitelja uopće izostaje pravni interes za vođenje ovakve parnice. S jedne strane, tužitelji traže da se tuženima zabrani uznemiravanje vlasništva tužitelja, sve na način da se zabrani I-tuženoj izvršavanje suvlasničkih ovlasti i korištenja parkirnih mjesta (iako nije jasno kojih točno), pa time tužitelj ustvari traži da se I-tuženoj onemogući izvršavanje njezinih vlasničkih ovlasti, a za što nema nikakve pravne osnove u materijalnom pravu. U odnosu na 2. tuženika predlaže se odbiti tužbu kao neosnovanu obzirom da tužitelji nemaju potrebnu suglasnost svih suvlasnika, kao nužan preduvjet, tim više što isti uživa sva ovlaštenja korištenja predmetnom nekretninom u opsegu njezinih vlasničkih ovlaštenja, koje 1. tužena kao suvlasnica nekretnine u 6/8 dijela uživa pa se i u odnosu na 2. tuženika tužba i tužbeni zahtjev ukazuju neosnovanim. Sukladno svemu navedenom, tuženici predlažu sudu odbaciti, odnosno podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovanim u cijelosti uz dosudu parničnog troška tuženicima na teret tužitelja.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zk izvadak (list 3 i 4 spisa), etažni elaborat iz prosinca 1977. po vještaku Kantoci Marjanu (list 5-12, 60-65 spisa), rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Zelini posl. br. Psp-67/2019 od 9.06.2022. (list 13-23 spisa), povijesni zk izvadak (list 37-39 spisa), Ugovor o prodaji nekretnine od 2.10.1995. (list 42 i 43 spisa), Ugovor o darovanju nekretnina od 29.06.2022. (list 44-46 spisa), izjava RM (list 56 spisa), saslušani su svjedoci JM (list 74 i 75 spisa), IM (list 75 i 76 spisa), OM (list 77 spisa), GM (list 84 spisa), RM (list 90 i 91 spisa), NM (list 92 spisa), saslušana je 1. tuženica MM (list 108 spisa) i 2. tuženik DM (list 110 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 138 spisa).

4. Sud nije prihvatio dokaze koje je tužitelj dostavio u spis predmeta nakon zaključenja prethodnog postupka – fotografije, ponudu za izvođenje građevinsko- obrtničkih radova jer je navedeni dokazni prijedlog tuženik istaknuo protivno odredbi iz čl. 461.a st. 3. ZPP-a, odnosno isti je tuženik istaknuo nakon zaključenja prethodnog postupka premda je predmetni dokazni prijedlog mogao istaknuti i ranije budući da se ne radi o dokaznom prijedlogu kojega tužitelj bez svoje krivnje nije mogao istaknuti do zaključenja prethodnog postupka (čl. 461.a st. 2. ZPP-a), slijedom čega sud taj dokazni prijedlog nije uzeo u obzir na temelju odredbe iz čl. 461.a st. 4. ZPP-a.

5. Sud nije proveo dokaz saslušanjem 1. i 2. tužitelja kao stranaka u postupku obzirom na to da su se iste odrekle prava na saslušanje navodeći da imaju prebivalište u [adresa] te da neće pristupiti na ročište radi njihova saslušanja. Sukladno odredbi čl. 269. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14, 80/19, 80/22, 114/22 i 136/23 - dalje u tekstu: ZPP), stranka se ne može prisiljavati na davanje iskaza, a na stranke, koje se nisu odazvale pozivu suda radi saslušanja, se ne mogu primjenjivati nikakve mjere prisile, pa u navedenoj situaciji, kada su tužitelji izjavili da odustaju od svog saslušanja, sud iste nije mogao prisiliti na davanje iskaza, a slijedom čega nije proveden dokaz njihovim saslušanjem.

6. Sud primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a, kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka KM obzirom na to da svjedok premda uredno pozvan nije pristupili na ročište na kojem je trebao biti proveden dokaz njihovim saslušanjem, a niti je svoj izostanak opravdao i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a, kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora bez izvođenja navedenih dokaza.

7. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženicima zabrani uznemiravati tužitelje u izvršavanju njihovih vlasničkih ovlasti na nekretnini upisanoj u ul. br. 4510 k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. [katastarska čestica] Ulica kaktusa sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm na kojoj su upisani kao suvlasnici svaki u 1/8 dijela i to na dijelu koji u naravi predstavlja parkirna mjesta uz ulicu do stana tužitelja u [adresa].

9. U postupku su utvrđene odlučne činjenice:

- Iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete za kč. br. [katastarska čestica], Ulica kaktusa sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi kako su kao suvlasnici uknjiženi FM u 6/8 dijela, IM TM u 1/8 dijela i DMŽ u 1/8 dijela. Za suvlasnički dio: 1 (6/8) vidljivo je kako je na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 13.4.2011. i Uvjerenja o prebivalištu uknjiženo pravo plodouživanja na nekretninama FM za korist NM dok je za suvlasnički dio 3 (1/8) i 4 (1/8) vidljiva uknjižba osobne služnosti – pravo stanovanja, Ugovor o darovanju 29.06.2022. u korist IM i PM.

- Iz povijesnog prikaza za spornu nekretninu proizlazi kako su tužitelji suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini stekli Ugovorom o darovanju od 29.06.2022. godine od IM, kao darovateljice.

- Iz Ugovora o prodaji nekretnine sklopljenog 2.10.1995. između prodavatelja BM te ĆM kao kupca proizlazi kako prodavatelj prodaje kupcu svoj suvlasnički dio, a ĆM kupuje nekretninu i to kuću izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. Navedeno je kako je suvlasnički dio nekretnine koja je predmet prodaje označen u elaboratu o "Utvrđivanju vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa]" sada ([adresa]) napravljen po Kantoci Marjanu 1977. Ugovaratelji su sporazumni da je stvarno stanje uživanja nekretnina kakvo je naznačeno u elaboratu.

