Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: R1-17/2022-39

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u izvanparničnom postupku predlagatelja OK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Neli Pilipović Ramušćak, odvjetnici iz Varaždina, protiv protustranke TK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Pečenec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vidović & Vidović d.o.o. iz Varaždina, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 23. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica glede nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], "Plažine", površine 431 m2 od toga dvorište površine 207 m2, put površine 50 m2 i stambena zgrada površine 174 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu stranaka i to:

- TK OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1/2 dijela,

- TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1/2 dijela,

c i v i l n o m  d i o b o m

na način da se navedena nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli između stranaka razmjerno navedenim suvlasničkim dijelovima.

II. Nalaže se da na ime troškova ovog postupka protustranka TK isplati predlagatelju OK iznos od 355,02 EUR u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev predlagatelja za naknadom troškova odbija kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke da mu predlagatelj naknadi troškove koje je imao radi vođenja ovog postupka.

Obrazloženje

1.1. Dana 26. siječnja 2022. zaprimljen je prijedlog OK radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 431 m2 od toga dvorište površine 207 m2, put površine 50 m2 i stambena zgrada površine 174 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj pojašnjava da su on i protustranka suvlasništvo stekli dijelom nasljedstvom od roditelja, a dijelom otkupom suvlasničkog udjela od sunasljednika, nakon čega su stambenu zgradu međusobno podijelili, dok zemljište nije bilo moguće podijeliti zbog konfiguracije terena i karakteristika čestice koja obuhvaća i put što ga koriste i druge osobe. Predlagatelj navodi da zbog narušenih međusobnih odnosa sa protustrankom više nema interes više biti suvlasnik navedene nekretnine, pritom smatra da nekretninu nije moguće fizički podijeliti na jednake dijelove (zbog konfiguracije terena te načina kako su izvedeni komunalni priključci), odnosno jedina mogućnost diobe prema predlagatelju je sudsko razvrgnuće civilnom diobom pozivom na čl. 48. st. 2. i čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

1.2. Predlagatelj je na ročištu od 5. svibnja 2022. između ostalog iznio svoje protivljenje prijedlogu protustranke za razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom navodeći da takva dioba nije moguća.

1.3. Predlagatelj je u podnesku od 6. lipnja 2022. između ostalog naveo da više ne želi biti u neuređenoj suvlasničkoj zajednici s protustrankom te da ne želi snositi bilo kakve troškove prilagođavanja nekretnine koja bi na taj način možda postala podobna za neku vrstu fizičke diobe.

2.1. Protustranka TK je u spis 27. travnja 2022. dostavio podnesak u kojem u bitnome nije osporavao tvrdnju predlagatelja po kojoj su njih dvojica suvlasnici svaki od ½ dijela predmetne nekretnine te je naveo da od 2010. nekretninu koristi sukladno međusobnom dogovoru o podjeli posjeda uz potpuno pridržavanje suvlasničkog omjera od ½ dijela. Protustranka tvrdi da je netočna tvrdnja predlagatelja da nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti, pritom navodeći da je nekretnina već podijeljena između stranaka i to nakon kupnje 1/3 dijela predmetne kuće od njihovog brata AK. Protustranka ističe da troškovi koje bi prouzročila fizička dioba ne bi bili znatni obzirom na vrijednost nekretnine. Zaključno protustranka navodi da se on protivi prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom te predlaže da sud na temelju čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine geometrijskom diobom uzimajući u obzir postojeći način korištenja te nekretnine, odnosno podjele posjeda nekretnine.

2.2. Protustranka je u podnesku od 2. lipnja 2022. pozivajući se na odredbu čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima između ostalog isticala da iz te odredbe proizlazi da je sud dužan prilikom razvrgnuća suvlasništva na nekretnini utvrditi mogućnost razvrgnuća geometrijskom diobom, a ukoliko ista nije moguća tada se provodi civilno razvrgnuće.

3. U predmetnoj pravnoj stvari proveden je dokaz uviđajem na licu mjesta 2. studenog 2022. na kojem su bili prisutni i predlagatelj i protustranka te stalni sudski vještak građevinske struke ŠK koji je nakon obilaska nekretnine na sudski zapisnik naveo da se u naravi radi o stambenoj građevini te da će uzeti u obzir rješenje o izvedenom stanju i mogućnost podjele, odnosno razvrgnuća prema posjedu stranaka nakon čega je sud naložio građevinskom vještaku da izradi nalaz i mišljenje te da se odredi je li moguća geometrijska dioba, a ukoliko takva dioba nije moguća da procijeni vrijednost nekretnine.

4. Dana 3. travnja 2023. u spis je zaprimljen nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke ŠK u kojem je isti dao mišljenje da geometrijska dioba stambene građevine nije moguća zbog tlocrtne dispozicije zgrade (odnosno da tlocrt prvog kata ne prati simetriju zgrade tlocrta prizemlja i potkrovlja), a u odnosu na tržišnu vrijednost nekretnine vještak građevinske struke je mišljenja da ista iznosi 200.000,00 EUR, odnosno 1010,00 EUR/m2 korisne vrijednosti površine.

5. Predlagatelj je u podnesku zaprimljenom u spis 11. travnja 2023. u bitnome isticao da on nema primjedbi na utvrđenje u nalazu i mišljenju vještaka ŠK po kojem geometrijska dioba stambene građevine na predmetnoj nekretnini nije moguća te da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 200.000,00 EUR. U spomenutom podnesku predlagatelj je ujedno naveo da se građevinski vještak nije posebno očitovao o tvrdnji predlagatelja po kojoj predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti obzirom i na konfiguraciju terena i karakteristike katastarske čestice, no da to ništa ne mijenja na stvari jer se naslovni sud sam mogao uvjeriti u to neposrednim opažanjem na uviđaju. Stoga predlagatelj ustraje na prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini civilnom diobom.

6. Protustranka je u podnesku zaprimljenom u spis 12. travnja 2023. isticao da nije suglasan sa izrađenim nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka ŠK u dijelu gdje je isti naveo da geometrijska dioba nije moguća, pritom ističući prigovore u smislu da je razvidno da uviđajem na licu mjesta nisu prikupljeni svi relevantni podaci, naročito da su prvi kat i potkrovlje stambene zgrade već podijeljeni u građevinskom smislu sukladno dogovoru suvlasnika te da je za diobu u građevinskom smislu preostalo samo prizemlje stambene zgrade na način rušenja pregradnog zida od opeke i izgradnje novog dislociranog cca 50 cm u odnosu na prvobitnu poziciju i formiranje otvora za ugradnju vrata na mjestu već postojećeg otvora na pročelju (prozor). Stoga, po protustranci, po mogućoj provedenoj dobi etaže prizemlja, sukladno dostavljenom tlocrtu prizemlja, stječu se uvjeti i za izvršenje etažiranja stambene zgrade, dakle za razvrgnuće suvlasničkih odnosa, radi čega se predlaže sudu dostaviti ove prigovore građevinskom vještaku na očitovanje i dopunu nalaza.

7. Obzirom na gornje primjedbe protustranke na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, to je sud u svome dopisu od 7. rujna 2023. zatražio od građevinskog vještaka ŠK dostavu očitovanja, nakon čega je taj vještak u spis 2. listopada 2023. i dostavio isto. Građevinski vještak u odnosu na podjelu koju predlaže protustranka u njenom podnesku od 11. travnja 2023. navodi da se takva dioba ne smatra geometrijskom diobom, pojašnjavajući da geometrijska dioba podrazumijeva takvu diobu kojom se dobivaju potpuno zasebne nekretnine na zasebnim zemljišnoknjižnim česticama, a ne zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini kako to protustranka predlaže. Također, po vještaku, zgrada nije građena na način da se geometrijskom diobom dobiju dvije konstruktivno neovisne zgrade, a upravo je cilj geometrijske diobe stvaranje potpuno zasebnih nekretnina što u ovom slučaju nije moguće. Nadalje, a u odnosu na tvrdnju protustranke po kojoj bi dioba etažiranjem bila moguća nakon prilagodbe prizemlja, vještak navodi da to nije točno, jer se dioba etažiranjem provodi temeljem rješenja o izvedenom stanju i grafičkih priloga koji su njegov sastavni dio, odnosno potrebno je ishoditi potvrdu na etažni elaborat da je isti izrađen u skladu sa izdanim aktom.

8. Protustranka je nakon zaprimanja gornjeg očitovanja građevinskog vještaka u spis dana 24. studenog 2023. u bitnome i dalje ustrajao u prigovorima na nalaz i mišljenje i dopunsko očitovanje toga vještaka, pritom ukazujući da je jedini i nedvosmisleni prijedlog protustranke dioba zgrade i parcele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno uspostava zasebnog vlasništva nekretnine. Protustranka u podnesku ujedno ističe da za njega nije prihvatljiva civilna dioba suvlasništva prodajom nekretnine na javnoj dražbi što predlaže predlagatelj, a to jer dosadašnje ulaganje protustranke u njegov suvlasnički dio nekretnine koji samostalno koristi predstavlja ulaganje koje je znatno veće od ulaganja predlagatelja, pa bi eventualna podjela iznosa dobivenog prodajom na javnoj dražbi u sadašnjem suvlasničkom omjeru bila bitno na štetu protustranke. Stoga, po protustranci, iz svega navedenog proizlazi i ostaje njegov prijedlog za mogućnošću geometrijske diobe nekretnine i uspostavom etažnog vlasništva, pritom ukazujući da će se u skladu sa izdanim rješenjem o izvedenom stanju izraditi parcelacijski/etažni elaborat te ishoditi potvrda na isti.

