REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-3036/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grad Križevci, OIB 35435239132, I. Z. Dijankovečkog 12, Križevci zastupanog po punomoćniku Josipu Pažinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika CENGIZ INSAAT SANAYI VE TICARET ANONIM SIRKETI, Podružnica Zagreb za graditeljstvo, OIB 13774222037, Mihanovićeva ulica 20, Zagreb zastupanog po punomoćniku Jasmini Jašaragić Özügergin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jašaragić, Mamut & Stojan d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe, dana 23. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se prijedlog ovršenika CENGIZ INSAAT SANAYI VE TICARET ANONIM SIRKETI, Podružnica Zagreb za graditeljstvo, Zagreb, Mihanovićeva ulica 20, OIB: 13774222037, za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Zorke Čavajda iz Zagreba, dana 18. kolovoza 2020. godine pod brojem OV-6268/20 u dijelu kojim je prijedlog podnesen iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), kao neosnovan.

II.Odbija se prijedlog ovršenika CENGIZ INSAAT SANAYI VE TICARET ANONIM SIRKETI, Podružnica Za-greb za graditeljstvo, Zagreb, Mihanovićeva ulica 20, OIB: 13774222037,za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Zorke Čavajda iz Zagreba, dana 18. kolovoza 2020. godine pod brojem OV-6268/20, kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenik nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Zorke Čavajda iz Zagreba, dana 18. kolovoza 2020. godine pod brojem OV-6268/20 zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zaplijenjenih sredstava na temelju zahtjeva ovrhovoditelja Financijskoj agenciji za izravnu naplatu bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika Zorke Čavajda iz Zagreba, dana 18. kolovoza 2020. godine pod brojem OV-6268/20 (dalje u tekstu: „Zadužnica“), sukladno odredbi članka 210. OZ-a. u svezi s. toč.3. i toč.7 OZ-a.

2. Ovršenik ističe kako je dana 14.08.2020. s ovrhovoditeljem sklopio Ugovor o zakupu građevinskog zemljišta gospodarske zone Gornji Čret temeljem kojeg je sukladno čl. 7. Ugovora ovrhovoditelju predao zadužnicu na iznos od 1.000.000,00 kn (132.722,81 EUR) s rokom važenja do isteka ugovora, a unatoč tome što je Ugovor istekao dana 14.08.2025., pa time i predmetna zadužnica, ovrhovoditelj je tek dana 25.08.2025. godine Financijskog agenciji podnio zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine temeljem predmetne zadužnice.

3. U odnosu na činjenicu kako bi ovršeniku prijenosom zaplijenjenih sredstava nastala teško nadoknadiva šteta, ovršenik ukazuje na to kako je s ovrhovoditeljem sklopio gore navedeni Ugovor o zakupu građevinskog zemljišta gospodarske zone Gornji Čret, a koje građevinsko zemljište je koristio za potrebe smještaja radnika za izvođenje građevinskih radova na izgradnji željezničke pruge „Križevci-Koprivnica- Državna granica“, a koji projekt predstavlja strateški projekt od javnog značaja za Republiku Hrvatsku, da je došlo do produljenja roka za izvođenje radova došlo je zbog brojnih razloga na koje ovršenik nije mogao imati utjecaja, a kao što su pandemija virusa COVID-19 te problemi s projektnom dokumentacijom stoga bi prijenosom zaplijenjenih sredstava, za ovršenika bi nastala teško nadoknadiva šteta.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim prijenosa dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, na koji se ovrhovoditelj očitovao podneskom od 16. rujna 2025. kojim je osporio navode ovršenika.

5. Člankom 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da se pravilnost i zakonitost postupka izravne naplate može osporavati ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka.

6. Ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim navodi da je ovršna isprava izgubila svoju djelotvornost, međutim takvim navodima nije dokazao postojanje razloga iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

7. Naime, sama tvrdnja ovršenika da je ovršna isprava, u ovom slučaj zadužnica, izgubila djelotvornost, ne podrazumijeva i ispunjenje pretpostavki iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, već je razlog iz navedene odredbe ostvaren samo ako je odlukom nadležnog tijela zadužnica ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage odnosno ako je utvrđeno da ista više nije djelotvorna ili je bez učinka, a ovršenik nije dostavio takvu odluku niti uopće tvrdi da je ista donesena.

8. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

9. Člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

10. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

11. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

12. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22,, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

13. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

14. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

15. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili mora na drugi odgovarajući način dokazati insolventnost ovrhovoditelja.