- Iz Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog između IM kao darovateljice te nositeljice osobne služnosti prava stanovanja te TM IM i DMŽ kao obdarenika i nositelja osobne služnosti prava stanovanja JM od 29.06.2022. proizlazi kako ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je darovatelj vlasnik u ¼ omjera nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete za kč. br. [katastarska čestica], Ulica kaktusa sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

- Iz Elaborata – "Utvrđenje vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa], suvlasnici u posebnim dijelovima objekta i zemljišta Detel RM i UM", sastavljenog od strane sud. vještaka arh. Kantoci Marjana u prosincu 1977. proizlazi kako je isti sastavljen u cilju prikaza vlasničkih dijelova stambenog objekta, gospodarskih objekata i zemljišta za vlasnike ČM i Detel RM te je vještak utvrdio kako opisana nekretnina sadrži samostalne odvojene stambene cjeline, gospodarski objekti su samostalni i odvojeni te da je korištenje zemljišta i idealnim dijelom podijeljeno sa pripadajućim opisanim objektima te je Detel Valent vlasnik 1. kata - stambena etaža sa ukupno neto korisnom površinom 83,67 m2 (crvena boja); u prizemlju garaža sa sjeverne strane u površini 27,82 m2 (crvena boja) i u dvorištu gospodarski objekt za ½ korištenja zemljišta (crvena boja). UM vlasnik je u prizemlju-suterenu dvosobnog stana s ugrađenom garažom 67,80 m2 (zelena boja), u dvorištu gospodarski objekt sa korištenjem ½ zemljišta (zelena boja). Sastavni dio elaborata su tlocrti etaža sa situacijom zemljišta i gospodarskih dvorišnih objekata i razdijeljenim zemljištem u vlasničkim dijelovima. Predmetni elaborat je potpisan po ŠM i SM.

- Iz rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Zelini posl. br. Psp-67/2019 od 9. lipnja 2022. donesenom u pravnoj stvari tužitelja MM i DM protiv IM i JM kao tuženika zbog smetanja posjeda, proizlazi kako je istim utvrđeno da su tuženici, ovdje prednici tužitelja, tužiteljima, ovdje tuženicima, neutvrđenog dana u listopadu 2018., a za što su tužitelji saznali 10.10.2018., oduzeli posjed dijela dvorišta zkč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se nalazi ispred kuće, [adresa], i to u dijelu dvorišta koji je na skici lica mjesta, koju je Sud sačinio na očevidu održanom na licu mjesta dana 17.06.2019., a koja skica od 17.06.2019. godine čini sastavni dio ovog rješenja, označen kao sporna površina omeđena pravcima koji povezuju točke A-B-F-C-D-E- A, površine 11,1 m2, na skici označenom dijelom kao «žućkasti beton» omeđeno točkama E-F-C-D-E te dijelom kao «betonirano vuče na sivo» omeđeno točkama A- B-F-E-A, i to na način da su postavili metalni parkirni znak «NO PARKING», kojeg su pričvrstili u tlo, na skici lica mjesta od 17.06.2019. godine označen lijevo iznad točke A kao «znak «NO PARKING»», te su postavili dvije masivne betonske žardinjere za cvijeće, na skici označene kao «zelenilo s 2 žardinjere», nalazeće duž linije pravca koji povezuje točke A-B, pa su time onemogućili pristup i parkiranje vozila tužitelja na navedenom dijelu nekretnine, te je tuženicima naloženo vratiti tužiteljima oduzeti posjed i uspostaviti posljednje mirno stanje posjeda na način da trajno uklone metalni parkirni znak «NO PARKING», na skici lica mjesta od 17.06.2019. označen lijevo iznad točke A kao «znak «NO PARKING»», te dvije masivne betonske žardinjere za cvijeće, na skici lica mjesta od 17.06.2019. označene kao «zelenilo s 2 žardinjere», nalazeće duž linije pravca koji povezuje točke A-B, sve kako bi tužitelji mogli nesmetano koristiti navedeni dio nekretnine te se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne, kao i da tužiteljima naknade parnični trošak u iznosu od 3.350,00 kuna, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

10. Svjedokinja GM je iskazala kako se 1987 doselila u kuću koja se nalazila preko puta nekretnine koja je predmet spora te je 2 i pol godine zbog čuvanja trudnoće i porodiljnog bila neprekidno doma i s gđom. SM i NM često pila kavu. Ispred te kuće su bila četiri parkirna mjesta, od kojih su 2 koristili [adresa] i to jedno ispred garaže i jedno parking mjesto koje se nalazilo kraj susjeda, sada susjeda KM, gdje su znali parkirati svoj crveni Opel Asconu. Nakon 3 godine se rastala te se ponovno vratila u kuću u kojoj je živjela 2002. te je tada bila sasvim drugačija situacija s parkirnim mjestima. I dalje su postojala 4 parkirna mjesta, jedno parkirno mjesto je i dalje bilo ispred garaže dok se drugo parkirno mjesto nalazilo ispred sadašnje Biukove kuhinje. Ta nekretnina je prije izgledala sasvim drugačije jer su M u međuvremenu nadozidali dio nekretnine. Bio je dogovor između nje i NM te poslije i MM da povremeno kada dođu gosti mogu koristiti to parkirno mjesto kod kuhinje. Gđa. IM i njezin sin su živjeli u [adresa] te dolazili jedanput godišnje na svega 20-ak dana te je stoga pitala pok. ĆM, supruga od IM da li može koristiti parkirno mjesto za radnike koji su vršili adaptaciju kuće na što joj je on rekao da može no da su dva parkirna mjesta od Šalinovića pa joj on daje na korištenje treće parkirno mjesto koje se nalazilo do parkirnog mjesta gdje je pok. NM znao parkirati svoju Asconu. Nakon što se svj. predočuje situacija prikaza zemljišta na listu 67 spisa svjedokinja navodi kako gledano od Radničke ceste ono što je naznačeno kao crveni kvadrat da se tu nalazilo jedno parkirno mjesto koje su koristili NM i MM dok je gledano na dio koji je označen zelenom bojom da su se tu nalazila tri parkirna mjesta i to koja su se koristila na način da prvo koje se nalazilo do onoga što je naznačeno crvenom je koristio u početku D, a crveno i krajnje zeleno je koristio NM. Nakon što se izvršila nadogradnja kuhinje i nakon što su D prodali U, ono što je označeno crveno i odmah do tog crvenog u zelenom dijelu su koristili NM i MM, dok je njoj pok. ĆM za vrijeme dok je trajala adaptacija dopustio da koristi parkirno mjesto koje se nalazilo u zeleno označenom dijelu do krajnjeg lijevog parkirnog mjesta gledano s ulice jer je rekao da su njegovi ionako u Švicarskoj i da je to prazno. Prije tri do četiri godine došle su betonske tegle na parking od kuhinje, oznaka Stop i metalni hamperi te se više tamo nije moglo parkirati. Upravo zbog tih tegli i metalnih oznaka smanjena su parkirna mjesta te se stoga JM sada prilikom parkiranja mora stati ukoso prilikom čega zauzima ustvari 2 parkirna mjesta svojim vozilom. HM nije nikada upoznala dok je R poznavala, pa tako i BM. Da li joj je poznato kada je SM i kome prodao stan u prizemlju navodi kako joj to nije poznato jer je tada nije bilo u Brestju, a kada se vratila 2002. tamo su bili [adresa] i [adresa], M su proširili frontu kuće prema tim parkirnim mjestima. Na poseban upit da li je ranije vidjela nacrte u koje je izvršila uvid na raspravi navodi kako ih ranije nije vidjela, no zna gdje se nalaze parkirna mjesta. Na poseban upit pun. tuženika tko je prije postavljanja tog metalnog pleha i žardinijera parkirao ispred kuhinje navela je kako je tamo parkirala MM.

