REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d, Krk

Poslovni broj : P-794/2020.-28.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Davorki Podnar, u pravnoj stvari tužitelja: TČ iz [adresa], ZČ kbr. 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Demo, odvjetnik iz Krka, protiv tužene ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasmina Milosavljević, odvjetnica iz Krka, radi utvrđenja prava vlasništva ( v.p.s. 1.459,95 eur), nakon provedenog ročišta za glavnu raspravu dana 15. rujna 2025. u prisutnosti osobno tužitelja s punomoćnikom i osobno tužene s punomoćnicom te objave odluke dana 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

". Utvrđuje se da je tužitelj TČ iz grada [adresa], ZČ kbr. 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik realno određenog dijela nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka:

- k. č. [katastarska čestica], vinograd, upisana u z.t. II, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 130 m², koji dio je omeđen linijama koje spajaju roze slovne oznake A-B-C- D-A i ispunom svijetloplave boje, te novom oznakom k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve prikazano u Nalazu i mišljenju vještaka od 31. siječnja 2023. godine, izrađenom od stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nenada Vidmara, ing.geod. iz Ravne Gore, I.G.Kovačića kbr. 50, pa je ovlašten temeljem ove Presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski, točno određeni realni dio iste, da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim brojem k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da se navedena parcelacija provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

Nalaz i mišljenje vještaka od 31. siječnja 2023. godine izrađen od stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nenada Vidmara, ing.geod. iz Ravne Gore, I.G.Kovačića kbr. 50, čini sastavni dio ove Presude.

II. Tužena je dužna trpjeti parcelaciju predmetne nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka:

- k. č. [katastarska čestica], vinograd, upisana u z.t. II, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski, točno određeni realni dio iste, pobliže označen u točki I. izreke ove Presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim brojem k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i provede parcelacija te nekretnine u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Tužena je dužna trpjeti da se temeljem ove Presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka:

- k. č. [katastarska čestica], vinograd, upisana u z.t. II, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], opisane u točkama I. i II. izreke ove Presude u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja."

II. Tužitelj TČ , OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tuženoj ŽČ , OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR ( slovima: dvijetisućeeura), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da je on vlasnik realno određenog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , površine 130 m2 kako je to označeno u nalazu vještaka geometra slovnim oznakama A-B-C-D-A.

2. U prilog svom zahtjevu tužitelj navodi da parcela predstavlja oranicu naziva " Mire" na kojoj je kao vlasnica upisana tužena. Nakon nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] parcela će odgovarati oznaci k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je on stvari izvanknjižni vlasnik utuženog dijela nekretnine koju da je stekao nasljeđivanjem iza majke pok. IČ rođ. EČ. Ona je vlasništvo stekla nasljeđivanjem od supruga pok. OČ, a on je to naslijedio od svoje sestre pok. AČ iz [adresa]. AČ je vlasništvo tog dijela nekretnine stekla nasljeđivanjem od supruga pok. PČ koji je nekretninu stekao kupoprodajom 1965. godine sa sada pok. HČ.

Posjed realno određenog utuženog dijela nekretnine je uslijed činjenice kupoprodaje i nasljeđivanja pokojne majke za korist tužitelja, računajući i vrijeme njihovih prednika, postoji preko 50 godina kao kvalificirani posjed i u tom razdoblju od nikoga smetan niti osporavan te traje i danas. Stoga je tužitelj kao savjestan i pošten posjednik stekao pravo vlasništva po samom zakonu, nasljeđivanjem i dosjelošću. Tužitelj stoga predlaže da sud utvrdi da je on vlasnik utuženog dijela nekretnine te da je ovlašten provesti parcelaciju predmetne nekretnine radi formiranja posebne nekretnine koja će dobiti novi broj u katastru.