9. Predlagatelj je nakon zaprimanja očitovanja građevinskog vještaka te gornjeg podneska protustranke u spis dana 6. ožujka 2024. dostavio podnesak u kojem je u bitnome naveo da je on i dalje suglasan sa navodima građevinskog vještaka po kojima geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, radi čega predlagatelj ustraje na prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom.

10.1. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

10.2. Prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV, pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili sudskim putem (sudsko razvrgnuće), ako što drugo nije zakonom određeno.

11. Nadalje je za ukazati da se sudsko razvrgnuće provodi u izvanparničnom postupku, temeljem pravnog pravila iz čl. 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Sl. novine od 1. VII 1934. broj 175-XLV, dalje ZSVP) ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine u pogledu aktive i pasive i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Naime, u konkretnoj pravnoj stvari takovog spora među strankama nema.

12. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV, propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok iz stavka 4. te odredbe proizlazi da ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

13. Stoga je od strane ovog suda prvenstveno obzirom na utvrđenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke ŠK iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja (na koji se sud osvrnuo pod točkom 4. obrazloženja) i utvrđenja iz dodatnog očitovanja toga vještaka (na koje se sud osvrnuo pod točkom 7. obrazloženja), a iz kojih proizlazi da u konkretnoj situaciji zbog tlocrtne dispozicije stambene zgrade geometrijska dioba nije moguća te potom zaključujući da među strankama ovog postupka ne postoji sporazum o razvrgnuću, pa niti u smislu da bi jedna stranka isplatila drugu te sve to povezujući sa prijedlogom predlagatelja na koji je isti upirao tijekom cijelog ovog postupka na način da se odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, pa primjenjujući na svoje potonje zaključivanje sadržaj zakonske odredbe iz čl. 50. st. 4. ZV, sud je odlučio da se stvar koja je predmet ovog postupka proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima, odnosno određena je civilna dioba navedene nekretnine, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Naime, ukazuje se od strane ovog suda, a ovo obzirom na ustrajanje protustranke na mogućoj provedbi geometrijske diobe predmetne nekretnine, a koja dioba bi morala uključivati i geometrijsku diobu stambene zgrade koja se nalazi na toj nekretnini, da geometrijska dioba, pod uvjetom da je ista moguća i dopuštena, znači takvu diobu koja se može provesti povlačenjem crta na katastarskom operatu tako da se od jedne čestice stvaraju nove, u konkretnom slučaju bi to bile dvije nove čestice, koje bi tako formirane pripale u zasebno vlasništvo svakom pojedinačnom suvlasniku i takva odluka bi se morala moći provesti u zemljišnoj knjizi. Nadalje, a što se tiče ustrajanja protustranke na tvrdnji da je u konkretnom slučaju moguća provedba geometrijske diobe, pritom navodeći da su nužni samo manji građevinski radovi u vidu rušenja postojećeg pregradnog zida u prizemlju stambene zgrade i izgradnje novog zida na udaljenosti od cca 50 cm u odnosu na već postojeći pregradni zid, stajalište je ovog suda da takvim svojim prijedlogom protustranka u biti ne ide za provođenjem geometrijske (vertikalne) diobe, prvenstveno se misli na diobu postojeće stambene zgrade, već protustranka upire na provođenje horizontalne diobe koja bi dovela do uspostave etažnog vlasništva. No, razvidno je da u tome pravcu nije usmjeren predmetni prijedlog za razvrgnuće suvlasništva, već naprotiv, predlagatelj je tijekom ovog postupka isticao da on ne želi snositi bilo kakve troškove prilagođavanja nekretnine u cilju da bi ista bila podobna za neku vrstu geometrijske diobe, a uostalom za vrstu razvrgnuća koja bi bila usmjerena na uspostavu etažnog vlasništva i koja bi se provodila u izvanparničnom postupku, za takvo nešto treba postojati suglasnost svih suvlasnika (ovo obzirom na odgovarajuću primjenu odredbi iz čl. 53. i čl. 73. st. 1. ZV), a očito je da predlagatelj nema namjeru dati svoju suglasnost za takvu vrstu diobe, koja bi, ponavlja se, eventualno bila moguća tek nakon provođenja građevinskih radova i pod uvjetom da se u tome pravcu izradi etažni elaborat u odnosu na koji bi potom sukladno odredbi čl. 73. st. 3. ZV bilo nužno ishoditi potvrdu nadležnog upravnog tijela.