11. Svjedok RM je iskazao kako je bio vlasnik sporne nekretnine u Ulici kaktusa 67 koju je prodao AM i NM za 8.000 DEM te je od strane odvjetnika sačinjen kupoprodajni ugovor u kojem je bilo jasno navedeno što je predmet kupoprodaje odn. čitava kuća, prostor naprijed i čitavo dvorište. Dok je još živio u toj kući, došao je ŽM sa svojom suprugom te ga je primio na stan, dao mu je auto u zamjenu za plaćanje najamnine dok se vrijednost tog auta ne prebije sa cijenom najamnine koju mu je bio dužan plaćati prema dogovoru. U dvorištu mu je dao dva metra prostora zemlje da može izaći iz stana van, koliko je i tražio. Ispred kuće je bilo malo prostora koji je koristio za potrebe obrta, u prizemlju su bile dvije garaže, kroz jednu je on imao ulaz u svoj stan i mogućnost parkiranja u garaži, dok je on sa desne strane njegove garaže imao ulaz u kuću i dvorište te na kat. Jednog dana je ŽM dovezao kamion hladnjaču i parkirao se ispred njegove kuće na taj prostor, a kada je došao sa terena, iznenadio se zatečenim stanjem te je pozvao policiju koja mu je nakon drugog dolaska naredila da premjesti automobil, što je u konačnici učinio. Kako mu je rečeno da nešto stavi da se ne može dalje parkirati, išao je kopati podrum ispod svoje garaže te je navezao zemlju na to mjesto, koja je tamo stajala 2 do 3 godine. ŽM je navezao tu zemlju pred ulaz u garaže pa nije mogao ući u garažu niti u kuću te je opet zvao policiju i zbog toga. ŽM je opet parkirao na parkirno mjesto ispred kuće, nakon čega je opet zvana policija te su se u konačnici i fizički sukobili oko toga. U sudskom postupku koji je vodio protiv njega naloženo mu je iseljenje, no kako su se prijetnje s njegove strane nastavljale, odlučio sam prodati kuću te nakon što sam se odselio, nemam saznanja kako se ista koristila. Na poseban upit pun. tužitelja kada je prodao suvlasnički dio ŽM naveo je kako mu nikada nije prodao suvlasnički dio jer je sve prodao samo LM i to 1.10.1982. Na upit da li je zvao vještaka da uredi kako će se podijeliti on i ŽM naveo je kako ga je zvao ŽM, a ne on, bio je vještak Vrkljan Matija koji im je govorio da se srede, da ne bi bilo tučnjave, te nakon što je došlo rješenje, iznenadio se jer je u njemu bilo navedeno kako mu je ŽM ustvari oduzeo pola dvorišta. Nije mu jasno kako je ŽM uopće mogao prodati nešto što nikada nije bilo njegovo. Nakon što se svjedoku pokazuje prikaz vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa], na listu 64 spisa navodi kako je vještak koji je sačinio taj elaborat Marijan Kantoci njegov prijatelj, on ga nije nazvao da napravi taj elaborat niti je znao da je bio sačinjen, naveo je kako je garaža koja je prikazana na tlocrtu površine 27,82 m2 bila njegova garaža, ispod koje je kopao podrum dok je ono označeno kao garaža površine 15,45 m2 ŽM koristio kao svoju sobu te je kao ulaz u garažu bio ulaz u tu sobu dok je naknadno on ili netko pak drugi, možda sadašnji vlasnik, taj ulaz naknadno premjestio na mjesto koje se nalazi prije kuhinje. Na upit da li se potpisi ŠM na elaboratu koji se nalaze na svakom listu od 63 do 67 spisa, da li su to njegovi potpisi svjedok je naveo kako to nisu njegovi potpisi, da on to nikada nije potpisao. Pozivalo ga se na sud da više puta potpiše no kako nisu riješili financijsku stranu, on to nije htio potpisati. ŽM je sve ustvari mimo njegovog znanja i volje očito sredio kako bi mogao izvršiti prodaju nekretnine. Bez njegovog znanja je s njega preneseno vlasništvo na ŽM. Nikada nije dijelio vlasništvo kuće sa ŽM jer je između njih postojao dogovor samo oko stanovanja. Naime, on mu je i uredio stan u kojem je živio.

12. Svjedokinja NM, majka 1. tuženice i baka 2. tuženika je iskazala kako je njen muž LM 1984. -1985. kupio od Valent Detela suvlasnički dio nekretnine u Ulici kaktusa 67. Kada su uselili, dolje gdje je sada IM živio je pok. UM sa suprugom. S njima nikada nisu imali problema te su u dogovoru sa ZM koristili dva parkirna mjesta ispred kuće te je ujedno i on koristio dva parkirna mjesta. Ne zna kakvih je imao nesporazuma sa RM no često su ulazili u različite sukobe pa je supruga od RM oglasila da se taj dio kuće prodaje, a upravo je to dio koji su oni u konačnici kupili. 1995. su muž i ona bili na Braču te kada su se vratili u jesen u stanu gdje je bio UM nalazili su se IM i ĆM. Čuli su da su oni od ZM kupili taj dio kuće. Parkirna mjesta su se koristila na isti način kao i dok je UM bio živ. Muž od gđe. IM je stavio stupiće na dva parkirna mjesta kako mu ne bi netko stao na ista, oni su koristili parkirno mjesto ispred garaže i lijevo od garaže, s tim da su prilikom renoviranja kuće izbetonirali taj dio kako bi ga izravnali. Gđa. IM i njezin sin su dugo bili u Švicarskoj a gospodin ĆM je živio u kući te su se s njim dobro slagali, ona je nakon muževe smrti kuću darovala kćeri koja je u njoj nastavila živjeti sa svoja tri sina. Prije nekoliko godina, JM je stavio hamper na ulaz njihovog lijevog parkirnog mjesta i time onemogućio ulazak na isto. Kćerka je rekla da se ne želi svađati, već da će s time ići na sud za smetanje posjeda. Imaju većinski dio nekretnine te nije jasno kako on želi sve sebi svojatati. M su prilikom renovacije stana izbacili dio na ulicu i time skratili svoja parkirna mjesta pa su morali parkirati vodoravno ispred kuće, a što je ujedno i predstavljalo problem prilikom legalizacije, zbog čega je cijeli postupak bio skuplji i otežan. Na poseban upit pun. tužitelja tko je od garaže koja se nalazila lijevo pored Vaše garaže napravio stambeni prostor navela je kako je to napravio g. UM. Kada su oni došli, uz njihova garažna vrata je lijevo bio ulaz u pravu garažu koja je trebala biti u sastavu kuće no on je od tog ulaza sebi napravio predsoblje a gdje se sada nalazi spavaća soba, prije se nalazila kuhinja od g. UM, a gdje se nalazilo predsoblje i gdje je trebao biti ulaz u garažu je sada kuhinja, pa mi sada parkiramo ispred te kuhinje, odn. sada ne parkiramo, jer ne možemo ni ući unutra. Kada se svjedokinji pokazuje prikaz vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa], na listu 64 spisa navod kako je elaborat vidjela tek kada je postupak pokrenut te prije toga nije imala uvida u isti.