3. Tužena u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Navodi kako je ona vlasnica k. č. [katastarska čestica] u cijelosti i isključiva posjednica iste. Nekretninu koristi dijelom kao parkiralište, a dijelom za odlaganje drva, košnica i drugih svojih stvari. Parcela je u cijelosti ograđena od okolnih nekretnina stupovima i lancem već sigurno preko 30 godina. Na predmetnoj nekretnini je tužena, a ranije njeni prednici kopala i sadila povrtne kulture, a kasnije kad je počela gradnja obiteljske kuće koristila se za odlaganje stvari i građevinskog materijala, a jedan period čak i za držanje ovaca. Tuženoj nikada nitko nije osporavao posjed ili pravo vlasništva cijele nekretnine. Tužena osporava da bi tužitelj bio stvarni izvanknjižni vlasnik realno određenog dijela. Svoje tvrdnje tužitelj nije opravdao niti jednim dokazom već iste temelji samo na navodnom upisu pok. ĆČ kao suposjednika na dijelu utužene nekretnine. Prednici tužitelja nisu bili stvarni vlasnici niti suposjednici dijela utužene nekretnine pa na tužitelja nisu mogli prenijeti više prava nego što su sami imali. Nekretnina je u isključivom posjedu same tužiteljice već više od 30 godina od kada je dovršena kuća tužiteljice, a prije toga u posjedu njene majke i njenih prednika. Tužena je vlasništvo nekretnine stekla nasljedstvom od majke VČ rođ. ŠČ prema rješenju o nasljeđivanju posl. br. O-72/07 u diobi sa sestrom JČ. VČ parcelu je naslijedila od bake DČ i diobom s ostalim nasljednicima. Tužena je upisana kao vlasnica u cijelosti na temelju presude poslovnog broja P-1130/18. Tužena osporava da bi tužitelj osobno kao i po prednicima bio u posjedu bilo kojeg dijela utužene nekretnine. Ako bi tužitelj i vršio posjed , a što ne čini, sporna je kvaliteta posjeda, tužiteljevo poštenje i vrijeme navodnog posjedovanja dijela utužene nekretnine. Činjenica upisa tužiteljevog prednika u katastarskom operatu, sama za sebe ne znači ništa. Ona je irelevantna ukoliko ju istodobno ne prati i faktični posjed.

4. U dokaznom postupku proveden je očevid lica mjesta s vještakom geometrom, saslušani su svjedoci EČ, NČ, UČ, KČ , GČ, ĐČ, BČ, LČ , RČ, ČČ, saslušane su parnične stranke te je pročitana sva dokumentacija u spisu.

5. Ocjenom svih provedenih dokaza na temelju odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 148/11, 25/13, 89/14 , 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud utvrđuje tužbeni zahtjev neosnovanim.

6. Očevidom lica mjesta sud se neposredno uvjerio u izgled lica mjesta. Nekretnina se nalazi jugoistočno od obiteljske kuće na adresi [adresa]. Prijepor je dijelom ograđen željeznim stupićima na kojima je lanac i unutar kojega su posađene voćke. Prilikom očevida suda na terenu su bila drva, palete, hrpa drva pokrivena najlonom, barka i košnice za pčele. Tužitelj je kao svoj dio pokazao zemljište površine 130m2 koji je dio vještak označio plavom bojom dok je dio koji bi ostao tuženičin označio rozom bojom.

7. Tužitelj tvrdi da je osobno i po prednicima u kvalificiranom posjedu spornog dijela nekretnine i to preko 50 godina.

8. Tužitelj u tužbi i u stranačkom iskazu navodi da su njegova teta AČ i njen muž PČ kupili sporni dio od Pajalić Kate 1962. godine, a o tome tužitelj zna jer tako piše u povijesnom posjedovnom listu. PČ je umro 1975., a naslijedila ga je supruga T. Djece nisu imali pa je nju naslijedio njezin brat, otac tužitelja OČ.

Iz povijesnog posjedovnog lista proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] bila upisana u dva posjedovna lista , posjedovni list br.443 glasio je na ime HČ , u tom posjedovnom listu 1962. mijenja se naslovna strana pa se briše HČ i upisuje ŠČ, [adresa]. 1965. godine dio k. č. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista broj 443 s imena HČ prelazi u posjedovni list broj 109 posjednika FČ. 1977. godine briše se PČ i upisuje njegova supruga AČ, na temelju nasljedstva. Nakon toga godine 2002. na temelju rješenja o nasljeđivanju iza AČ upisuje se OČ, otac tužitelja. Konačno, godine 2019. nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisuje se na ime tužene. Sudu nije jasno na temelju čega je godine 1965. umjesto posjednika HČ upisan posjednik PČ, svakako ne piše da je to na temelju kupoprodaje kako tužitelj tvrdi.

9. U rješenju o nasljeđivanju iza ĆČ navodi se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao izvanknjižno vlasništvo oca tužitelja. Ta nekretnina će prema novoj katastarskoj izmjeri dobiti novi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o čemu je tužitelj dostavio zapisnik o predočavanju nadležnog katastra. U svakom slučaju, općepoznato je da nova katastarska izmjera i nova zemljišna knjiga još nisu stupile na snagu pa se sporna nekretnina još uvijek vodi kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Tužena je upisana vlasnica nekretnine u cijelosti. Upisana je na temelju pravomoćne presude zbog ogluhe posl.br. P-1130/2018, od 29. studenog 2018. Prema rješenju o nasljeđivanju iza majke tužene VČ , k. č. [katastarska čestica] naslijedila je tužena . Tužena je i u stranačkom iskazu pojasnila da njeni preci prezimena ĆČ nisu u rodu s obitelji tužitelja, istog prezimena. DČ rođena HČ bila je upisana suvlasnica, a bila je udana za CČ koji je bio brat tuženičinog pradjeda SČ. DČ i CČ nisu imali djece i nakon suprugove smrti o DČ su brigu vodile majka tužene MČ i njena teta TS. Nakon smrti DČ sporna nekretnina pripala je majci tužene VČ, a onda nakon njene smrti tuženoj.

11. Svjedoci EČ, KČ i NČ u iskazima tvrde da je sporni dio nekretnine bio u posjedu prednika tužitelja EČ i AČ koji da su to 1962. kupili od HČ. O navodnoj kupnji znaju po upisu u povijesnog posjedovnom listu. Tako svjedok EČ, inače ujak tužitelja, kaže da je sporni dio nekretnine PČ obrađivao 70-tih godina tj. do 1975. kada je umro. Svjedok PČ nikad nije osobno vidio da obrađuje to zemljište. Dva puta je bio prisutan kod njega u [adresa] kada je ovaj s kolicima došao iz [adresa] i rekao da je bio na području naziva " Z". Svjedok EČ osobno nije odlazio na spornu nekretninu. Iskaz ovog svjedoka može se promatrati u dijelu u kojem govori da je bio prisutan u [adresa] kod [adresa] kada je PČ došao s kolicima iz [adresa]. Međutim, naziv " Z" odnosi se na šire područje , ne samo na spornu parcelu što proizlazi i iz iskaza tužitelja kao i svjedokinje NČ koji su govorili o tome da je njihova obitelj na području naziva "Mire" imala više parcela te da su na tim parcelama danas benzinska pumpa i trgovački centar Tommy. Sud je stajališta da svjedok EČ nije mogao znati na što se odnosi naziv " Z" kada je PČ rekao da je bio na " Z" jer se radi o većem području tj. nije samo sporna parcela tog naziva.

12. Svjedokinje NČ i KČ su sestre tužitelja. Svjedokinja NČ je svake školske praznike odlazila u [adresa] kod tete AČ i bake ZS. Kaže da je na spornoj parceli bila više puta, a jednom kao djevojčica s tetom AČ koja je tamo sadila krumpir, luk i češnjak. Svjedokinja kaže da su ona i njen brat , tužitelj 2010. ili 2011. godine bili na terenu povodom nove izmjere, da su bili i susjedi i da je svatko pokazao svoje, a prigovora nije bilo. Prije toga da su tužitelj i sestra KČ bili na terenu i označili parcelu. Iskaz svjedokinje u tom dijelu sudu nije uvjerljiv iz razloga što je izjavila da su tužitelj i sestra KČ na terenu označili spornu parcelu dok je upravo tužitelj u stranačkom iskazu rekao da ga je ujak EČ obavijestio o snimanju povodom nove izmjere, a da je on došao u [adresa], ali da parcelu nije označio jer da je bila zaraštena i da su odustali od toga.

13. Svjedokinja KČ je također svako ljeto provodila praznike kod tete u [adresa] i to jednu polovicu praznika ona, a drugu polovicu sestra NČ. Ova svjedokinja je rođena 1955., a vrijeme o kojem govori kada je s tetom AČ odlazila na spornu nekretninu bilo je vrijeme kada je imala 10-tak godina života. I svjedokinja KČ je vidjela papire o tome da su AČ i PČ parcelu kupili. Kaže kako su parcelu na terenu za potrebe nove izmjere, označili svjedokinja NČ i tužitelj i to bijelom bojom zbog avionskog snimanja. Kao što je već navedeno sam je tužitelj rekao da parcelu nisu označili , a svaka od svjedokinja je za ovu drugu rekla da je s tužiteljem sudjelovala u označavanju parcele. Također, kada se radi o navodnom posjedu AČ na spornoj parceli, svjedokinje govore o vremenu kada su pohađale osnovnu školu, a to je bilo 60-tih godina.

14. S druge strane svjedoci UČ, GČ, BČ , RČ i ČČ govore o posjedu tužene i njene obitelji. Iskazi ovih svjedoka prihvaćaju se.

Iskaz svjedokinje ĐČ treba motriti u svjetlu činjenice da je kao kćer tužene osobno zainteresirana za ishod spora. Ipak, njezin je iskaz životan i logičan pa ta svjedokinja navodi da je spornu nekretninu njena majka naslijedila po svojoj majci ŽS. IS je suprug ŽS, a on i ES su zajedno radili. VČ IS je parcelu koristio do 1963. kada je doživio nesreću pa je OS prepustio da parcelu koristi za ispašu ovaca što je ovaj i činio do druge polovice 80-tih godina kada su se na tom području počele graditi kuće. Tužena i njen suprug su počeli s gradnjom kuće krajem 80-tih , a parcelu koristili za držanje građevinskog materijala, a kasnije za držanje i piljenje drva te parkiranje auta. Tvrdnje ove svjedokinje o korištenju parcele za ispašu ovaca, odlaganje građevinskog materijala, čuvanje i piljenje drva i parkiranje automobila, potvrdili su i ostali svjedoci navedeni u ovoj točki obrazloženja.

15. Svjedok UČ rođen je 1968. godine i sjeća se vremena kada je sa svojim djedom obilazio to područje jer je djed kosio zemljište obitelji Ž i to do 1986. Svjedok zna da je ES koristio prijepor za ispašu ovaca i to 70- tih i 80-tih godina. Svjedok se i sam bavi ovčarstom pa je u Batomlju koristio za ispašu zemljišta majke tuženice VČ i za to joj plaćao u janjetini pa je ponekad odnio joj i meso koje je poslao ES za korištenje sporne čestice. Svjedok je poznavao prednike tužitelja PČ i AČ i nikada ih nije vidio na prijeporu.

16. Svjedok GČ živi u susjedstvu prijepora od 1989. Nakon što je doselio, na prijeporu je vidio AS, supruga tužene i to kako ovaj cijepa drva. Svjedok zna i o nesuglasicama između susjeda I i AS zog parkinga na spornoj parceli. Svjedok BČ u susjedstvu prijepora živi 37 godina i od tada zna da parcelu koristi tužena i njena obitelj. Zna i da je prije toga ovce tu napasao ES. Kad je svjedok opčeo graditi svoju kuću 1987., ES je na tom području bio s ovcama. Svjedok LČ govori o zadnjih 30 godina , o vremenu od sredine 90-tih. Kaže da je uvijek viđao obitelj tužene kako koristi prijepor. Svjedokinja RČ je počela graditi kuću u [adresa]. kada i obitelj tužene u [adresa]. Sjeća se da je bila inflacija pa su se međusobno dogovarali o nabavci građevinskog materijala. Obitelj tužene je na parceli držala građevinski materijal, a nakon gradnje kuće tamo imaju drva, barke. Svjedokinja se sjeća i da su prije gradnje kuće na parceli bile ovce iako ona ne zna čije su bile. Svjedok ČČ svjedočio je o vremenu od 1990. godine. On je u to vrijeme obitelji tužene znao dovesti građevinski materijal jer je imao auto s prikolicom. Kad bi dovezao materijal AS bi ga uvijek upozorio da vrati lanac kada bi odlazio s parcele. Svjedok je dvije sezone na prijeporu držao svoju barku, a jednu godinu i svjedokov otac. Također, svjedok i njegova supruga bi na prijepor znali dovesti aute svojih gostiju kada nisu imali mjesta kod kuće i to sve po dozvoli kćeri tužene. Svi ovi svjedoci potvrdili su da je suprug tužene ogradio parcelu lancem prije više od 20 godina.

17. Analizom provedenih dokaza sud utvrđuje da je cijelu parcelu , a ne samo sporni dio, arem od 70-tih godina 20. stoljeća za ispašu ovaca koristio ES i to po dozvoli oca tužene IS. To su potvrdili svjedoci UČ, BČ, RČ i ĐČ. U drugoj polovici 80-tih godina tužena je počela graditi kuću i na prijepor odlagati građevinski materijal, a kasnije drva, barku, parkirati aute. Svo to vrijeme tužitelj i njegova obitelj nisu im prigovorili što tužitelj i sam priznaje. Tužitelj kaže da ga je godine 2017. susjed I pitao za kupnju prijepora nakon čega da ga je tužena nazvala telefonom. I svjedokinja NČ je govorila o pozivima tužene vezanu za prodaju te parcele gospodinu iz Slavonije te govorila neka ne prodaju tu parcelu. Tužena izričito negira da je zvala. Sud ne zna da li je to doista tako bilo, ali ta činjenica nije odlučna za presuđenje. Naime, tužena i njena obitelj bili su u poštenom posjedu nekretnine u cijelosti i to barem od 70-tih godina. Sud zaključuje da se interes tužitelja za spornu nekretninu pojavio prilikom nove katastarske izmjere kada je i bio na terenu, ali parcelu nije označio niti je tuženoj prigovorio zbog korištenja iste. Nasljeđivanjem od majke 2017. godine da bi mu parcela pripala dogovorom sa sestrama. Tužitelj kaže i kako je kao zaposlenik HEP- a obilazio to područje. Nesporno je jer su to potvrdili i svjedoci i tužena da je ona zauzela i koristila cijelu parcelu pa je čudno zašto tužitelj nije na to reagirao, ako je to smatrao svojim.

18. Tužena i njeni prednici su bili u faktičnom posjedu parcele, a sud ne može pitanje poštenja cijeniti samo na osnovu upisanog stanja posjeda i to dijela parcele upisanog na ime AČ. Tom dokazu sud ne može pridati apsolutni značaj i dati prednost pred cjelokupnom ostalom procesnom građom. Prema ocjeni suda tužena i njeni prednici bili su faktični posjednici cijele parcele. To što su prednici tužitelja upisani kao posjednici ne znači da su i faktično bili u posjedu. Sporni dio parcele nije bio posebno označen niti ograđen tj. odijeljen od ostatka parcele te je tužena koristila cijelu parcelu.

19. Tužena je također uspjela u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva cijele nekretnine. Utužila je upisane vlasnike /suvlasnike odnosno njihove nasljednike. U iskazu je dala iscrpno objašnjenje o upisanoj suvlasnici DČ rođenoj GČ o čemu je objašnjeno u točki 10. obrazloženja.

20. Tužitelj svoja saznanja crpi iz upisa u katastru. Nije sasvim jasan upis ŠČ E niti se navodi osnov upisa s imena HČ na FČ . Tužitelj govori o kupoprodaji, ali o tome ne predlaže niti dostavlja niti jedan dokaz. Iskazi svjedoka EČ, NČ i KČ temelje se na upisu katastru. Tužitelj nije dokazao da bi on i njegovi prednici bili u posjedu prijepora određeni broj godina pa da bi vlasništvo stekli dosjelošću. Također, nije dokazano da bi roditelji tužitelja – OČ i IČ bili u posjedu tj. bili vlasnici prijepora pa da bi prenijeli vlasništvo i posjed na tužitelja tj. da bi on nekretninu stekao nasljeđivanjem.

21.Imajući u vidu sve navedeno odlučeno je kao u izreci i tužbeni je zahtjev odbijen kao neosnovan ( čl. 221.1. ZPP-a).

22.O troškovima je odlučeno na temelju odredbi čl. 154. i 155.ZPP-a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( dalje: OT). Tužena je uspjela u parnici pa su joj priznati slijedeći troškovi: za sastav odgovor na tužbu 200,00 eura prema tbr. 8.t.1., za zastupanje na ročištima 16. 11. 2021., 12. 09. 2022., 10. 04. 2024., 17. 09. 2024., 8. 04. 2025. i 15. 09. 2025., za svako po 200,00 eura prema tbr. 9.t.1., za sastav podneska od 3. 04. 2023., 200,00 eura prema tbr. 8.t.1. OT-a. Na navedene iznose priznato je i 25 % PDV-a pa ukupno priznati trošak iznosi 2.000,00 eura o čemu je odlučeno pod točkom II. presude.

U Krku 23. listopada 2025.

Sutkinja:

Davorka Podnar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda , u roku od 15 dana od dana primitka otpravka ove presude, a o žalbi odlučuje Županijski sud.