Poslovni broj: Us l-883/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Studenku Vuleti, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužiteljice AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnik paušalnog obrta za računalne i informacijske usluge [obrt], zastupana po opunomoćenici Katarini Zrilić, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak Zagreb, Katančićeva 5, radi utvrđenja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, nakon neposredne i javne rasprave, zaključene 23. rujna 2025. godine, u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II- 410-18/22-01/378, URBROJ: 513-04-25-2 od 28. veljače 2025. godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U pravovremenoj tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/II- 410-18/22-01/378, URBROJ: 513-04-25-2 od 28. veljače 2025. godine tužitelj je u bitnom naveo: da je u osporenom rješenju tuženika nepravilno primijenjen zakon i drugi propis utemeljen na zakonu, da je u rješenju došlo do povrede pravila postupka, da je u rješenju činjenično stanje nepravilno utvrđeno te su izvedeni nepravilni zaključci iz izvedenih činjenica. Prigovara što je prvostupanjsko rješenje potpisano od Voditelja Ispostave, te navodi da bi sukladno članku 23. ZUP-a prvostupanjsko rješenje trebala potpisati službena osoba koja je vodila postupak i sastavila Zapisnik o utvrđivanju obilježja kriterija nesamostalnog rada; da je prvostupanjski postupak utvrđivanja bitnih činjenica proveden po skraćenom postupku. Navodi da se skraćeni postupak provodi samo iznimno kada gotovo i nije potrebno utvrđivati činjenično stanje, odnosno kada je izričito zakonom propisano da se postupak može voditi po skraćenom postupku; da

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

bi u svim slučajevima u kojima je upravno tijelo dužno utvrđivati činjenično stanje i utvrđivati činjenice koje su bitne za rješavanje stvari, trebalo provesti ispitni postupak i time dati mogućnost strankama da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese; da je u tom ispitnom postupku tijelo dužno provesti usmenu raspravu i saslušanje stranke i time pružiti mogućnost strankama da se izjasne o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u postupku, te da stranka sudjeluje u izvođenju dokaza. Poziva se na članak 58 ZUP-a. Navodi da osporeno rješenje ne sadrži sve bitne sastojke propisane člankom 98. stavak 5. ZUP-a, jer nisu obrazloženi razlozi zbog kojih bi se radni odnos tužiteljice sa svojim klijentima imao smatrati „prikrivenim radnim odnosom“, odnosno je li tužiteljica koristila porezne pogodnosti protivno svrsi Zakona o porezu na dohodak. Navodi se da tužiteljica ne spori da je u poslovnom odnosu s trgovačkim društvom Scopic Software LLC, međutim da je tužiteljica angažirana isključivo na određenom segmentu posla, točnije testiranje software aplikacija koje razvija [obrt], do puštanja istog u proizvodnju. Nakon što se testiranje završi da poslovna suradnja tužiteljice i trgovačkog društva prestaje. Navodi da kad bi se radilo o radnom odnosu poslodavac bi bio taj koji bi bio dužan osigurati sve alate potrebne za rad radnika kao što je prostor, opremu, voditi evidenciju radnog vremena, omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a što tužiteljici nije osigurano; da u slučaju da tužiteljica uzme godišnji odmor neće dobiti za taj mjesec novčanu naknadu od navedenog trgovačkog društva; da je iz svega navedenog razvidno da se u ovom slučaju radi o Ugovoru o djelu. Navodi da navedenom stavu idu u prilog i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/2122/2017 od 13. ožujka 2018. godine. Poziva se na članak 27. Zakona o porezu na dohodak kojeg citira; da se člankom 27. stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak propisuju kriteriji za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada i da se isti određuje na temelju kriterija kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka, što podrazumijeva da trebaju biti kumulativno ispunjen navedeni kriterij; da je prvostupanjskim rješenjem tužiteljici utvrđena obveza uplate poreza i prireza na dohodak, odnosno uplata doprinosa sa plaće i doprinosa iz plaće, ali da takva obveza ne može biti naložena poreznom obvezniku kao „radniku“ već isključivo „poslodavcu“ odnosno isplatitelju primitka; da sukladno Zakonu o radu radniku je poslodavac dužan isplatiti plaću koja se sastoji od neto dijela i poreza i prireza koju nadležnom poreznom tijelu plaća isključivo poslodavac. Tužbom je predloženo provođenje vještačenja po financijskom vještaku, te saslušanje tužiteljice. Tužbenim zahtjevom je zatražio da se poništi osporeno rješenje tuženika.

2. Tuženik je odgovorio na tužbu, u kojoj navodi da smatra da ista nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu kao neosnovanu.

3. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostava Split, KLASA:UP/I-410-23/22-32/26, URBROJ:513-07-17-01/22-05 od 06. lipnja 2022. godine.

Navedenim prvostupanjskim rješenjem utvrđuje se da je tužiteljica korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona za razdoblje od 03. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine ostvarila primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada u iznosu od 201.937,56 kn (točka I. izreke) na koji se obračunava porez na dohodak, prirez i pripadajući doprinosi na način u iznosima kako je to navedeno u točki II. izreke. Primici navedeni u točki II. izreke nakon priznavanja izdataka doprinosa na osnovicu plaće i doprinosa iz osnovice plaće smatraju se dohotkom od nesamostalnog ra1da

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

(točka III. izreke). Točkom IV. do V. izreke nalaže se uplata utvrđenih obveza na propisani račun u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja uz napomenu da se na nepravodobno uplaćene obveze obračunava i plaća zatezna kamate.

4. Sud je u upravnom sporu održao raspravu na koju je pozvao stranke te im je na taj način omogućeno da iznesu svoje stavove o predmetu spora i očituju se na mišljenje protivne stranke. Na ročištu od 23. rujna 2025. godine nije pristupio tuženik iako je uredno pozvan a nije opravdao izostanak pa kako nije bilo razloga za odgodu rasprava je održana bez tuženika. Opunomoćenica tužiteljice je iskazala da u cijelosti ostaje kod sadržaja tužbe i tužbenog zahtjeva te je u spis priložila podnesak kojim se je očitovala povodom zaprimljenog odgovora na tužbu. U istom podnesku opunomoćenica tužiteljice je u bitnom ostala kod svih tužbenih navoda pojašnjavajući pojedine navode na način kako se navodi u podnesku.

5. Sud je raspravnim rješenjem odbio prijedlog za saslušanje tužitelja jer je ocijenjeno da je saslušanje nepotrebno i da se s obzirom na stanje spisa može donijeti pravilna i zakonita odluka bez predloženog saslušanja. Saznanja do kojih bi se eventualno došlo saslušanjem po ocijeni suda ne bi bila od odlučujućeg utjecaja na donošenje drugačije odluke budući da se činjenice bitne za utvrđivanje porezne obveze prvenstveno temelje na pisanim dokazima (knjigovodstvenim i drugim ispravama te ispravama koje se pribave tijekom postupka). Isto tako odbijen je prijedlog za provođenjem vještačenja po financijskom vještaku jer je ocijenjeno da za rješavanje ove upravne stvari nije potrebno provoditi vještačenje i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze u spisu može donijeti pravilna i zakonita odluka bez provođenja predloženog vještačenja.

6. U dokaznom postupku pregledana je tužba, osporeno rješenje tuženika od 28. veljače 2025. godine, odgovor na tužbu, te je pregledan sudski spis i spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

7. Ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, a uzimajući u obzir navode stranaka, tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja odnosno da li je prvostupanjskim rješenjem zakonito utvrđeno da je tužiteljica u spornom razdoblju od 03. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine ostvarila primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada na koje primitke kao osnovicu plaće je obračunat porez na dohodak, prirez i pripadajući doprinosi na način u iznosima kako je navedeno u rješenju.

9. Među strankama je sporno da li se u konkretnom slučaju izvršavanje predmetnih poslova od strane tužiteljice za trgovačko društvo Scopic Software LLC, može cijeniti kao tužiteljičin nesamostalan rad u istom društvu.

10. Prema stanju spisa proizlazi da je tužiteljica vlasnica obrta koja obavlja djelatnost računalnog programiranja, te da joj se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu.

11. Porezno tijelo je provelo postupak u kojem je utvrdilo da tužiteljica kao vlasnica obrta za djelatnost računalnog programiranja je za isplatitelja društvo [obrt]

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

Software LLC, neprekidno temeljem zaključenog Ugovora o savjetovanju od dana 10. svibnja 2019. godine na neodređeno vrijeme obavljala posao za navedeno društvo. Također je u postupku nadzora utvrđeno da tužiteljica nema internetsku stranicu, da nema sustav oglašavanja niti poslovni prostor.

12. Prema Ugovoru o savjetovanju te danim odgovorima iz Upitnika NR, porezno tijelo je utvrdilo da je tužiteljica kao vlasnica obrta sa navedenim društvom (isplatiteljem) sklopila ugovor na neodređeno vrijeme te je navedena pravna osoba njezin dominantni isplatitelj primitaka, gdje tužiteljica kao izvršitelj/posloprimac za rad prima redovnu mjesečnu naknadu, isplatitelju podnosi izvješća o dinamici izvršenja posla, isplatitelj žaliteljici daje upute za obavljanje posla, vodi evidenciju radnog vremena što znači da da u navedenim okolnostima tužiteljica nije samostalna na tržištu odnosno da se ne ponaša kao poduzetnik. Navedeno dalje znači da su u navedenom ispunjeni elementi kriterija ponašanja, kriterija financijske kontrole i odnosa stranaka iz članka 32. točka f, g. i h Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 10/17,128/17,106/18,1/19,80/19,1/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik).

13. Kako je porezno tijelo u postupku utvrdilo da je tužiteljica u spornom razdoblju 2020. godine koristila porezne pogodnosti protivno svrsi zakona iz članka 12. a Općeg poreznog zakon ("Narodne novine", broj: 115/16 do 152/24, u daljnjem tekstu: OPG-a), na način da je za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada kod dominantnog isplatitelja primitaka - društva Scopic Software LLC, dohodak utvrđivala u paušalnom iznosu primjenom nižih poreznih stopa, utvrđeno je da je tužiteljica ostvarila primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada, slijedom čaga je tužiteljici utvrđena obveza poreza i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada sa pripadajućim doprinosima.

14. Člankom 12.a stavak 11) točka 1. Općeg poreznog zakona propisano je:

Porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada: 1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

Stavkom 2. istog članka OPZ-a propisano je: U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem, a isplatitelj primitka koji se u tom odnosu smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac. Prema stavku 3.) utvrđeni doprinosi pripisuju se osnovi osiguranja poreznog obveznika/posloprimca pri nadležnim zavodima.

15. Člankom 27.a stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 115/16,106/18,121/19,32/20) propisano je: Za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada (st.1). Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrola ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka (st. 2).

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

16. Člankom 32.a stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 10/17,128/17,106/18,1/19,80/19,1/20) propisano je da u skladu s člankom 123.a stavkom 1. točkom 1. OPZ-a i člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak za potreba pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika-izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada.

Sukladno članku 32.a stavak 2. Pravilnika, ako Porezna uprava u predmetnom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od slijedećih činjenica: 1. načina kako je ugovoren posao, 2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao, 3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitaka.

Sukladno članku 32.a stavak 3. Pravilnika, za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32. i ovog Pravilnika.¸

Prema članku 32.a stavku 4. Pravilnika u utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni.

U smislu članka 32.a stavka 5. Pravilnika postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla.

17. Sukladno članku 32.a stavak 6. Pravilnika, u slučaju da Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla ima obilježja nesamostalnog rada provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, a u skladu s člankom 12.a stavkom 3. OPZ-a, plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika.

18. Člankom 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 115/16 do 22/20) propisano je da se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 4000,00 kuna izračunat kao koeficijent 1,6 osnovice osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak, dok je stavkom 4. istog članka propisano pod kojim uvjetima porezni obveznik može uvećati osnovni osobni odbitak.

19. Prema članku 7. Zakona o radu u radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku/posloprimcu dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

20. Tužiteljica je kao vlasnica obrta, kojoj se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu i tako plaća porez, je radi smanjenja porezne obveze, koristila porezne pogodnosti protivno svrsi zakona iz članka 12.a OPZ-a na način da je kroz obrt za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada kojeg je obavljala neprekidno od 2019. godine na navedeno društvo Scopic Software LLC.

21. Prema članku 27. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrola ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

Sud ocjenjuje da je pravilno porezno tijelo utvrdilo da u konkretnom odnosu koje je tužiteljice kao vlasnice obrta i izvršitelj posla za navedeno trgovačko društvo koje joj je vršio isplatu mjesečnog primitka, ima obilježja nesamostalnog rada, jer je između tužiteljice i isplatitelja primitka ostvaren odnos financijske kontrole i odnosa stranaka.

22. Prema članku 32.a stavak 2. Pravilnika utvrđenje da obavljanje nekih poslova ima obilježja nesamostalnog rada se cijeni neovisno od načina kako je ugovoren posao kao i činjenice da li izvršitelj posla je osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao. Slijedom navedenog neosnovano je pozivanje tužiteljice na zaključeni Ugovor o savjetovanju od dana 10. svibnja 2019. godine na neodređeno vrijeme obavljala posao za navedeno društvo sa društvom Scopic Software LLC, jer nije od utjecaja naziv akti (ugovora) već sam odnos tužiteljice kao osobe koja izvršava poslove i navedenog društva kao isplatitelja plaće za izvršene poslove.

23. Prema članku 32.a stavku 4. Pravilnika u utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni.

Stoga je neosnovan tužbeni navod kojim se ističe da trebaju biti ispunjeni svi zakonski uvjeti za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada.

24. Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarivanju posla. U konkretnom slučaju društvo Scopic Software LLC je imalo dominantan utjecaj nad radom tužiteljicom.

Tužiteljica kao vlasnica obrta koja samostalno obavlja poslove u okviru obrta je trebala imati samostalnost u radu i izvršavanju posla ali u konkretnom slučaju tužiteljica to nije imala čime su se u odnosu tužiteljice i isplatitelja primitka ostvarila obilježja nesamostalnog rada.

25. Sud ocjenjuje da je u postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, pa je osporeno rješenje zakonito. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz

Poslovni broj: Us l-883/2025-10

razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu 23. listopada 2025.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice, Katarini Zrilić, [adresa],

- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak Zagreb, Katančićeva 5,

- u spis.