- 1 -              Revd 2814/2023-2

Broj: Revd 2814/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. P. iz L., O., OIB ..., zastupanog po punomoćniku V. L., odvjetniku u S., protiv tuženika D. M. iz S., OIB ..., zastupanog po punomoćniku Z. P., odvjetniku u S., zbog naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1286/2021-2 od 23. rujna 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6034/18 od 1. veljače 2021., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1286/2021-2 od 23. rujna 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6034/18 od 1. veljače 2021. tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„1. Je li tužitelj postavljenjem tužbenog zahtjeva na umanjenje vrijednosti objekta u podnesku od 3. rujna 2009. isti postavio protekom roka od tri godine kod nesporne činjenice da je tužba pokrenuta 2005. godine?,

2. Da li se početak tijeka roka zastare ima računati od pokretanja postupka ili od podnošenja podneska kojim proširuje tužbeni zahtjev?,

3. Je li tužitelj u zastari za podnošenje tužbenog zahtjeva na isplatu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine kod činjenice da u vrijeme podnošenja tužbe nije znao za obim štete na predmetnoj nekretnini?,

4. Da li se u konkretnom slučaju ima primijeniti zastarni rok iz čl. 371. ZOO-a?,

5. Da li se početak tijeka roka zastare ima računati od saznanja za štetnika ili od saznanja za štetnika i za štetu?,

6. Je li tužitelj u zastari potraživanja umanjenja vrijednosti nekretnine kod činjenice da za obim štete saznaje tek nakon pokretanja tužbe i to tijekom postupka i nakon provedenog vještačenja?,

7. Je li tužitelj u zastari potraživanja naknade štete zbog umanjenja vrijednosti kod činjenice da je tek prilikom očevida lica mjesta utvrđen obim i visina štete kako je to navedeno na stranici broj 7. obrazloženja prvostupanjske presude?,

8. Ima li tuženik pravo protiviti se uređenju tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja po sudskom vještaku?,

9. Je li tužitelj svojim podneskom kojim uređuje tužbeno zahtjeva izvršio preinaku kada je povisio tužbeni zahtjev?,

10. Da li tužitelj saznaje za opseg štete u ovom predmetu u trenutku pokretanja tužbeni u trenutku provedenog vještačenja po sudskom vještaku građevinske struke?,

11. Može li zastara preinačenog dijela zahtjeva biti podložna samostalnoj ocjeni suda?,

12. Je li tužitelj opseg štete imao u trenutku pokretanja postupka?,

13. Obzirom na činjenicu saznanja za obim štete je li protekao objektivni rok?,

14. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00. - članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona, 88/01. - članak 50. Zakona o arbitraži, 117/03., 88/05. - članak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07. - oduka USRH broj: U-I-1569/2004 i dr., 96/08. - odluka USRH broj: U-I-1569/2004 i dr., 84/08., 123/08. - ispravak, 57/11., 25/11., 89/14. - odluka USRH broj: U-I-885/2013 i 70/19.) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama koji se tiču relevantnih i dostatnih razloga za ocjene kakve su odlukom dane sud nije iznio ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoju ocjenu i pravno stajalište da predmetna nagodba nije protivna moralu društva i da slijedom toga nije ništetna?“.

1.1. Tuženik se u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije protivi tom prijedlogu.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

2.1. U odnosu na pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1. do rednog broja 13. tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio na određen način razloge zbog kojih smatra da su ta pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

2.2. Pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1., rednim brojem 4., rednim brojem 6., rednim brojem 7., rednim brojem 9., rednim brojem 10., rednim brojem 12. i rednim brojem 13. nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja odnose isključivo na okolnosti konkretnog slučaja.

2.3. Pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 3., rednim brojem 6. i rednim brojem 7. nisu važna za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja zasnivaju na činjeničnim pretpostavkama suprotnim utvrđenju drugostupanjskog suda jer je drugostupanjski sud utvrdio da je tužitelj još u trenutku podnošenja tužbe (4. veljače 2005.) znao za štetu i za štetnika.

2.4. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 14. nije pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385. i čl. 385.a ZPP koje bi moglo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je odgovor na to pravno pitanje sadržan u jasnoj i potpunoj zakonskoj odredbi iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 3. i st. 5. i odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 27. rujna 2023.

                                                                      Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.