13. 1. tuženica MM je iskazala da kada su roditelji temeljem Ugovora o kupoprodaji 1982. kupili nekretninu, prvo su I bili u kući, a nakon njih M. Nikada nije bilo sporno da dva parkirna mjesta koriste oni, a dva M. 2018. je postavljen znak "no parking" u beton koji su napravili prilikom renovacije te prije toga nije bilo nikakvog spora da je to njihovo i da oni to koriste. Do toga je došlo nakon legalizacije jer je IM pozvala građevinsku inspekciju te su, kako za nju tako i za IM utvrđene nezakonitosti i od strane inspekcije je doneseno rješenje o rušenju objekta, ako ne uklone uočene nedostatke, no isto nije učinjeno kako niti od moje tako niti od strane gđe IM. Tada su krenule netrpeljivosti i problem oko parkirnih mjesta. 36 godina su nesmetano koristili parkirna mjesta prema stanju u zemljišnim knjigama, vlasnici su ¾ nekretnine pa tako i parkirnih mjesta. Detel kao prijašnji vlasnik kuće je tvrdio da su njegova bila čak 3 parkirna mjesta koja im je prodao. Tužitelje je preko balkona od 1982. vidjela par puta, te ih ne bih prepoznala da sada ovdje stoje ispred nje. Da li osim znaka "no parking" postoje stupići ili pak neke druge oznake parkirnog prostora, navela je da čim su došli M da su ogradili svoja dva parkirna mjesta sa crveno bijelim stupićima i to je bilo dignuto za svo vrijeme dok su oni u Švicarskoj, kako se netko ne bi stao. Na poseban upit opun. tužitelja da li je upoznata s elaboratom koji se nalazi u spisu, navodi kako je njezin otac kupio nekretninu te s papirima nije imala veze sve dok nije pokrenuta legalizacija, a niti je obraćala pažnju jer je znala što koriste. Od IM je stan u prizemlju, dio vrta, dva parkirna mjesta i ništa nije bilo sporno. Kupoprodajni ugovor je sklopio njen otac te zna što se sve koristi od 1982. pa sve do 2018. kada je postavljen stupić, a što joj je ujedno i darovano. Da li se u ugovoru o darovanju spominju dva parkirna mjesta, navodi kako se ne sjeća.

14. 2. tuženik DM je iskazao kako su njegova baka i djed kupili kuću s dvorištem i dva parkirna mjesta. Otkad zna za sebe, oni su koristili upravo ta dva parkirna mjesta. Nakon što se desio incident sa susjedima, jedan dan je vidio da je stavljena parking-barijera na jedno parkirno mjesto te sada može koristiti samo jedno. Na poseban upit svoje pun. na što misli pod parkirnom barijerom navodi kako misli na parkirni stupić koji može spustiti samo onaj koji ima ključ i koji je postavljen na to parkirno mjesto. Na poseban upit pun. tužitelja od kada prema Vašem kazivanju znate za tu kuću, stan, parkirno mjesto, navodi kako znam za to od svoje osme godine, otprilike od 2006. ili 2007. Na upit kako znate da je to baš Vaše parkirno mjesto navodim kako ne znam da je baš njihovo, no s obzirom na to da se oduvijek koristi, pretpostavlja da je. Da li mu je poznato da je preko parkirnog mjesta bio ulaz u garažu tužitelja odn. da je postojala garaža tužitelja koja je bila do njihove garaže naveo je kako je o bilo prije nego što su kupili kuću. Na upit da li je stranci poznat sadržaj elaborata koji prileži spisu naveo je kako mu nije poznat taj elaborat. Na upit da li mu je poznato tko je bio prvi vlasnik njihovog stana naveo je RM. Na dodatno pitanje svoje pun. da li je nakon što je postavljena parkirna barijera da li se koriste tim parkingom odn. tim dijelom dvorišta navodi kako se ne koriste jer nemaju pristup tome. Na upit da li se sjećate kada je postavljena ta barijera navodim prije otprilike 9 godina, taman kada je i dobio vozačku.

15. Prilikom provedenog očevida na licu mjesta 02.07.2025. nekretnine koja se nalazi na kućnom broju 67, [adresa] u [adresa] sud je pristupio izradi fotografija te izradi skice lica mjesta. Neposrednim opažanjem suda je utvrđeno kako se na licu mjesta nalaze ukoso parkirana 2 vozila ispred prozora od kuhinje te drugog prozora od sobe, pripadajućeg stana tužitelja, koji se nalazi u prizemlju, a što je vidljivo i iz fotografija koje je sačinio sud, dok se ujedno nalaze četiri crveno-bijela postavljena stupića te znak "no parking" i tegle, dok se ispred garaže nalazi parkirano 1 osobno vozilo. Tužitelj je istaknuo kako parkirna mjesta koja su predmet tužbe, ucrtana u elaboratu, ne predstavljaju parkirna mjesta koja u naravi čine parkirno mjesto ispred ulaza u garažu, jer da isto pripada tuženima, a što je u elaboratu označeno crvenom bojom. Sud navedeno parkirno mjesto na skici lista mjesta naznačuje kao parking A. Za parkirna mjesta koja su predmet tužbe pun. tužitelja ističe kako ista predstavljaju parkirna mjesta koja se u naravi protežu ispred stana tužitelja od zida garaže do završnog zida nekretnine kbr. 67 odn. da predstavljaju parkirna mjesta koja su prikazana na fotografiji sačinjenoj od strane suda gdje se nalaze parkirana 2 vozila te koja sud na skici lica mjesta označuje kao parkirna mjesta B. Svjedokinja GM dopunski saslušana na očevidu je iskazala kako je živjela na adresi [adresa], u dva navrata. Prvi put 1987. kada sam se udala u tu kuću koja se nalazi prekoputa kbr. 67, a drugi put 2003. godine. Kuća na kbr. 67 je nadozidana odn. nadozidana je soba, sanitarni čvorovi te su prije nego što je taj dio nadozidan parkirna mjesta, ispred te kuće, su bila ravno postavljena te se automobili nisu morali parkirati ukoso, kao što je to sada. Parkirno mjesto na kojem se sada nalazi parkirano plavo tj. sivo vozilo Volkswagen T-ROC, a koje je prikazano na fotografijama suda je koristio LM, pokojni otac tužene. Mjesto ispred postojeće garaže je bilo također od LM. Bila su još dva parkirna mjesta, prije nego što je nadozidan, koja su se nalazila gdje je sada parkiran crveni automobil Renault Megane te gdje se sada nalaze tegle sa cvijećem i kante za smeće te su ta dva parkirna mjesta koristili I. Sada se vidi da nema četiri parkirna mjesta. 2003. kada se opet vratila na adresu, BM više nije bilo ovdje već je u njihovom stanu živio pok. ĆM, a njegova supruga i sin su živjeli u [adresa]. Objekt je tada već bio izvučen na van, odn. kakvo je i sadašnje stanje a što su učinili M. Tada je bila situacija da sada gdje je parkiran T-ROC su bila 2 parkirna mjesta koja su koristili M,a gdje je znak "no parking" i tegle cvijeća te mjesto ispred garaže su koristili Šalinovići. [adresa] su napravili betonsku podlogu kod znaka "no parking". Ona je sa gđom. MM imala dogovor da kad joj zatreba za goste parkirno mjesto, a to je mjesto gdje se sada nalaze tegle cvijeća, da se može sparkirati, a i ona kod nje i to su obje koristile. Da je tu bilo parkiranje, saznala je od ĆM. 2003. je adaptirala kuću i trebao joj je parking za radnike te je zamolila pok. ĆM da li se radnici mogu parkirati i on joj je pokazao na parking gdje je sada parkirano plavo vozilo T-ROC. Ja sam ga tražila jedan parking i to mi je i dozvolio. Na upit pun. tužitelja u kakvim je odnosima s ocem tužitelja JM navela je kako je protiv njega podnijela kaznenu prijavu te je u provedenom postupku donesena pravomoćna odluka kojom je isti osuđen za počinjenje kaznenog djela nasilja, to je bilo prije 7-8 godina. Na upit da li je pored sadašnje garaže bila garaža na mjestu gdje je sada parkiran crveni automobil, a kako to proizlazi iz etažnog elaborata, navela je kako nije bila garaža već se nalazilo predvorje ispred dnevnog boravka, gdje je s gđom. UM pila kavu (1987.). Na upit koje godine je nadozidan dio za koji je iskazala navela je kako je to već bilo nadozidano 2003. kada se opet vratila no ne zna kada je to točno i izvedeno. Na upit, da li je vidjela elaborat vještaka Kantocija koji je sastavni dio spisa navela je kako su joj pokazali skicu na ročištu. Na upit pun. tuženika u kakvom je odnosu sa MMŽ i UMŽ navela je kako nisu ni u kakvim odnosima jer ni ne poznaje te ljude. Da li ste vidjeli djecu JM navodim kako nisam. Četiri crveno-bijela stupića su bila već postavljena 2003. kada se vratila, no bili su polegnuti. Da li joj je poznato tko koristi odn. podiže/spušta stupiće navela je kako to koriste M. Tko je postavio znak "no parking" navela je kako su to valjda postavili M, MMŽ i JM isto kao i tegle sa cvijećem.

16. Pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) tužitelj kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem sve sukladno čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14

- dalje: ZVDSP)). Da bi ostvario zaštitu prava vlasništva ovom tužbom, tužitelj mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo te da ga tuženik uznemirava u izvršavanju ovlasti na stvari, dok je na tuženiku teret dokazivanja da uznemiravanje nije bespravno (čl. 167. st. 2. ZVDSP). Negatorijsku tužbu je ovlašten podići vlasnik koji je u neposrednom ili posrednom posjedu svoje stvari, a budući da suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, a prema svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (čl. 46. st. 1. i 2. ZVDSP), na podnošenje ove tužbe aktivno je legitimiran i svaki suvlasnik stvari. Prema ostalim suvlasnicima suvlasnik može negatorijskom tužbom zatražiti zaštitu kada mu drugi suvlasnik onemogućava ili bitno ograničava dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničko ovlaštenje (tako i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev 3938/1994-2 od 13. listopada 1998.). U parnici radi prestanka uznemiravanja posjeda pasivno je legitimiran tuženik koji bespravno uznemirava vlasništvo tužitelja. To može biti svatko tko čini radnju uznemiravanja, bez obzira čini li to u svoje ime i na svoju korist ili u ime treće osobe. Uz osobu koja bespravno uznemirava tužitelja, tuženik može biti i osoba po čijem se nalogu uznemiravanje vrši, kao i ona u čiju se korist uznemirava vlasnike, ako je ona tu korist odobrila ili se njome služi direktno ili indirektno.

17. U smislu ZVDSP i to odredbe čl. 36. st. 1., prema kojoj: "Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.", te odredbe čl. 38. st. 1., prema kojoj: "Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika." Pitanje izvršavanja posjeda nekretnine u suvlasništvu uređuju odredbe čl. 40. ZVDSP-a.

Dakle, prema odredbi članka 42. stavak 1. ZV-a, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Prema odredbi članka 42. stavak 2. ZV-a, donošenje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i/ili izvršavanju vlasničkih ovlasti posao je redovite uprave. Prema odredbama članka 40. stavak 1. i 2. ZV-a, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, time da se većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. U smislu navedenih odredbi, suvlasnik nema pravo samostalno odlučiti koji će dio stvari u suvlasništvu posjedovati, ali takvu odluku može suglasno donijeti većina suvlasnika. Suvlasnici se mogu sporazumjeti izričito ili prešutno, da stvar u posjeduju tako da svatko od njih koristi određene posebne dijelove zgrade kao posjednik ili da realno određene dijelove koriste neki od više suvlasnika.

18. O drugačijem načinu izvršavanja posjeda predmetne nekretnine, koji u sebi sadrži zahtjev tužitelja da izvršavaju suvlasnička ovlaštenja na parkirnim mjestima uz ulicu do stana tužitelja od kojih su dio površine do sada posjedovali isključivo tuženici sukladno prvotnom sporazumu između prednika stranaka, stranke očigledno nisu postigle drugačiji sporazum jer se tuženici tome protive, a tužitelj nije ni od suda, u skladu s odredbom čl. 42. st. 2. ZVDSP-a, zatražio da donese odluku o načinu izvršavanja posjeda suvlasničke nekretnine. Primjenom pravila o teretu dokazivanja da bi tužitelju pripadalo ono što traži morao bi dokazati pretpostavku da tuženici ometaju izvršavanje posjeda suvlasničke nekretnine kako je on uređen, bilo sporazumom samih suvlasnika, bilo odlukom suda u slučaju izostanka tog sporazuma", a navedena pretpostavka u ovom slučaju ne postoji, a kako je nastavno obrazloženo.

19. Sukladno odredbi čl. 38. st. 1. u svezi s odredbom čl. 42. st. 1. ZVDSP-a stranke su već kod stjecanja svojih nekretnina od strane prednika stranaka uredile posjed suvlasničkog dijela dvorišta ispred kuće, dakle i posjedovanje parkirališnih mjesta i da to što su uredile moraju i sada poštivati jer nije promijenjeno na zakonom dopušten način) stanje stvoreno ugovorima o kupoprodaji kojima su od prodavatelja kao vlasnika tužitelji stekli svoje dijelove prijeporne nekretnine (svaki od njih točno određeni fizički dio kuće) nije sukladno stanju u naravi odnosno kako se dugi niz godina i izvršavao od strane prednika stranaka te stranaka neposredno posjed predmetne nekretnine glede zemljišta uz kuću

20. Prethodno navedeno jasno proizlazi iz odredbe čl. 389. st. 1. ZVDSP-a, prema kojoj: "Stupanjem na snagu ovoga Zakona ne dira se u postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, s jedne, te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjani način stekle prava glede tih stvari, s druge strane." - a u smislu koje odredbe samim stupanjem na snagu ZVDSP nije u ničemu promijenio ono što su stranke ugovorima uredile i poštivale od sklapanja ugovora.

21. Odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i izvršavanju vlasničkih ovlasti, posao je redovite uprave o kojem odlučuju suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine većinu ( članak 42. stavak 2. ZV ).Tužitelji koji su suvlasnici svaki u 1/8 dijela predmetne kuće, sporazum o izvršavanju posjeda ne mogu mijenjati jednostranim odustankom suvlasnika čiji suvlasnički dio ne čini većinu.

22. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi kako tužitelji kao suvlasnici nekretnine upisane u ul. br. 4510 k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. [katastarska čestica] Ulica kaktusa sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm svaki u 1/8 dijela tvrde kako je ista u naravi podijeljena po prednicima stranaka, predniku tužitelja SM i predniku 1. tužene ŠM, a što da potvrđuje elaborat vještaka arh. Kantoci Marijana iz prosinca 1977. i kao takva prilikom kupoprodaje predana predniku tužitelja u posjed i uživana od strane tužitelja i njihovih prednika. Tvrde kako dvorište uz ulicu pripada tužiteljima u dijelu koji se nalazi uz njihov stan u prizemlju (obojano zelenom bojom i s lijeve strane gledajući u zgradu sa ulice), a da 1. tuženoj pripada desni dio koji se nalazi uz njenu garažu (obojano crveno). Ističu kako tuženi svojataju nekakva prava na dijelu njihovog parkirališta te su kod suda u predmetu br. Psp-67/2019 ishoditi nepravomoćno rješenje o smetanju posjeda protiv prednika tužitelja IM (bake) i PM (oca).

23. U postupku utvrđenim proizlazi kako je 1. tuženica MM suvlasnica 6/8 dijela nekretnine zkč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorišta, pomoćna zgrada , ukupne površine 350 m2 zkč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi u [adresa] te ista zajedno sa 2. tuženikom zajednički koristi predmetnu nekretninu, te su 1. i 2. tuženici s 1. i 2. tužiteljima u suposjedu dvorišta ispred kuće broj 67, koje se nalazi na strani prema Ulici kaktusa, a kojeg su koristili u svrhu parkiranja vozila tako da ispred kuće postoje tri parkirna mjesta, a s desne strane kuće u prizemlju se nalazi garaža, vlasništvo 1. tuženice i u posjedu je 1. i 2. tuženika, koji koriste i prostor ispred garaže. Utvrđenim proizlazi kako su stranke putem prednika i neposredno podijelile vršenje faktične vlasti nad dvorištem na način da su tužitelji posjedovali i koristili lijevu stranu dvorišta, a tužitelji desnu stranu i to tako da su od spomenuta tri parkirna mjesta tužitelji parkirali svoja vozila na dva parkirna mjesta na lijevoj strani dvorišta, dok su na preostalom trećem parkirnom mjestu parkirali isključivo tuženici a koje mjesto se nalazi s desne strane ulaznih vrata kuće, te se prostire dužinom od kuće do kolnika, a širinom do bijelog stupića, koji se nalazi uz kolnik na desnoj strani od ulaznih vrata kuće, pa do zida garaže, betonirano svijetlo sivim betonom, prostor ispred garaže koristili su također tuženici koji način korištenja dvorišta je prisutan više od trideset godina, a svakako i posljednjih dvadeset godina otkada su i tuženici doselili u kuću. 1. tužena je predmetnu nekretninu stekla od svoje majke NM, koja je istu kupila zajedno sa pok. suprugom od g. ŠM, koji je kuću sagradio. Svjedokinja NM, majka 1. tuženice i baka 2. tuženika je iskazala kako je njen muž LM 1984.-1985. kupio od RM suvlasnički dio nekretnine u Ulici kaktusa 67. Kada su uselili, dolje gdje je sada IM živio je pok. UM sa suprugom te su u dogovoru sa ZM, prednikom tužitelja, koristili dva parkirna mjesta ispred kuće te je ujedno i on koristio dva parkirna mjesta te nakon što su IM i ĆM kupili dio kuće od BM parkirna mjesta su se koristila na isti način kao i dok je ZM bio živ. Muž od gđe. IM je stavio stupiće na dva parkirna mjesta kako mu ne bi netko stao na ista dok su oni koristili parkirno mjesto ispred garaže i lijevo od garaže, s tim da su prilikom renoviranja kuće izbetonirali taj dio kako bi ga izravnali.

24. Saslušanjem svjedoka VM, koja je živjela na adresi [adresa], prekoputa sporne nekretnine u dva navrata, prvi puta 1987., a drugi puta 2003. sud je utvrdio kako je u naravi po prednicima stranaka stvarno podijeljeno izvršavanje suvlasničkih ovlaštenja na spornoj nekretnini na način da su jedno parkirno mjesto koristili prednici tužitelja te ostala tri parkirna mjesta prednici tuženika jer je ista neposredno svjedočila načinu korištenja dvorišta ispred kuće te se družila sa stanarima na spornoj adresi. Pa je tako svjedokinja nakon što joj je predočena situacija prikaza zemljišta na listu 67 spisa iskazala kako gledano od Radničke ceste ono što je naznačeno kao crveni kvadrat da se tu nalazilo jedno parkirno mjesto koje su koristili LM i MM dok je gledano na dio koji je označen zelenom bojom da su se tu nalazila tri parkirna mjesta i to koja su se koristila na način da prvo koje se nalazilo do onoga što je naznačeno crvenom je koristio u početku D, a crveno i krajnje zeleno je koristio LM. Nakon što se izvršila nadogradnja kuhinje i nakon što su D prodali U, ono što je označeno crveno i odmah do tog crvenog u zelenom dijelu su koristili LM i MM, dok je njoj pok. ĆM za vrijeme dok je trajala adaptacija dopustio da koristi jedno parkirno mjesto koje se nalazilo u zeleno označenom dijelu do krajnjeg lijevog parkirnog mjesta gledano s ulice jer je rekao da su njegovi ionako u Švicarskoj i da je to prazno. Prije tri do četiri godine došle su betonske tegle na parking od kuhinje, oznaka "Stop" i metalni hamperi te se više tamo nije moglo parkirati, a prije toga je tamo parkirala MM. Saslušana dopunski na očevidu održanom na licu mjesta iskazala je kako je kuća na kbr. 67 je nadozidana odn. nadozidana je soba, sanitarni čvorovi te su prije nego što je taj dio nadozidan parkirna mjesta, ispred te kuće, su bila ravno postavljena te se automobili nisu morali parkirati ukoso, kao što je to sada. Parkirno mjesto na kojem se sada nalazi parkirano plavo tj. sivo vozilo Volkswagen T-ROC, a koje je prikazano na fotografijama suda je koristio LM, pokojni otac tužene. Mjesto ispred postojeće garaže je bilo također od LM. Bila su još dva parkirna mjesta, prije nego što je nadozidan, koja su se nalazila gdje je sada parkiran crveni automobil Renault Megane te gdje se sada nalaze tegle sa cvijećem i kante za smeće te su ta dva parkirna mjesta koristili I. Sada se vidi da nema četiri parkirna mjesta. 2003. kada se opet vratila na adresu, BM više nije bilo ovdje već je u njihovom stanu živio pok. ĆM, a njegova supruga i sin su živjeli u [adresa]. Objekt je tada već bio izvučen na van, odn. kakvo je i sadašnje stanje a što su učinili M. Tada je bila situacija da sada gdje je parkiran T-ROC su bila 2 parkirna mjesta koja su koristili M,a gdje je znak "no parking" i tegle cvijeća te mjesto ispred garaže su koristili Šalinovići. [adresa] su napravili betonsku podlogu kod znaka "no parking". Ona je sa gđom. MM imala dogovor da kad joj zatreba za goste parkirno mjesto, a to je mjesto gdje se sada nalaze tegle cvijeća, da se može sparkirati, a i ona kod nje i to su obje koristile. Na upit da li je pored sadašnje garaže bila garaža na mjestu gdje je sada parkiran crveni automobil, a kako to proizlazi iz etažnog elaborata, navela je kako nije bila garaža već se nalazilo predvorje ispred dnevnog boravka, gdje je s gđom. ZM pila kavu (1987.). Na upit koje godine je nadozidan dio za koji je iskazala navela je kako je to već bilo nadozidano 2003. kada se opet vratila no ne zna kada je to točno i izvedeno. elaborat vještaka Kantocija koji je sastavni dio spisa navela je kako su joj pokazali skicu na ročištu. Četiri crveno-bijela stupića su bila već postavljena 2003. kada se vratila, no bili su polegnuti. Da li joj je poznato tko koristi odn. podiže/spušta stupiće navela je kako to koriste M. Tko je postavio znak "no parking" navela je kako su to valjda postavili M, IM i JM isto kao i tegle sa cvijećem.

25. Iz iskaza svjedoka RM proizlazi kako s ĐM, pravnim prednikom tužitelja, nije postignut sporazum o korištenju dvorišta ispred kuće na način na koji to tvrde tužitelji, čak naprotiv da je svjedok branio ĐM da na određen način koristi to dvorište. Pa je tako svjedok iskazao kako je bio vlasnik sporne nekretnine u Ulici kaktusa 67 koju je prodao AM i NM za 8.000 DEM te je od strane odvjetnika sačinjen kupoprodajni ugovor u kojem je bilo jasno navedeno što je predmet kupoprodaje odn. čitava kuća, prostor naprijed i čitavo dvorište. ŽM je bio u najmu dijela kuće te mu je svjedok branio korištenje parkirnih mjesta ispred kuće odnosno isti je iskazao da kada je ŽM dovezao kamion hladnjaču i parkirao se ispred njegove kuće na taj prostor, iznenadio se zatečenim stanjem te je pozvao policiju koja mu je nakon drugog dolaska naredila da premjesti automobil, što je u konačnici učinio. Kako mu je rečeno da nešto stavi da se ne može dalje parkirati, svjedok je išao kopati podrum ispod svoje garaže te je navezao zemlju na to mjesto, koja je tamo stajala 2 do 3 godine. ŽM je opet parkirao na parkirno mjesto ispred kuće, nakon čega je opet zvana policija te su se u konačnici i fizički sukobili oko toga. Naveo je kako je u dvorištu da ŽM dva metra prostora zemlje da može izaći iz stana van, koliko je i tražio. Ispred kuće je bilo malo prostora koji je koristio za potrebe obrta, u prizemlju su bile dvije garaže, kroz jednu je on imao ulaz u svoj stan i mogućnost parkiranja u garaži. Na upit da li se potpisi ŠM na elaboratu koji se nalaze na svakom listu od 63 do 67 spisa, da li su to njegovi potpisi svjedok je naveo kako to nisu njegovi potpisi, da on to nikada nije potpisao. Pozivalo ga se na sud da više puta potpiše no kako nisu riješili financijsku stranu, on to nije htio potpisati. ŽM je sve ustvari mimo njegovog znanja i volje očito sredio kako bi mogao izvršiti prodaju nekretnine.

26. 1. i 2. tuženici su u bitnom suglasno iskazali kako nikada nije bilo sporno da dva parkirna mjesta koriste oni, a dva [adresa] sve dok 2018. nije postavljen znak "no parking" u beton koji su napravili prilikom renovacije i od tada mogu koristiti samo jedno mjesto te prije toga nije bilo nikakvog spora da je to njihovo i da oni to koriste. 36 godina su nesmetano koristili parkirna mjesta. Čim su došli M ogradili su svoja dva parkirna mjesta sa crveno bijelim stupićima i to je bilo dignuto za svo vrijeme dok su oni u Švicarskoj, kako se netko ne bi stao.

26. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka te 1. i 2. tuženika sud je prihvatio iskaze svjedoka GM, NM i 1. i 2. tuženika kao uvjerljive i objektivne koji su u bitnom u pogledu načina izvršavanja suvlasničkih ovlaštenja na spornoj nekretnini suglasni.

27. Da su se uistinu suvlasnička ovlaštenja izvršavala na način kako su iskazali 1. i 2. tuženici te svjedokinja VM proizlazi i iz pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Zelini posl. br. Psp-67/2019 od 9. lipnja 2022. donesenom u pravnoj stvari tužitelja MM i DM protiv IM i JM kao tuženika zbog smetanja posjeda te je istim utvrđeno da su tuženici, ovdje prednici tužitelja, tužiteljima, ovdje tuženicima, oduzeli posjed dijela dvorišta zkč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se nalazi ispred kuće, [adresa], i to u dijelu dvorišta koji je na skici lica mjesta, koju je Sud sačinio na očevidu održanom na licu mjesta označen kao sporna površina omeđena pravcima koji povezuju točke A-B-F-C-D-E-A, površine 11,1 m2, na skici označenom dijelom kao «žućkasti beton» omeđeno točkama E-F-C-D-E te dijelom kao «betonirano vuče na sivo» omeđeno točkama A-B-F-E-A, i to na način da su postavili metalni parkirni znak «NO PARKING», kojeg su pričvrstili u tlo, na skici lica mjesta od 17.06.2019. godine označen lijevo iznad točke A kao «znak «NO PARKING»», te su postavili dvije masivne betonske žardinjere za cvijeće, na skici označene kao «zelenilo s 2 žardinjere», nalazeće duž linije pravca koji povezuje točke A-B, pa su time onemogućili pristup i parkiranje vozila tužitelja na navedenom dijelu nekretnine, te je tuženicima naloženo vratiti tužiteljima oduzeti posjed i uspostaviti posljednje mirno stanje posjeda, sve kako bi tužitelji mogli nesmetano koristiti navedeni dio nekretnine. Uvidom u spis posl. br. Psp-67/2019, odnosno uvidom u skicu lica mjesta sačinjenu po Sudu u predmetnom postupku radi smetanja posjeda utvrđeno je kako je sporna površina omeđena pravcima koji povezuju točke A-B-F-C-D-E-A, površine 11,1 m2, na skici označena dijelom kao «žućkasti beton» omeđeno točkama E-F-C-D-E te dijelom kao «betonirano vuče na sivo» omeđeno točkama A-B-F-E-A utvrđeno je kako sporna površina dvorišta za koju je utvrđeno da su se ovdje tuženici nalazili u posljednjem mirnom posjedu u predmetnom postupku odgovara dijelu sporne površine dvorišta u ovom postupku za koju tužitelji tvrde da su uznemiravani u vlasništvu od strane tuženika, a što je vidljivo iz fotografija i skice lica mjesta koje je sačinio sud na očevidu održanom 02. srpnja 2025.

28. Kako stoga nije utvrđeno da su tužitelji bili u posjedu na način da bi izvršavali vlasnička ovlaštenja u pogledu sporne površine dvorišta koja je bila predmetom postupka radi smetanja posjeda koje se nalazi ispred kuće zkč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa] te da bi tuženici onemogućili tužitelju dogovoreni način obavljanja faktične vlasti na stvari i na drugi način mu bitno ograničili dogovorom utvrđen način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja, jer tužitelji tvrde da je izvršena dioba zajedničkog dvorišta i utvrđen način korištenja zajedničkog dvorišta sporazumom prednika stranaka te nije utvrđeno da bi tuženici uznemiravali tužitelje u izvršavanju njihovih ovlasti u pogledu predmetnog dijela nekretnine. U pogledu preostalog nespornog dijela površine dvorišta koje se nalazi ispred kuće, koji se nadovezuje na površinu dvorišta iz predmeta vođenog radi smetanja posjeda, za koje i tuženici potvrđuju da su isključivo tužitelji neposredno te putem prednika izvršavali suvlasnička ovlaštenja u postupku nije utvrđeno da bi na bilo koji način tuženici uznemiravali tužitelje u izvršavanju istih jer tužitelji naveden dio neometano koriste to je sud primjenom čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP odbio kao neosnovan u cijelosti tužbeni zahtjev iz predmetne (negatorijske) tužbe.

29. U odnosu na II-tuženika osnovan je i prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom da tužitelji nemaju potrebnu suglasnost svih suvlasnika, kao nužan preduvjet za podnošenje konkretne tužbe u smislu čl. 167. ZVDSP-a. Posebno glede prigovora legitimaciji je navesti kako su aktivno legitimirani za podnošenje vlasničke tužbe suvlasnici i svi zajednički vlasnici zajedno. ZVDSP u odredbama o zaštiti prava vlasništva i vlasničkoj tužbi ne spominje suvlasnike i zajedničke vlasnike, ali se njihova aktivna legitimacija procjenjuje sukladno odredbama ZVDSP o suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu (čl.41.,59. i 60.).

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine 148/11. pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., dalje u tekstu ZPP). Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 156/23.; dalje u tekstu OT), te u skladu sa vrijednosti predmeta spora. Trošak 1. i 2. tuženika sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu i podneska od 10.07.2023., 16.11.2023., 10.06.2025. i 11.06.2025. u iznosu od po 200,00 Eur (Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 04.10.2023., 17.01.2024., 19.03.2024., 10.05.2024., 23.01.2025., 25.03.2025., 02.07.2025. i 11.06.2025. u iznosu od po 200,00 Eur za svako (Tbr. 9. točka 2. OT), ukupno 2.300,00 Eur. Ovaj trošak uvećan je za 10% sukladno Tbr. 40. OT za zastupanje dvije stranke u iznosu od 230,00 Eur te za trošak predujma za očevid u iznosu od 49,48 Eur tako da isti ukupno iznosi 2.632,58 Eur. Predmetni trošak je dosuđen zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a.

U Sesvetama 23. listopada 2025.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. 1. i 2. tužiteljima po pun

2. 1. i 2. tuženicima po pun