Poslovni broj: K-537/2024-33

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Rijeci

Žrtava Fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Božici Čubranić Petričec kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nikoline Mesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika TŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 147. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 110/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja ĆŠ od 27. lipnja 2024. godine, nakon održane javne rasprave 20. listopada 2025. u nazočnosti okrivljenika, privatnog tužitelja ĆŠ, opunomoćenika privatnog tužitelja odvjetnika Tomislava Bulića iz Zagreba, 23. listopada 2025. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I OKRIVLJENIK TŠ, OIB: sin T, star 67 godina, umirovljenik, sa mirovinom u iznosu od 1.200,00 eura, s prebivalištem i boravištem u [adresa], vlasnik kuće na adresi prebivališta površine oko 110 kvadrata, broda-jedrilice duljine 10,45 m, osobnog automobila Mercedes A180, 2019., vozila Smart te motocikla marke BMW GS 650, vojsku služio u JNA, pripadnik ZNG-a od 1990.-1991., bez čina i odlikovanja, bez drugih kaznenih postupaka u tijeku, neosuđivan

Na temelju čl. 453. toč. 3. („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/2019, 130/20, 80/22, dalje u tekstu ZKP/08)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi dana 6. travnja 2024. na društvenoj mreži Facebook na profilu „Inicijativa za legalnost Lošinj“ :

-objavio poruku/komentar upućenu privatnom tužitelju ĆŠ, u kojoj je za istog naveo da je poznat kao UŠ,

-objavio da se u istoj objavi može vidjeti tabla na gradilištu gdje Ć gradi kuću uz fotografiju i napomenu: „Tabla na gradilištu „grupe čeha što sve rade legalno“. Snimljeno pred dva tjedna i intervencijom komunalnog redarstva, a na višestruko pozivanje Inicijative, radovi su zaustavljeni.“

-objavio da čim se UŠ i njegov „kum“ osjete prozvanima, ustaje se na zadnje noge;

a što je privatni tužitelj saznao dana 6. travnja 2024. kada je objavu pročitao na društvenoj mreži

dakle, za nekoga iznio ili prenio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a tvrdnja je iznesena putem računalnog sustava ili mreže, zbog čega ono postalo pristupačno većem broju osoba,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom opisano i kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11.

II Na temelju čl. 149 st. 3. ZKP/08 nalaže se privatnom tužitelju naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 300,00 (tri stotine eura) te nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu njegova branitelja o čemu će se donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Privatni tužitelj privatnom tužbom podnesenom sudu tereti okrivljenika TŠ zbog učina kaznenog djela protiv časti i ugleda, klevete, u svemu činjenično i pravno pobliže opisanom u izreci presude.

2. Upitan kakav stav zauzima prema navodima optužbe okrivljenik TŠ izjavio je da se ne smatra krivim.

3. U tijeku dokaznog postupka izveden je dokaz saslušanjem privatnog tužitelja ĆŠ kao svjedoka te je pročitana materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to tekst objavljen na društvenoj mreži Facebook na profilu „Inicijativa za legalnost Lošinj“s komentarima (list 5-7 spisa) te tekst koji je 02. travnja 2024. objavio „Novi list“ s reagiranjem privatnog tužitelja na tu objavu i objavljeni demanti „Novog lista“ vezano uz reagiranje privatnog tužitelja.

3.1. Odbijen je dokazni prijedlog okrivljenika da se pribavi punomoć od strane grada [adresa] koja je izdana privatnom tužitelju kao i potvrda PP Mali Lošinj da je ĆŠ prijavio načelnika da radi po nalogu okrivljenika kao neprikladni i nevažni za predmet inkriminacije kao i dokazni prijedlog da se ispita svjedok ČŠ kao neprikladan i nevažan za utvrđenje odlučnih činjenica u ovom postupku.

4. Iznoseći obranu na kraju dokaznog postupka okrivljenik je naveo da on privatnom tužitelju nije dao nadimak UŠ već taj nadimak postoji kod žitelja [adresa] najmanje 10 godina kada ĆŠ nije ni poznavao, a već su ga tako zvali. Osobno ĆŠ tim nadimkom nije zvao, on je prepoznat po istom u Lošinju upravo kao takav te kada je pisao objavu odnosno članak nije privatnog tužitelja prozvao UŠ, već je napisao da je on znan kao UŠ jer u protivnom, da je napisao samo ĆŠ, nitko ne bi znao na koga se članak odnosi, a ovako ga puno ljudi zna, a puno ljudi prati "Inicijativu za legalnost Lošinj". Privatni tužitelj je sam za sebe rekao da predstavlja češke državljane koji sve grade legalno. Upoznat je da privatni tužitelj širi neistine o njemu u Novom listu te je to i vidio i bila je njegova dužnost da nešto napiše pa je i napisao spornu objavu. Kasnije je u tekstu bez navođenja imena i prezimena, a jednostavno zbog razumijevanja, jer ga ljudi tako poznaju, naveo samo UŠ. Ima 68 godina, nikada nije kažnjavan ni profesionalno ni prekršajno ni on osobno niti itko iz njegove obitelji. Iako to ne može dokazati zna da privatni tužitelj traži jeftina ne građevinska zemljišta na [adresa] i potom ih prodaje U i obećava im da će izgraditi sve što požele, odnosno da od njega imaju svu podršku, a da on ima policiju u rukama.

5. Privatni tužitelj ĆŠ, saslušan u svojstvu svjedoka, naveo je da je spornu objavu vidio na stranici "Inicijativa za legalnost Lošinj". Pisalo je da ga zovu UŠ što nije točno, da gradi na crno kuće, što nije točno, da zastupa Č što također nije točno. To su laži i to mu radi veliku štetu. Živi na otoku 33 godine i gospodin o njemu govori konstantno laži te se aktivno brine da ga potjera sa otoka. Osobno ništa na Lošinju ne gradi. Prijatelji koji su došli na Lošinj napravili su kuće i sve imaju građevinske dozvole, ali ih u tome nije zastupao. Neki prijatelji su mu dali punomoć za preuzimanje pošte s obzirom da privremeno boravi na Lošinju, pa kad njih nema da može podići poštu za njih, npr. za plaćanje struje, vode i sl., ništa preporučeno ne preuzima. Imao je punomoć za preuzimanje pošiljke u upravnim postupcima, ali istu nije koristio jer nije bilo potrebe. Njegova supruga i punica legalno su gradile kuću, imale su uporabnu i građevinsku dozvolu pa je za to imao punomoć, kao i za jednog češkog državljana koji je kupio ne građevinski teren odnosno maslinik, a za potrebe priključka istog na vodu. 30 godina je na otoku, a aktivno je radio 16 godina. Doveo je puno čeških turista, napisao knjigu o Hrvatskim potopljenim brodovima. Više se na bavi turizmom, u Češkoj ima agenciju za nekretnine preko koje u koordinaciji sa hrvatskim agencijama šalje klijente koji nešto kupe. O tome svemu posjedujem dokumentaciju i njegova firma posluje na području Češke, ne u Hrvatskoj.

5.1. Na upit opunomoćenika, privatni tužitelj je iskazao da su objave u okviru Facebook grupe "Inicijativa za legalnost Lošinj" jako čitane, puno ljudi gleda što TŠ piše. On i dan danas piše da je znan kao UŠ. Objava mu je kvarila ime, otok je kao selo pa te objave utječu na njega i psihički i poslovno. Što se tiče objavljene fotografije zemljišta, poznaje vlasnicu odnosno zna o kojem je građevinskom zemljištu riječ. Tabelu nije postavio on već građevinar u suradnji sa vlasnicom. Sve je išlo direktno između vlasnice zemljišta i građevinske firme, to nema veze sa njim, nije posredovao u izvođenju građevinskih radova.

5.2. Na upit okrivljenika privatni tužitelj je iskazao da nikada u životu nije čuo da ga zovu UŠ. Nije prijavio TŠ i načelnika policije da načelnik policije radi po njegovim navodima. Primio je od komunalnog redara dva izvršna rješenja o uklanjanju objekata i vraćanja u prvobitno stanje čeških državljana koji su ilegalno gradili na Lošinju, a iz razloga što je bio na Lošinju i to za njih preuzeo jer njih nije bilo. Poznaje te češke državljane, ni sa jednim od njih nije u poslovnom odnosu, kućni su prijatelji. Nikada u poslovnom smislu nije u Novom listu rekao da predstavlja grupu čeških državljana koji grade sve legalno nego je to rekao u smislu da ih poznaje odnosno da im je preporučio da kupe kuću na Lošinju što su i učinili. Prije nego je inkriminirana objava objavljena, u Novom listu je rekao da je po prijavi TŠ jednom češkom državljaninu isključena voda. Novom listu uputio je e-mail, a u svrhu reagiranja na objavu u istom gdje se pisalo da češki državljani grade ilegalno, a kako bi se u tom smislu objavio demanti.

6. Iz u ovom postupku inkriminiranog teksta objavljenog na društvenoj mreži Facebook na profilu „Inicijativa za legalnost Lošinj“s komentarima (list 5-7 spisa) proizlazi da je u istom sadržan odnosno objavljen, između ostalog, i tekst koji je predmet inkriminacije u ovom postupku.

7. Iz teksta koji je 02. travnja 2024. objavio „Novi list“ te reagiranja privatnog tužitelja na tu objavu i objavljenog demantija „Novog lista“ vezano uz reagiranje privatnog tužitelja proizlazi da je „Novi list“ objavio pismo „Inicijative za legalnost Lošinj“ u kojem se u bitnom navodi da je uskraćen prvi elektroenergetski priključak na nelegalnom objektu u [adresa] i da vjeruju da će se takva praksa nastaviti, da je ĆŠ, ovdje privatni tužitelj, reagirao na to pismo navodeći da ti navodi nisu točni te da su češkom vlasniku j.d.o.o za poljoprivredu isključili vodu po prijavi TŠ, ovdje okrivljenog, i napravili štetu.

8. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, po stavu ovoga suda nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 za koje se tereti privatnom tužbom.

9. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik administrator stranice "Inicijativa za legalnost Lošinj" na društvenoj mreži Facebook i da je inkriminirana objava, koja prema navodima privatne tužbe sadrži klevetničke tvrdnje, sačinjena osobno od njega kao administratora te stranice. Nadalje, nije sporno ni da se inkriminirana objava odnosi na privatnog tužitelja s obzirom da je isti naznačen imenom i prezimenom kao i da je objava postala pristupačna većem broju ljudi jer je riječ o stranici na društvenoj mreži Facebook koje objave, prema navodu privatnog tužitelja, a što ne spori ni okrivljenik, čita puno ljudi.

10. Sporno je, je li okrivljenik počinio kazneno djelo klevete za koje se tereti u ovom postupku odnosno da li je dajući inkriminirane izjave citirane u izreci presude u objavi na društvenoj mreži, za privatnog tužitelja iznio neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi njegovoj časti i ugledu znajući da su neistinite, a zbog čega je, jer je iznijeta na stranici na društvenoj mreži koja ima velik broj čitatelja, kleveta postala pristupačna većem broju osoba.

11. Iz okrivljenikove obrane u bitnom proizlazi da u svojoj objavi nije iznosio neistinite tvrdnje jer da on privatnog tužitelja nije prozvao UŠ nego je naveo da je privatni tužitelj znan na [adresa] pod tim nadimkom zbog čega ga je u objavi tako oslovio kako bi čitatelji znali o kome se radi. Isto tako sam privatni tužitelj da se predstavljao kao predstavnik čeških državljana koji sve grade legalno pa su to njegove riječi.

12. Iz spornog teksta vidljivo je da je riječ o reagiranju okrivljenika na reagiranje ĆŠ, a da je tome doista tako potvrđuje i iskaz privatnog tužitelja ĆŠ koji je iskazao da je prije inkriminirane objave okrivljenika na Facebook stranici u „Novom listu“ rekao da je po prijavi TŠ jednom češkom državljaninu isključena voda odnosno da je „Novom listu“ uputio e-mail u svrhu reagiranja na objavu gdje se pisalo da češki državljani grade ilegalno, a kako bi se u tom smislu objavio demanti.

13. Dakle, okrivljenik se u bitnom brani da je, s obzirom da je vidio da je privatni tužitelj širio neistine o njemu u „Novom listu“, bila njegova dužnost da nešto napiše pa je i napisao spornu objavu, dok iz svega što je okrivljenik iznio u tijeku postupka te u svojoj obrani u bitnom proizlazi da okrivljenik osporava namjeru klevetanja privatnog tužitelja jer tvrdi da ga je oslovio kao UŠ s obzirom da ga tako zovu na [adresa], dok je privatni tužitelj sam za sebe rekao da predstavlja češke državljane koji sve grade legalno, odnosno da je to izjava njega samog.

14. Sagledavajući inkriminirane navode u privatnoj tužbi sud utvrđuje da navod „znan i kao UŠ“ svakako predstavlja činjeničnu tvrdnju te činjenica da taj nadimak nije poznat samom privatnom tužitelju samo po sebi ne znači da je takva tvrdnja i neistinita. Nadalje, navod „da se može vidjeti tabla na gradilištu gdje UŠ gradi kuću“, također je činjenična tvrdnja čija se istinitost može utvrđivati, međutim takva tvrdnja s obzirom na svoju prirodu, nije podobna naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja dok objavljena fotografija s napomenom: „Tabla na gradilištu „grupe čeha što sve rade legalno“. Snimljeno pred dva tjedna i intervencijom komunalnog redarstva, a na višestruko pozivanje Inicijative, radovi su zaustavljeni“ također je činjenična tvrdnja međutim niti ova tvrdnja, po mišljenju suda, nije takva da može naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja, osobito imajući u vidu da je sam privatni tužitelj, obraćajući se „Novom listu“ doista iskazao „da predstavlja skupinu čeških državljana, koji posjeduju samo legalne nekretnine na otoku Lošinju“. Što se tiče objave „da čim se UŠ i njegov „kum“ osjete prozvanima, ustaje se na zadnje noge“ nije riječ o činjeničnoj tvrdnji već o izjavi u prenesenom značenju međutim ovaj dio objave jest kritika lokalne vlasti na Lošinju i ne odnosi se na privatnog tužitelja neovisno što se on u objavi spominje.

15. Kod kaznenog djela klevete predmet je samo neistinita činjenična tvrdnja. Činjenična tvrdnja je ona koja objektivno tumačena sadrži određeni događaj, a čija se istinitost odnosno neistinitost može utvrditi. To kazneno djelo može se počiniti isključivo sa izravnom namjerom pri čemu počinitelj mora biti svjestan da je činjenična tvrda koju iznosi ili pronosi lažna, da je neistinita, da može škoditi nečijoj časti i ugledu te hoće ili je siguran u nastupanje zabranjene posljedice. Dakle, kleveta je namjerni delikt pa počinitelj mora biti svjestan svih obilježja djela i htjeti njihovo ostvarenje, dakle mora znati da je njegova tvrdnja neistinita, nije dovoljno da je počinitelj samo dopustio da je njegova tvrdnja neistinita što znači da je u odnosu na neistinitost neizravna namjera isključena. Ako počinitelj dokaže da je u dobroj vjeri povjerovao u istinitost tvrdnje isključena je namjera. Također, iznesena tvrdnja mora biti takve prirode da može naštetiti časti i ugledu osobe na koju se odnosi.

16. U konkretnom slučaju se radi o sukobu dvaju prava, s jedne strane prava okrivljenika kao administratora i voditelja „Inicijative za legalnost Lošinj“ čiji rad je usmjeren na nelegalno građenje na Lošinju, na slobodu izražavanja zajamčeno člankom 38. stavkom 1. i 2. Ustava RH i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima i s tim povezan opći interes za zaštitu slobode izražavanja, a s druge strane je pravo privatnog tužitelja na zaštitu ugleda. Kod odlučivanja o kaznenoj odgovornosti okrivljenika treba voditi računa postoji li prijeka društvena potreba da se pravu privatnog tužitelja da prednost pred pravom okrivljenika, je li to nužno u demokratskom društvu, odnosno potrebno je provesti ocjenu pravične ravnoteže sukobljenih prava (U-III-1084/2015 od 10. prosinca 2019., broj: U-III-4336/2017 od 26. lipnja 2019., broj: U-III-2944/2018 od 26. lipnja 2019., broj: U-III-2806/2019 od 6. svibnja 2020., sve na www.usud.hr). Imajući u vidu da je sporna objava uslijedila nakon reagiranja privatnog tužitelja u „Novom listu“ gdje je imenom prozvao okrivljenika kao osobu koja je prouzročila štetu češkom državljaninu koji je vlasnik poljoprivrednog zemljišta, da se predstavio u novinama na način „da predstavlja skupinu čeških državljana, koji posjeduju samo legalne nekretnine na otoku Lošinju“ kao i da je sporna objava učinjena na stranici „Inicijativa za legalnost Lošinj“, čija je svrha upravo ukazivati na moguće nepravilnosti odnosno nelegalnu gradnju, sud smatra da okrivljenik nije postupao s namjerom klevetanja privatnog tužitelja već je reagirao na vlastito prozivanje od strane privatnog tužitelja kao i u cilju zastupanja interesa inicijative u okviru koje je pismo, na koje je privatni tužitelj i reagirao u novinama prozivajući upravo okrivljenika, i upućeno. Dakle spornu objavu treba gledati u širem kontekstu, a ne izolirano slijedom čega je, po mišljenju suda, privatni tužitelj svojim istupom u javnost kada je prozvao okrivljenika te se predstavio kao predstavnik čeha koji grade legalno morao pokazati visoki stupanj tolerancije na izjave koje mogu uslijediti.

17. Sud smatra da u postupku nije utvrđena namjera okrivljenika da kleveće privatnog tužitelja jer je okrivljenik činjeničnu tvrdnju „znan i kao UŠ“ te činjeničnu tvrdnju „Tabla na gradilištu„ grupe čeha što sve rade legalno“ iznio kao činjenice u čiju je istinitost bio uvjeren, čime nije ispunjen subjektivni element kaznenog djela klevete u odnosu na te izjave dok objavom fotografije te komentarom iste „da se može vidjeti tabla na gradilištu gdje UŠ gradi kuću“, takva izjava nije podobna naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja kao ni tvrdnja „da čim se UŠ i njegov „kum“ osjete prozvanima, ustaje se na zadnje noge“ jer je ta izjava dana u prenesenom značenju i ne odnosi se na privatnog tužitelja neovisno što se on u istoj spominje. Dakle, sud smatra da tijekom ovog postupka nije dokazano da bi okrivljenik postupao sa namjerom da naškodi časti i ugledu privatnog tužitelja. Naime, za donošenje osuđujuće presude za inkriminirano djelo potrebna je najveća moguća mjera neupitne dokazanosti svih bitnih obilježja dakle kako onih objektivnih tako i subjektivnih, koja djelo čine kaznenim djelom. U ovom slučaju, po mišljenju ovoga suda, a temeljem svega gore navedenog, takva mjera nije dosegnuta radi čega je ovaj sud primjenom odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08 okrivljenika oslobodio optužbe.

18. Sud je po službenoj dužnosti ispitao da li su u optuženju sadržana obilježja kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11. Kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ/11 čini onaj koji drugog uvrijedi, a djelo je počinjeno putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba. Sadržaj uvrede sastoji se u omalovažavanju, u negativnom vrijednosnom sudu o vrijednosti drugoga pri čemu je vrijednosni sud neka osobna i subjektivna tvrdnja kojom nešto označujemo kao dobro ili loše, pozitivno ili negativno. Uvreda mora biti upućena određenoj osobi pri čemu nije odlučan subjektivni osjećaj već običaji sredine. Kod uvrede u obzir dolaze razni izričaju kojima se nekoga obescjenjuje, izvrgava ruglu, o njima pogrdno govori. Na subjektivnoj strani krivnje mora postojati namjera, bilo izravna ili neizravna, dok je na objektivnoj strani potrebno da je izjava ili djelo uvredljivo prema objektivnim okolnostima. Budući da se u konkretnom slučaju radi o iznošenju činjeničnih tvrdnji, a ne vrijednosnog suda, nisu ispunjena niti bitna obilježja kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11.

19. Odredbom članka 149. stavak 3. ZKP/08 propisano je, u slučaju kada su, između ostalog donese oslobađajuću presudu, privatni tužitelj dužan naknaditi troškove kaznenog postupka. Stoga je sud odredio da je privatni tužitelj dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 odnosno paušalni trošak u iznosu od 300,00 eura prilikom odmjere čije visine je sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, ali i o imovnom stanju privatnog tužitelja kao i nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegovog branitelja o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Rijeka, 23. listopada 2025.

Sudac:

Božica Čubranić Petričec

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

-priv. tužitelj O

-opunomoćenik Tomislav Bulić, odvj. iz Zagreba uz zapisnike

-okr. TŠ