14. Glede tvrdnji koje je protustranka isticala prvi put tek u svom podnesku od 24. studenog 2023., dakle nakon što je u ovoj pravnoj stvari dana 2. studenog 2022. proveden uviđaj na licu mjesta, a iz kojih tvrdnji bi proizlazilo da su ulaganja koja je protustranka vršila u svoj dio stambene zgrade kojeg samostalno koristi bila znatno veća od ulaganja predlagatelja u njegov dio stambene zgrade, pa da bi eventualna podjela iznosa dobivenog na prodaji na javnoj dražbi u sadašnjem suvlasničkom omjeru bila bitno na štetu protustranke, za ukazati je od strane ovog suda da protustranka u svome podnesku od 27. travnja 2022. u kojem se inicijalno očitovao na predmetni prijedlog za razvrgnuće nije usporavao činjenicu da bi on i predlagatelj bili suvlasnici predmetne nekretnine na jednake dijelove, odnosno nije tvrdio da bi njegov suvlasnički dio koji koristi zbog njegovih znatnijih ulaganja bio vrjedniji od suvlasničkog udjela predlagatelja. Sud ukazuje na potonji detalj iz razloga jer da je protustranka svoju raniju tvrdnju iznijela već u samom začetku ovog izvanparničnog postupka, to bi vrlo izgledno dovelo do odluke suda po kojoj bi se ovaj postupak obustavio kao izvanparnični, a predlagatelj bi se sa prijedlogom za razvrgnuće uputio na pokretanja parnice, no, razvidno je da u konkretnoj situaciji to nije bio slučaj, radi čega ovaj sud drži da potonja tvrdnja protustranke nije od značaja kod donošenja predmetne odluke. Uostalom, protustranci uvijek ostaje mogućnost da svoju potonju tvrdnju glede povećanih ulaganja u dio zajedničke nekretnine koju samostalno koristi dokazuje u parničnom postupku koji bi svoje uporište imao u primjeni obveznog prava, za razliku od ovog izvanparničnog postupka koji svoje uporište ima u primjeni stvarnoga prava.

15. Što se tiče troškova ovog izvanparničnog postupka za napomenuti je da obzirom je predmetni prijedlog za razvrgnuće predan sudu 26. siječnja 2022. da se na isti ne primjenjuje Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023, dalje ZIP) jer je taj Zakon stupio na snagu 10. lipnja 2023., što bi značilo da će se sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZIP postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ZIP, dovršiti prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi, odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ZIP. Prije navedeno bi značilo da se glede troška u postupcima ovakve vrste koji su pokrenuti prije 10. lipnja 2023. odlučuje temeljem pravnih pravila ZSVP prema kojima troškovi oko zastupanja (misli se na odvjetničke troškove) padaju na zastupanoga, radi čega u tome dijelu nisu priznati troškovi postupka popisani kako od strane predlagatelja tako i od strane protustranke. Međutim, što se tiče ostalih troškova, prije svega sudske pristojbe te troška provođenja uviđaja na licu mjesta uz sudjelovenja vještaka građevinske struke, o istima sud odlučuje temeljem odredbe čl. 54. ZV koja propisuje da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drukčije. Predlagatelj OK predujmio je iznos od 4.000,00 kuna, odnosno primjenjujući na taj iznos fiksni tečaj konverzije od 7,53450 dođe se od iznosa od 530,89 EUR na ime troška uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, nadalje je predlagatelj platio i dostavio dokaz o tome na ime sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 50,00 kuna, odnosno sadašnju protuvrijednost od 6,64 EUR te je isti obveznik plaćanja sudske pristojbe na ovu odluku od 172,51 EUR (potonje obzirom je vrijednost predmeta spora u samom prijedlogu od strane predlagatelja označena u iznosu od 150.600,00 kuna, odnosno radi se o sadašnjoj protuvrijednosti iznosa 19.988,05 EUR, pa potom na taj iznos primjenjujući odredbu Tar. br. 5. st. 1. i 2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, Narodne novine 37/23), nakon čega se dođe do ukupnog iznosa od 710,04 EUR. Potonji iznos od 710,04 EUR sukladno čl. 54. ZV valja razmjerno rasporediti na stranke ovog postupka prema njihovim suvlasničkim udjelima na predmetu postupka, što bi značilo da je u ovome dijelu predlagatelj bio dužan snositi samo trošak do iznosa od 355,02 EUR (1/2 od 710,04 EUR), dok bi posljedično tome protustranka bila dužna snositi trošak od 355,02 EUR (1/2 od 710,04 EUR). Stoga je imajući u vidu sve navedeno u odnosu na trošak postupka popisan od strane predlagatelja i protustranke odlučeno kao pod točkama II. i III. izreke ovog rješenja.

Biograd na Moru, 23. listopada 2025.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćnici Neli Pilipović Ramušćak, odvjetnici iz Varaždina,

2. Protustranci po punomoćnici Andreji Pečenec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vidović & Vidović d.o.o. iz Varaždina.