REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-634/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj DC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, i tuženici 1. VC, [adresa], nepoznatog boravišta, 2. DCĆP, [adresa], nepoznatog boravišta, koje zastupa privremena zastupnica Marina Matanović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, Marina Matanović i BC, [adresa], 3. ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik AC fu ŽC ([adresa] giacente di KC Simone fu Simone), radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 23. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je 1. tuženik VC dužan trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Pazinu izvrši prijenos prava vlasništva s njegova imena i uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja u cijelosti.

II. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je 2. tuženik DCĆP, ŽC, dužan trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Pazinu izvrši prijenos prava vlasništva s njegova imena i uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja u cijelosti.

III. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je 3. tuženik ĆC kao nasljednik AC fu ŽC ([adresa] giacente di KC D), dužan trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Pazinu izvrši prijenos njegovog suvlasničkog udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

IV. Nalaže se tužitelju da privremenoj zastupnici tuženika, Marini Matanović, odvjetnici u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 6. lipnja 2024. podnio tužbu (str. 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u njegovu korist. U obrazloženju tužbe je naveo da je on stvarni vlasnik predmetnih nekretnina, u cijelosti. Tužitelju je poznato da su utužene nekretnine ranije bile vlasništvo njegovih prednika, budući da su oni sa članovima svojih obitelji te nekretnine držali u samostalnom posjedu na način da su iste oduvijek korištene za potrebe obitelji DC. Na taj su način prednici tužitelja zajedno sa svojim obiteljima utužene nekretnine koristili do smrti, a nakon njih i tužitelj, i tako je to već desetljećima, te ih nikada nitko nije ometao u posjedu dajući im na taj način do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na utuženim nekretninama. Uvijek se na tim nekretninama posjed vršio na miran i pošten način, pa se ni po čemu nije moglo zaključiti da te nekretnine ne bi bile i knjižno vlasništvo tužitelja. Tužitelj je nastavio pošten posjed svojih pravnih prednika na utuženim nekretninama, što dokazuje činjenicom da u posjedovnom listu isti dolazi upisan kao posjednik utuženih nekretnina. Polazeći od činjenice da tužitelj zajedno sa svojim pravnim prednicima kvalificirano posjeduje utužene nekretnine kroz razdoblje od preko 50 godina, to su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju samog zakona.

2. Tuženici 1. i 2., koje je u postupku zastupala privremena zastupnica Marina Matanović (rješenje posl. br. P-634/2024-8 od 10. prosinca 2024., str. 21–23) u odgovoru na tužbu od 16. prosinca 2024. (str. 26), opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

3. Tuženik 3. ĆC je u odgovoru na tužbu danom na ročištu održanom kod ovog suda 10. lipnja 2025. (str. 30–32) priznao tužbeni zahtjev. Istaknuo je on unuk upisanog AC i da njegova obitelj nikada nije bila u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Nakon u ovome postupku provedene identifikacije utuženih nekretnina, tužitelj je povukao tužbu u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju je utvrđeno da više ne postoji na kopiji katastarskoga plana jer je ista geodetskim elaboratom evidentiranja ceste pripojena državnoj cesti Pazin–Poreč, a što je utvrđeno raspravnim rješenjem posl. br. P-634/2024-19.

5. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 3–5, prijepisa posjedovnog lista, str. 6–8, 60, izvoda iz katastarskog plana, str. 55, 59, ortofoto snimke, str. 54, 58, te arhivski izvadak, str. 56–57), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, Ante Starčevića 6, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka NC i ŠC, te tužitelja (sve na str. 45–49), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014.

– Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], putem dosjelosti. Tvrdnja je tužitelja da su te nekretnine u samostalnom i poštenom posjedu obitelji tužitelja preko 50 godina.

7. U postupku je utvrđeno da kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisan 1. tuženik VC u cijelosti. Kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisan 2. tuženik PC u cijelosti. Kao zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolaze upisani tužitelj i prednik 3. tuženika HC, JC odnosno [adresa] giacente di KC, svaki u 1/2 dijela. Kao posjednik k. č. [katastarska čestica] dolazi upisan tužitelj (posjedovni list br. 332).

8. Nekretnine su u postupku identificirane od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planom i ortofoto snimkom za k. o. [katastarska općina] identificirao predmetne nekretnine. K. č. [katastarska čestica] je upisana kao pašnjak površine 719 m2, a k. č. [katastarska čestica] kao oranica površine 1988 m2. Predmetne čestice nalaze se sjeverno od državne ceste Pazin–Poreč, a pristup do istih je direktno s ceste te iste čine manji kompleks. K. č. [katastarska čestica] je u naravi obrasla, a k. č. [katastarska čestica] je obrađena. Čestice su upisane po nazivu „Zavod“. K. č. [katastarska čestica] je upisana kao oranica s 320 m2, predio vrt, a u naravi ista čini niz gospodarstva i na istoj su vrt, kokošinjac i svinjac. Pristup do iste moguć je s dvorišta zgradne čestice broj 440/1 i lokalne ulice [adresa].

9. Stvarni posjednik i vlasnik predmetnih nekretnina danas je tužitelj, koji je nastavio posjed svog prednika, oca OC, koji je bio njihovi raniji posjednik i kojeg se držalo kao vlasnika u cijelosti do njegove smrti 1996. Navedeno proizlazi iz izvedenih dokaza u postupku. Oba svjedoka saslušana u postupku, NC (rođen 1942. u [adresa], nesrodan s tužiteljem) i ŠC (rođen 1956., nastanjen otad u [adresa], bratić tužitelja) suglasno su potvrdili (iz kojeg razloga je sud njihove iskaze pozitivno ocijenio) navode tužitelja o tome da je po smrti V (1962.), djeda tužitelja (i svjedoka ŠC) prijepor pripao tužiteljevom ocu OC, a da je po smrti OC 1996. prijepor pripao tužitelju, te da je obitelj tužitelja najmanje od onda u posjedu prijepora, a svi saslušani potvrdili su i način na koji su predmetne nekretnine posjedovali te kako ih posjeduje danas tužitelj.

10. Utužene nekretnine se koristilo sukladno namjeni. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je služila kao oranica na kojoj su se sadile i sijale razne kulture (kukuruz, krumpir i pšenica i drugo), a koju tužitelj i danas obrađuje. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obrasla je drvima bagrema koja tužitelj sječe. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini cjelinu s preostalim tužiteljevim nekretninama, i u naravi predstavlja (ograđeno) dvorište odnosno vrt, kokošinjac i svinjac tužitelja.

11. Iz rezultata postupka ne proizlazi da su tužitelj i njegov pravni prednik kroz cijelo vrijeme posjedovanja, znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisani zemljišnoknjižni suvlasnici, odnosno ovdje tuženici. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i prednik u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi predniku tužitelja odnosno tužitelju netko osporavao pravo na posjed. Saslušani ni ne znaju tko su tuženici. Kroz svoj životni vijek jedino su tužitelja i njegove prednike vidjeli na predmetnim nekretninama, da ih koriste i njih su držali kao njihove vlasnike. Tužitelj i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužitelj to čini i danas.

12. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

12. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

12. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

12. 3. U bitnome jednake pretpostavke i učinci dosjelosti bili su predviđeni čl. 28. i 30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80., 36/90., „Narodne novine“ br. 53/91.).

13. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 1996., a putem prednika od 1962. dakle više od 60 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je u vlasništvo (i) dosjelošću.

14. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da su tuženici dužni trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Pazinu izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u t. I. do III. izreke presude.

15. Privremena zastupnica tuženika 1. i 2. je potraživala trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova – 200,00 eura (prema vrijednosti boda od 2,00 eura), uvećano za PDV 25 %, ukupno 250,00 eura.

15. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremene zastupnice je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenoj zastupnici pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu od 250,00 eura.

15. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. IV. izreke presude.

U Pazinu 23. listopada 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– 1. i 2. tuženik po p. z.

– 3. tuženik

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.