16. Ovršenik niti ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava koja će joj u postupku izravne naplate biti zaplijenjena i prenesena kao što niti ne osporava solventnost ovrhovoditelja, slijedom čega ista nije dokazala vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

17. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže da budući kako se radi o strateškom projektu bitnom za Republiku Hrvatsku, a pljenidba rezerviranih sredstava bi uzrokovala dodatna kašnjenja u provedbi projekta, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

18. U odnosu na navod da bi provedbom ovrhe poslovanje ovršenika, kao trgovačkog društva, bilo ozbiljno ugroženo jer bi ovršenik kasnio s provedbom projekta, ovaj sud ističe da nije od utjecaja način na koji će se provedba ovrhe odraziti na poslovanje ovršenika jer to nije šteta koju pretpostavlja članak 65. stavak 1. OZ-a, a s obzirom da provedba ovrhe uvijek ima negativan učinak na poslovanje ovršenika pa kada bi se utjecaj ovrhe na poslovanje ovršenika koji su poslovni subjekti smatrao štetom u smislu članka 65. stavka 1. OZ-a, onda ovrhovoditelji ne bi niti mogli naplaćivati svoja potraživanja, niti bi se ovrha mogla provesti.

19. Također, sud navodi da odgodom prijenosa ovršenik ne dobiva mogućnost da istim sredstvima raspolaže, već ona ostaju zaplijenjena sve do odluke suda o izjavljenom pravnom lijeku, dakle, potencijalna mogućnost kašnjenja projekta ne ovisi o odluci suda o prijedlogu za odgodu.

20. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za poslovanje ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.

21. U svrhu donošenja odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, sud je ovlašten ocijeniti i vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a obzirom pravo ovršenika na povrat novčanih sredstava zaplijenjenih i prenesenih u postupku izravne naplate primarno ovisi o uspjehu u predmetnim postupcima.

22. U odnosu na navedeno, potrebno je napomenuti da sud ne može i ne smije prejudicirati odluku nadležnog suda u predmetnim postupcima, ali je, u svrhu donošenja pravilne odluke o prijedlogu za odgodu, ovlašten razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u tim postupcima jer će ovršeniku nastati šteta samo ako u tom postupku dokaže nedopuštenost pljenidbe i prijenosa.

23. Uvidom u Ugovor o zakupu građevinskog zemljišta gospodarske zone Gornji Čret sud je utvrdio da je člankom 7. ugovora propisano da će za dobro izvršenje ugovora o zakupu, te izgradnje prometne i komunalne infrastrukture zakupnik predati zadužnicu na iznos 1.000.000,00 kuna sa rokom važenja do isteka ugovora.

24. Sud navodi kako je zadužnica formalnopravni jednostrani akt koji služi kao instrument osiguranja tražbina s učincima rješenja o ovrsi i ovršne isprave.

25. Zadužnica je ujedno i samostalni pravni posao koji je vezan uz obvezu iz glavnog ugovornog odnosa, te ima svojstvo vrijednosnog papira, a bjanko zadužnica dobiva to svojstvo nakon što se upiše iznos tražbine i ime vjerovnika.

26. Stoga, budući da je bjanko zadužnica vezana za ispunjenje glavnog posla, a koji prema navodima stranaka, nesporno nije izvršen, ista se može podnijeti na naplatu tek nakon isteka ugovora, nakon što se upiše iznos.

27. Sukladno navedenom, a po samom smislu zadužnice kao instrumenta za namirenje tražbine, ovrhovoditelj zadužnicu i nije mogao podnijeti na naplatu prije isteka ugovora i ispunjenja obveza iz ugovora već tek nakon isteka ugovora i nakon što ovršenik nije ispunio svoju obvezu iz ugovora.

28. Uzimajući u obzir navedeno (smisao izdavanja zadužnice), sud smatra da se ne može zaključiti da postoji vjerojatnost uspjeha ovršenika u parničnom postupku koji je upućen zaključkom, a samim time ne postoji niti vjerojatnost nastanka štete.

29. Stoga, obzirom nije dokazano ispunjenje obje kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom II. izreke rješenja.

30. Odluka o naknadi troška sastava podneska ovrhovoditelja od 16.rujna 2025. će biti donesena nakon donošenja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-3036/2025-4 od 23. listopada 2025.

31. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točaka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točaka 10. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

32. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, sve u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, postojanje kojeg razloga je ovrhovoditelj osporio, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a,na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 23. listopada 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku