REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1723/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice NL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici DL, Lucija Car-Pavlic i Josip Poparić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu KRIŽANEC, CAR-PAVLIC & POPARIĆ j.t.d. iz Zagreba, Gajeva ulica 19, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. rujna 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice ML, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te presude javno objavljene dana 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, isplatiti tužiteljici NL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 607,28 eura sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

- na iznos od 158,28 eura od 16. veljače 2020. do isplate,

- na iznos od 200,49 eura od 16. ožujka 2020. do isplate,

- na iznos od 227,39 eura od 16. travnja 2020. do isplate,

- na iznos od 17,23 eura od 16. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 1,25 eura od 16. kolovoza 2020. do isplate,

- na iznos od 2,64 eura od 16. rujna 2020. do isplate,

i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, naknaditi tužiteljici NL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.175,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se u razdoblju od siječnja 2020. do rujna 2020. nalazila u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu glavne sestre Zavoda za anesteziologiju i intenzivno liječenje u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu, Petrova 13.

Zbog prirode posla radnog mjesta tužiteljice, rad tužiteljice organiziran je u dežurstvima, noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i prekovremeno.

U vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. ožujka 2020. tuženik nije tužiteljici isplaćivao dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada za sve efektivno odrađene sati, i to na način kako je određeno člankom 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 29/18 - u daljnjem tekstu: KU 29/18), odnosno člankom 21. Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 92/19 - u daljnjem tekstu: Dodatak II. 92/19) i Popisom radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iako je tužiteljica sve efektivne sate rada (redovni i prekovremeni rad) odradila u otežanim uvjetima rada. Nadalje, u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. ožujka 2020. tuženik nije tužiteljici isplaćivao dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi za sve efektivno odrađene sate, i to u iznosu od 4 % od osnovne plaće, kako je određeno člankom 58. KU 29/18, odnosno člankom 24. Dodatka II.

92/19 iako je tužiteljica sve efektivne sate rada (redovni i prekovremeni rad) bila odgovorna za život i zdravlje ljudi.

Također, s obzirom da je, sukladno gornjim navodima, neispravno izračunata visina osnovne plaće tužiteljice, to je u vremenskom razdoblju nakon 1. siječnja 2020. do 31. ožujka 2020. tužiteljici manje obračunat i iznos položajnog dodatka, na koji tužiteljica ima pravo kao glavna sestra Zavoda za anesteziologiju i intenzivno liječenje, sukladno članku 56. stavak 1. KU 29/18, odnosno člankom 22. Dodatka II. 92/19.

Tužiteljica naglašava da je Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske na osmoj sjednici održanoj dana 9. prosinca 2019. zauzeo pravno shvaćanje da zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu. Odredbom članka 81. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19) određena je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, na način da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Odredbom članka 34. stavak 1. KU 29/18 određeno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Međutim, odredbom članka 34. stavak 2. KU 29/18 određeno je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno, zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. U tom smislu je i odredba članka 13. Dodatka II. 92/19.

Budući tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatke na plaću s osnova otežanih uvjeta rada i zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, te položajni dodatak za sate ostvarene u prekovremenom radu, a što je nedvojbeno utjecalo na prosječnu plaću tužiteljice, to je tuženik pogrešno tužiteljici isplaćivao i naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini njezine prosječne plaće isplaćene joj u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), pa je u tom smislu tužiteljici manje obračunata naknade plaće i za mjesece lipanj 2020. i srpanj 2020. godine.

Odredbom članka 58. stavak 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj: 47/18, 123/19 - u daljnjem tekstu: TKU 47/18, 123/19), propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, dok je člankom 58. stavak 2. TKU 47/18, 123/19, propisano da naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Budući tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatke na plaću s osnova otežanih uvjeta rada i zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, te položajni dodatak za sate ostvarene u prekovremenom radu, a što je nedvojbeno utjecalo na prosječnu plaću tužiteljice (plaću ostvarenu u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje), to je tuženik pogrešno tužiteljici isplaćivao i naknadu plaće za vrijeme bolovanja/privremene nesposobnosti za rad u utuženom razdoblju. Tužiteljica napominje da je pred Naslovnim sudom pravomoćno okončan predmet koji je tužiteljica vodila protiv tuženika za istu tražbinu, samo za drugo razdoblje (prosinac 2014. - prosinac 2019.).

Slijedom svega naprijed navedenog provedenog financijskog vještačenja tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev, potražujući od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće/naknade plaće u bruto iznosu od 607,28 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kao u izreci presude, uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kako u osnovi tako i u visini te osporava tužbeni zahtjev posebice u dijelu u kojem se potražuje isplata razlike plaće i naknade plaće s osnova položajnog dodatka obračunatog i na sate prekovremenog rada.

Tuženik ističe da je u odnosu na obračun položajnog dodatka sudska praksa već zauzela stajalište u mnogobrojnim sudskim odlukama, a tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KUZZO-a koje ima značaj i domašaj KUZZO-a glasi:

Zaključak broj 95:

„Radniku se za sve odrađene sate tijekom mjeseca obračunavaju uvećanja plaće iz članka 51. stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 5. i stavka 8. Kolektivnog ugovora. Za prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća se obračunava sukladno članku 51. stavku 1. podstavku 4. Kolektivnog ugovora, odnosno uvećava se za 50% na osnovnu plaću radnika bez primjene položajnog dodatka.“

Slijedom navedenog, zahtjev tužiteljice za obračun položajnog dodatka na sate prekovremenog rada je u cijelosti neosnovan.

Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u isplatne liste, e-mail poruke, proveo je financijsko vještačenje po Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., kao i izvršio uvid svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu glavne sestre Zavoda za anesteziologiju i intenzivno liječenje u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu, Petrova 3.

6. Sukladno odredbi članka 49. stavak 9. KU-a ("Narodne novine" broj: 29/18) određeno je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća, pa radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Plaću tužiteljice i za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci u odnosu na osnovnu plaću, uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada.

7. Sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 29/18) radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za posebne uvjete rada ( članak 57., odnosno 55. Dodatka KU ( NN 92/19), za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću i to od 1. rujna 2019. u iznosu 8 % od osnovne plaće. Položajni dodatak je propisan u članku 56. i to da se uvećanje osnovne plaće radnicima po osnovi položajnog dodatka na radnim mjestima i poslovima glavna sestra zavoda si uvećava u iznosu od 14 % od osnovne plaće.

8. Prema odredbi čl. 91. st. 3 Zakona o radu koja propisuje da se pod plaćom podrazumijeva osnovna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad.

9. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je da se radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknade plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, pa je tako odredbom čl. 34. st. 2. KU-a (NN 29/18) propisno ako radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno, ili noću, ili nedjeljom, odnosno Zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

10. Kada tužiteljici Kolektivni ugovor daje pravo za isplatu više različitih dodataka, ista ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz članka 57. i članka 59. KU-a (NN 143/13), odnosno KU ("Narodne novine" broj: 29/18), Dodatak I KU-a ("Narodne novine" broj: 96/15), te Dodatka II KU-a ("Narodne novine" broj: 92/19), zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad.

Isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodatka po navedenim osnovama, budući da tužiteljica i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada.

11. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u ovom predmetu proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja 30. lipnja 2025. proizlazi da za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. kolovoza 2020. godine:

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 317,91 euro,

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 90,82 eura,

- potraživanje po osnovi neobračunatih položajnih dodataka iznosi 158,96 eura,

- manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 39,59 eura.

Slijedom čega sveukupna visina potraživanja tužiteljice iznosi 607,28 eura.

12. Tužiteljica nije prigovorila na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, već je sukladno istom, konačno specificirala tužbeni zahtjev, i to na način da je isti specificirala sukladno praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te imajući u vidu tuženikovo tumačenje koje se odnosi na primjenu fonda radnih sati, odnosno broj dana u mjesecu bez subota i nedjelja x 8 sati, potražujući od tuženika isplatu ukupnog bruto iznosa u visini od 607,28 eura bruto, dok se tuženik očitovao navodeći kako se u cijelosti protivi zahtjevu za isplatu položajnog dodatka koji prema izračunu vještaka i specifikaciji tužiteljice iznosi 158,96 eura, dok čini nespornim visinu tužbenog zahtjeva do iznosa od 448,32 eura.

13. Prigovor tuženika u pogledu položajnog dodatka je neosnovan jer tužiteljici pripada navedeni dodatak i za prekovremene sate u utuženom razdoblju kako je to bilo dosuđeno i u prethodnom razdoblju u presudi ovog suda Pr-902/22 od 24.04.2024., pravomoćne 24.lipnja 2024. Navedeni dodatak tužiteljici pripada temeljem radnog mjesta glavne sestre u zavodu za anesteziologiju i intenzivno liječenje sukladno članku 58.stavak 1. KU.

14. Slijedom navedenog je valjalo dosuditi iznos od 607,28 eura bruto za zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinog iznosa do isplate , izuzev zateznih kamata poreza na dohodak i prireza na dohodak.

15. Sukladno sa odredbom članka 45 stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona, ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaće i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, stoga je tužiteljicu valjalo odbiti sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonske zatezne kamate poreza na dohodak i prireza na dohodak, kao neosnovanim.

16. Odluka o zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO ("Narodne novine" broj 78/15), a teče od svakog 16-og u mjesecu u odnosu na dodatke za prethodni mjesec sukladno odredbama Zakona o radu i KU-a.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona sukladno vrijednosti konačno specificiranog tužbenog zahtjeva.

Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od 50 bodova, sastava podnesaka od 31.01.2025. ,24.03.2025. i 30.09.2025. po 50 bodova te pristupa na ročišta 14.05.2025. 30.09.2025. sve po 50 bodova, te pristupa na ročište za objavu 25 bodova, (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ukupno 350 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a te troškova vještačenja od 300,00 eura, sveukupno 1.175,00 eura.

.

18. Tužiteljici je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

19. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. listopada 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku