Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: P-2606/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, Zadar, Braće Vranjanin 8, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 15. rujna 2025., u nazočnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice ZS, odvjetničkog vježbenika kod Šime Lukačića, odvjetnika u Biogradu na Moru i zakonske zastupnice tužene VS, državnoodvjetničke savjetnice, te nakon objave presude dana 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva za cijelo na nekretninama oznake:

− kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere − kat. čest. [katastarska čestica], površine 37 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere,

a koje su nastale na temelju Geodetskog elaborata, broj: 13/2021 izrađenog 23. travnja 2021. po BS, mag. ing. geod. et geoinf., zaposlenici u GEO- TIM d.o.o. za geodetske poslove potvrđenog po Područnom uredu za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 932-06/21-02/207, urbroj: 541- 24-01/6-21-3, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica na temelju ove presude u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnica opisanih nekretnina, za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj naknaditi tužiteljici CS parnični trošak od 1.053,09 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica da joj tužena naknadi parnični trošak preko iznosa od 1.053,09 EUR iz točke II. izreke, a do zatraženog iznosa parničnog troška od 1.106,18 EUR, tj. za iznos od 53,09 EUR.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari je dana 8. studenog 2023. zaprimljena tužba u kojoj tužiteljica tvrdi da je stvarna vlasnica i posjednica nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 37 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere. a koje su nastale na temelju Geodetskog elaborata, broj: 13/2021 izrađenog 23. travnja 2021. po BS, mag. ing. geod. et geoinf., zaposlenici u GEO-TIM d.o.o. za geodetske poslove potvrđenog po Područnom uredu za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 932-06/21-02/207, urbroj: 541-24-01/6-21-3 od 14. lipnja 2021. Tužiteljica potom navodi da je prema spomenutom geodetskom elaboratu kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere i kat. čest. [katastarska čestica], površine 37 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere nastale su cijepanjem matične kat. čest. [katastarska čestica], površine 2061 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao vlasnica iste je uknjižena Republika Hrvatska, s tim da prema identifikaciji i izjednačenju površina (katastarsko – zemljišnoknjižno stanje) koja je sastavni dio navedenog geodetskog elaborata kat. čest. [katastarska čestica], površine 37 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere odgovara dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 70 m2, k. o. [katastarska općina] izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere odgovara dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] izmjere (nastala od matične k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere). Tužiteljica navodi da je u posjedovnom listu 677 k. o. [katastarska općina] kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak površine 70 m2, evidentiran ŽS pok. C, dok je u posjedovnom listu 681 k. o. [katastarska općina] kao posjednica kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak površine 78 m2, evidentirana MS ud. Z. Tužiteljica ističe da predmetne nekretnine zajedno s kat. čest. [katastarska čestica], površine 196 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 351 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 485 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 394 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kat. čest. [katastarska čestica], površine 72 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere i kat. čest. [katastarska čestica], površine 33 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere (sve nastale geodetskim elaboratom iz točke 1. ovog prijedloga) predstavljaju jedinstvenu cjelinu koja je u vlasništvu i posjedu tužiteljice, s tim da je Rješenjem Općinskog suda u Zadru Z-16241/2023, Rz-800/2021 od 24. svibnja 2023. ispravljeno zk stanje u pogledu kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], površine 33 m2, sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere te je određen upis prava vlasništva u korist tužiteljice za cijelo. Tužiteljica tvrdi da je osobno i putem pravnih prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od početka dvadesetog stoljeća te njoj i njezinim prednicima nikada nitko nije sporio vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina. Tužiteljica potom ističe da je nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere stekla nasljeđivanjem od svog oca US, a on na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog s ŽS (evidentiranim posjednikom), dok je ŽS tu nekretninu stekao nasljeđivanjem od svog oca C. Dakle, po tužiteljici, Kupoprodajnim ugovorom od 11. kolovoza 2004. na kojem je potpis prodavatelja ovjeren po javnom bilježniku pod brojem OV-4649/04 LS je od ŽS pok. C kupio nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 70 m2, k. o. [katastarska općina] izmjere. Nadalje, po tužiteljici, Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, O- 1884/20, UPP/OS-188/20 od 20. siječnja 2021. donesenim po v.d. javnog bilježnika Zorani Brčić kao povjereniku suda iza smrti pok. US tužiteljica je u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere proglašena nasljednicom ostavitelja, za cijelo, s tim da prema spomenutom Geodetskom elaboratu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara parcelama oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Tužiteljica nadalje tvrdi da je nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere stekla nasljeđivanjem od svog oca US, a on na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog s MS ud. Z (evidentiranom posjednicom), dok je MS tu nekretninu stekla nasljeđivanjem. Dakle, po tužiteljici, Kupoprodajnim ugovorom od 20. kolovoza 2004. na kojem je potpis prodavateljice ovjeren po javnom bilježniku pod brojem OV- 4649/04 LS je od MS ud. Z kupio nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 78 m2, k. o. [katastarska općina] izmjere. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, O-1884/20, UPP/OS- 188/20 od 20. siječnja 2021. donesenim po v.d. javnog bilježnika Zorani Brčić kao povjereniku suda iza smrti pok. US tužiteljica je u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere proglašena nasljednicom ostavitelja, za cijelo, s tim da je prema spomenutom Geodetskom elaboratu od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere formirana je kat. čest. [katastarska čestica], površine 66 m2, k. o. [katastarska općina] izmjere (koja odgovara parcelama oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere).

2. U odgovoru na tužbu tužene Republike Hrvatske koji je zaprimljen u spis 17. studenog 2023. ista se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističući u bitnome da iz dokumentacije na koju se tužiteljica poziva, ne slijedi da su ista odnosno njeni prednici stekli pravo vlasništva na utuženim nekretninama, a niti da su predmetne nekretnine predstavljale vlasništvo njenih prednika. Sukladno tome, tužiteljica bi, po tuženoj, u postupku trebala dokazati da je predmetne nekretnine stekla dugogodišnjim posjedovanjem, tj. dosjelošću, a za što moraju biti ispunjene određene pretpostavke prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, međutim iz dostavljene dokumentacije to ne slijedi. Iz povjesnice tužbe, po tuženoj, ne proizlazi osnovanost zahtjeva, odnosno ne slijedi da je tužiteljica, a niti njeni prednici, bili u posjedu predmetnih nekretnina zakonom propisano vrijeme, naime, iz dostavljene povijesti posjedovanja slijedi da je kao posjednik na predmetnim nekretninama egzistirao upis općenarodne imovine, dok je posjednikom navedenih nekretnina ĐS pok. JS, evidentiran tek 1979. godine.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao zahtjev za mirno rješenje spora od 26. rujna 2023. (ls 7-9), dopis od 3. studenog 2023. (ls 10), geodetski elaborat izrađen 23. travnja 2021. od GEO-TIM d.o.o. za geodetske poslove potvrđen od Državne geodetske uprava, Područnog ureda za katastar Zadra, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru sa stanjem na dan 14. lipnja 2021. (ls 11-76), potvrdu Zadarske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove od 1. ožujka 2021. (ls 77), potvrdu Državne geodetske uprava, Područnog ureda za katastar Zadra, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru sa stanjem na dan 14. lipnja 2021. (ls 78-79), neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 26. rujna 2023. (ls 80), neslužbenu kopiju prijepisa posjedovnog lista broj 677 sa stanjem na dan 26. rujna 2023. (ls 81-82), neslužbenu kopiju prijepisa posjedovnog lista broj 681 sa stanjem na dan 26. rujna 2023. (ls 83-84), Rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-16241/2003, Rz- 800/2021 od 24. svibnja 2023. (ls 85-90), povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprava, Područnog ureda za katastar Zadra, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru broj KLASA: 930-04/22-05/174, URBROJ: 541- 24-04/7-22-2 od 21. studenog 2022. (ls 91-98), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju donesenog po vršiteljici dužnosti javnog bilježnika Zorani Brčić u Biogradu na Moru poslovni broj O-1884/20, UPP/OS-188/20 od 20. siječnja 2021. (ls 99-103), neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2025. (ls 117), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ES (ls 119), NS (ls 120) i tužiteljice CS (ls 120), te je izvršen uvid u spis ovog suda poslovni broj Z-16241/2023.

4. Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221 a ZPP proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužiteljica ona koja je ovome sudu na nedvojben način morala dokazati osnovanost njenih navoda glede toga da je dvije čestice koje su predmet ovog postupka stekla nasljeđivanjem od oca, a preko njega i pravnih prednika temeljem dosjelosti.

5. Prema odredbi čl. 114 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

6. Prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

7. Prema odredbi čl. 128. st. 1. ZV nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV proizlazi da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok iz st. 4. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo te stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga i stavaka 2 i 3 ovoga članka.

9. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV proizlazi da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), iz st. 2 te odredbe proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjedni sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok iz st. 5 te odredbe proizlazi da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

10.1. Ne bi se trebale ukazivati spornim među strankama slijedeće činjenice i to:

10.2. Da u odnosu na katastarsku općinu [katastarska općina] istodobno egzistira tzv. dvojna izmjera, i to ona kolokvijalno nazvana "stara izmjera" koja se odnosi na podatke iz zemljišne knjige te ona koja se kolokvijalno naziva "nova izmjera" i koja se odnosi na podatke u katastarskom operatu,

10.3. Da se kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere) obje odnose na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere),

10.4. Da je čest. zem. [katastarska čestica] (koja bi po geodetskom elaboratu na koji će se sud osvrnuti nešto kasnije trebala predstavljati matičnu česticu ovdje predmetnim čest. zem. [katastarska čestica]), pašnjak površine 2061 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u B Vlastovnici upisana Republika Hrvatska kao vlasnica za cijelo,

10.5. Da je kat. čest. nove izmjere 3317, voćnjak površine 78 m2, upisana u posjedovni list 681 k. o. [katastarska općina] u kojem je kao posjednica za cijelo upisana

MS ud. Z [adresa],

10.6. Da je kat. čest. nove izmjere 3318, voćnjak površine 70 m2, upisana u posjedovni list 677 k. o. [katastarska općina] u kojem je kao posjednik za cijelo upisan ŽS

MS p. C iz [adresa],

10.7. Da iz priležeće povijesti promjena na kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina] proizlazi:

- da se kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere) obje odnose na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere),

- da je pregledom najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina] kojima se raspolaže, a koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1955./56., čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ABC registar broj 424 u kojemu je kao posjednik navedena: Općenarodna imovina,

- da je aerofotogrametrijskim snimanjem 1971. (podaci u službenoj upotrebi od 1979.) kat. čest. [katastarska čestica] upisana u ABC registar broj 474, odnosno u PL 681 u kojem je kao posjednik naveden: TS pok. JS, a da je u kat. čest. [katastarska čestica] upisana u ABC registar broj 469, odnosno u PL 677 u kojem je kao posjednik naveden: ŽS pok. C,

- da je temeljem rješenja katastara od 24. kolovoza 2000. (napomena suda: prileži u priloženom ovosudnom zemljišnoknjižnom predmetu poslovni broj Z- 16241/2023), a temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj O-171/97 u PL 681 (u kojem je između ostalih upisana i kat. čest. [katastarska čestica]), umjesto dotadašnjeg posjednika TS kao nova posjednica upisana njegova nasljednica MS. Z,

- da se kao aktualni posjednik na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere vodi MS ud. Z, dok se kao aktualni posjednik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere vodi ŽS p. C,

10.8. Da je od strane vršiteljice dužnosti Javnog bilježnika Zorane Brčić iz Biograda na Moru kao povjerenika Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru dana 20. siječnja 2021. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. US sina V rođenog **.**.1947., a umrlog **.**.2020., kojeg na njegovoj ostavinskoj imovini koju između ostalog čine:

- nekretnina prema Kupoprodajnom ugovoru, sklopljen između ČS pok. C, kao prodavatelja s jedne strane i ostavitelja, kao kupca s druge strane, koji Ugovor je ovjerovljen pred javnim bilježnikom u Biogradu na Moru pod brojem OV-4649/04 od 11. kolovoza 2004. i to: parc. br. 3318 pašnjak u izmjeri 70 m2, k. o. [katastarska općina],

- nekretnina prema Kupoprodajnom ugovoru, sklopljen između MS pok. Z, kao prodavateljica s jedne strane i ostavitelja, kao kupca s druge strane, koji Ugovor je ovjerovljen pred javnim bilježnikom u Biogradu na Moru pod brojem OV-4839/04 od 20. kolovoza 2004. i to: parc. br. 3317 pašnjak u izmjeri 78 m2, k. o. [katastarska općina], u cijelo,

i na kojem prethodno opisanom dijelu ostavinske imovine ostavitelja nasljeđuje kćerka CS za cijelo,

10.9. Da bi temeljem geodetskog elaborata koji u preslici prileži na ls 12-79 i koji je potvrđen dana 14. lipnja 2021. od Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru pod brojem Klasa: 932-06/21-02/207, Urbroj: 541-24-01/6-21-3 trebalo:

- u zemljišnoj knjizi od matične čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 2061 m2, parcelacijom nastati ovdje predmetne čest. zem. "stare izmjere" 2441/7, pašnjak površine 66 m2 i čest. zem. "stare izmjere" 2441/8, pašnjak površine 37 m2,

- u katastarskom operatu od matične kat. čest. [katastarska čestica] "nove izmjere", voćnjak površine 78 m2, parcelacijom nastati čest. zem. [katastarska čestica] "nove izmjere", pašnjak površine 12 m2 i ovdje predmetna kat. čest. [katastarska čestica] "nove izmjere", pašnjak površine 66 m2, dok bi od matične kat. čest. [katastarska čestica] "nove izmjere", voćnjak površine 70 m2, usklađenjem trebala nastati ovdje predmetna kat. čest. [katastarska čestica] "nove izmjere", pašnjak površine 70 m2,

10.10. Da se kod ovog suda po prijedlogu predlagateljice CS vodio zemljišnoknjižni ispravni postupak i u kojem je pod poslovnim brojem Z-16241/2023 doneseno 24. svibnja 2023. rješenje kojim je:

- u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] "stare izmjere" (radi se o česticama koje će nastati nakon parcelacije po geodetskom elaboratu spomenutom pod točkom 10.9. obrazloženja) usvojena je prijava predlagateljice i izvršena uknjižba prava vlasništva na tim česticama u korist predlagateljice za cijelo,

- nakon što je usvojen prigovor Republike Hrvatske odbijen je prijedlog predlagateljice CS za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] "stare izmjere" (i ovdje se radi o česticama koje su trebale nastati nakon parcelacije spomenute pod točkom 10.9. obrazloženja od matične čest. zem. [katastarska čestica]).

11. Prije samog osvrta na meritum tužbenog zahtjeva ovaj sud želi ukazati na shvaćanje koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo u predmetu broj Rev291/14-2 od 17. travnja 2018. koje glasi: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba toga Zakona. Rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“

12.1. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, posebice činjenice na koje je sud ukazao ranije u obrazloženju ove presude, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica uspjela dokazati da se ista nasljeđivanjem od oca US sina V, a preko njega i putem pravnih prednika može pozivati na to da je stekla pravo vlasništva na ovdje predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "stare izmjere" temeljem dosjelosti. Naime, ukazuje se od strane ovog suda da je dana 17. studenog 1999. Ustavni sud ukinuo čl. 388. st. 4. ZV koji je propisivao da se u računanje dosjelosti na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije toga dana. Da postoji kontinuitet samostalnog posjedovanja predmeta spora od strane tužiteljice, a prije nje preko prije navedenog prednika, njenog oca US pok. V, a on preko prodavatelja iz ona dva kupoprodajna ugovora na koje se sud osvrnuo pod točkom 10.8. obrazloženja i to svakako od 1971. (kada je na kat. čest. nove izmjere 3317 k. o. [katastarska općina] posjednikom evidentiran TS, za kojeg sud zaključuje da se radi o suprugu MS, prodavateljice iz jednog od ona dva kupoprodajna ugovora, odnosno kada je na kat. čest. nove izmjere 3318 k. o. [katastarska općina] kao posjednik evidentiran ŽS pok. C, prodavatelj iz onog drugog kupoprodajnog ugovora), odnosno da taj kontinuitet posjeda na predmetu spora egzistira u najmanju ruku negdje od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća, ovaj sud, osim iz u bitnome dijelu reproducirane povijesti promjena pod 10.7. točkom obrazloženja, zaključuje i iz drugih provedenih dokaza, a prije svega se tu misli na iskaze saslušanih svjedoka ES i NS i koji zaključak suda se svodi na to da su tužiteljica i njezini prednici bili u kontinuiranom posjedu na predmetnim nekretninama u svakom slučaju barem četrdeset godina prije onog prethodno spomenutog datuma 17. studenog 1999.

12.2. Tako sud iz iskaza saslušanog svjedoka ES, inače rođenog 1953. u mjestu [adresa] gdje i prebiva, u bitnome zaključuje:

- da je istome poznato da iskazuje o parcelama koje se nalaze u mjestu [adresa] na predjelu zv. Vulinove kuće gdje je i sam svjedok neko vrijeme živio na tom predjelu, a da su u naravi te parcele nekada bile vrt, a danas su tu masline,

- nekada je ta zemlja bila od obitelji ES i to od strane danas pok. oca tužiteljice US, a prije toga njegovog oca, a danas da je ta parcela od tužiteljice koju je stekla od svoga oca, uz napomenu svjedoka da je parcela oduvijek bila od obitelji US, oni bi je dolazili obrađivati iz [adresa], a svjedok to zna jer je rođen u staroj kući udaljenoj nekih 100-injak metara,

- svjedoku je poznato da je manji dio ove parcele o kojoj iskazuje otac tužiteljice kupio od članova svjedokove obitelji, odnosno nasljednika od B i pok. JS, s tim da svjedok navodi da je taj JS imao brata koji se zvao ŽS koji je danas pokojni, svjedoku da je poznata osoba imena MS, ona da je bila supruga od danas pok. TS, koji da je sin od onog danas pok. JS.

12.3. Svjedok NS, inače rođen 1957. u Zadru, prebiva u mjestu

Drage, u bitnome je iskazivao:

- da mu je poznato da je predložen kao svjedok radi zemlje koja se nalazi u mjestu [adresa] u [adresa] u odnosu na koju se odmah preko asfaltnog puta nalazi jedna trafostanica,

- parcela da je danas od tužiteljice, a prije da je bila o njenog oca danas pok. US, a svjedok to zna jer je njegova kuća od te parcele udaljena nekih 200 m i tu živi cijeli život, pa se tako sjeća dok je bio dječak da je tu parcelu preko puta trafostanice obrađivao tužiteljičin otac US,

- dio parcele o kojoj svjedok iskazuje nekada je bio od njegove obitelji, onda da je učinjena zamjena između svjedokovog strica IS i tužiteljičinog oca prije nekih 10-ak godina,

- svjedok da poznaje osobu imena ŽS od C i to je svjedokov rođak, a taj ŽS je imao svoj komad zemlje na toj lokaciji i svjedokov stric IS je od toga ŽS kupio taj komad zemlje koji je kasnije mijenjan sa ocem tužiteljice LS,

- MS ud. Z da je majka od svjedoka, no svjedok nije čuo da bi njegova majka ikada prodavala zemlju na toj lokaciji tužiteljičinom ocu LS.

13. Tužiteljica CS u svom stranačkom iskazu navodi da je one dvije čestice stekla od pokojnog oca nasljeđivanjem, pojašnjava da je njen otac US preminuo 2019., a čestice koje su predmet ovog postupka su navedene u rješenju o nasljeđivanju iza smrti oca u smislu da tužiteljici pripadnu za 1/1, za cijelo. Tužiteljica tvrdi da je njen otac tih otprilike 100-njak m2 stekao kupnjom od ŽS pok. C i MS pok. Z, radi se o ugovorima koji su davno sklopljeni, tužiteljica nije mogla reći koje točno godine. Tužiteljica ističe da oko ove zemlje nema nikakvih sporova niti unutar članova njene obitelji niti sa trećim osobama, pojašnjava da je svjedok NS u svome iskazu točno rekao da se ta zemlja nalazi u mjestu [adresa] uz samu ulicu Stjepana Radića. Upitana tužiteljica je odgovorila da ona raspolaže sa ona dva ugovora koje je njen otac sklopio sa spomenutim ŽS pok. C odnosno MS ud. Z, no nema ih kod sebe već u svojoj kući, s tim da nije mogla reći da li se u ta dva ugovora nalazi označena površina koja je predmet kupoprodaje.

14. Za istaći je da je sud iskazima gore navedenih svjedoka odlučio pokloniti vjeru jer s jedne strane nije našao razloga da bi ti svjedoci neosnovano svjedočili u korist tužiteljice, posebice jer se radi o svjedocima koji su oba rođeni ili imaju prebivalište u mjestu [adresa] gdje se nalaze sporne dvije čestice, radi čega je razumno za pretpostaviti da ovi svjedoci imaju relevantna saznanja o nekretnini koja je predmet spora, a ujedno iz iskaza tih svjedoka, konkretno NS, proizlazi da su članovi njihove obitelji bili prodavatelji iz onih kupoprodajnih ugovora navedenih u rješenju o nasljeđivanju iza smrti tužiteljičinog oca US sina V. Naime, sud iz iskaza svjedoka NS zaključuje da je on sin MS, a radi se o prodavateljici iz jednog od ona dva kupoprodajna ugovora na koja se sud osvrnuo pod točkom 10.8. obrazloženja. Stoga, ovaj sud izvodi zaključak iz iskaza saslušanih svjedoka čiji su iskazi u bitnome reproducirani pod točkama 12.2. i 12.3. obrazloženja ove presude, da je tužiteljica preko svojih prednika u posjedu dviju predmetnih čestica u najmanju ruku od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća, s tim da sud tako zaključuje jer obzirom na godine rođenja svjedoka ES i NS za pretpostaviti je da isti mogu imati najranija sjećanja glede predmeta spora upravo negdje od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća.

15. Nastavno na zaključivanje suda iz nekoliko prethodnih odlomaka obrazloženja ove presude, ovaj sud potom želi ukazati da je Republika Hrvatska potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava, a isto tako i od 2013. članica Europske unije, zbog čega je u svom pravnom sustavu dužna primjenjivati europsko pravo, pa prema tome i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Protokole koji su sastavni dio te konvencije, pa je tako dužna primjenjivati Protokol br. 1 uz Konvenciju, a isto tako je dužna primjenjivati odluke ELJSP. Sud ukazuje na potonji detalj jer je ELJSP prava već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, pa je tako donio odluke u ranije spomenutim predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske iz 2009. te u predmetima Ž i dr. protiv [adresa] i M protiv Republike Hrvatske iz 2016., a radi se o odlukama koje su po ocjeni ovog suda donesene u gotovo identičnom činjeničnom supstratu kao što je činjenični supstrat u ovom predmetu, tj. tužitelji su se pozivali na institut dosjelosti na nekretnini koja je u društvenom vlasništvu kao pravni temelj stjecanja njihova vlasništva. Također se ovdje od strane suda želi ukazati, a obzirom na navode u odlukama ELJSP, da je nevažno za određivanje da li je tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini temeljem dosjelosti podignut prije ili kasnije u odnosu na dan kada je od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinuta odredba iz čl. 388 st. 4 ZV, a ponavlja se da se to dogodilo 17. studenog 1999.

16. Dakle, obzirom na sve prije navedeno glede primjenjivosti odluka ELJSP donesenim u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr., ovaj sud zaključuje da je tužiteljica, odnosno prije nje njeni prednici (otac LS sin V do njegove smrti 26. rujna 2020., a prije njega da su to bili prodavatelji iz ona dva kupoprodajna ugovora na koja se sud osvrnuo pod točkom 10.8. obrazloženja) bili samostalni posjednici ovdje predmetnih čestica zemlje u kontinuitetu gledajući vremenski barem od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća, pa da je temeljem izvorne verzije odredbe iz čl. 388. st. 4. ZV ex lege tužiteljica postala vlasnik tih čestica. Drugim riječima, smatrajući upravo tužiteljicu, a prije nje prethodno spomenute njene prednike s jedne strane samostalnim posjednicima predmeta spora u periodu od četrdeset godina koji je prethodio danu 17. studenog 1999. (ponavlja se da je toga datuma Ustavni sud ukinuo čl. 388. st. 4. ZV koji je propisivao da se u računanje dosjelosti na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije toga dana), a pritom smatrajući da je posjed tužiteljice i njenih prednika kroz taj period na utuženim česticama u najmanju ruku bio pošten (iz čl. 18. st. 5. ZV proizlazi da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno), proizlazi konačni zaključak ovog suda da je tužiteljica uspjela dokazati da je ista nasljeđivanjem od oca US sina V, a preko njega i njegovih pravnih prednika temeljem dosjelosti, stekla pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], površine 66 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], površine 37 m2, k. o. [katastarska općina] stare izmjere (i koje bi obje trebale nastati parcelacijom od njihove matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), sve u smislu odredbe iz čl. 128. st. 1. i čl. 159. st. 4. u svezi čl. 388. st. 4. ZV, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

17. Razvidno je iz svega prije navedenog da ovaj sud zaključuje da u konkretnoj pravnoj stvari nema nikakve naznake da bi ukidanjem odredbe iz čl. 388. st. 4. ZV bilo tko drugi osim javne vlasti stekao ikakva prava u pogledu predmetnog zemljišta ili da bi neka druga stranka osim više puta spominjanih prednika tužiteljice ikada potraživala kakva prava nad zemljištem koje je predmet ovog spora, slijedom čega, barem po stajalištu ovog suda, u konkretnom slučaju ne egzistiraju razlozi koji su potaknuli Ustavni sud Republike Hrvatske da stavi odredbu čl. 388. st. 4. ZV izvan snage, pa su kraj takvog stanja stvari temeljem važećih zakonskih propisa prednici tužiteljice mogli steći vlasništvo na predmetnim nekretninama dosjelošću. Naime, prije navedeno također proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ES i NS iz kojih u bitnome proizlazi da je na česticama koje su predmet ovog postupka jedini nasljednik US pok. V, ovdje tužiteljica CS, a koja činjenica uostalom proizlazi i iz onog rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti US na koje se sud osvrnuo pod točkom 10.8. obrazloženja. Podredno se ističe od strane ovog suda da vezano za situacije koje su identične ili slične ovdje predmetnoj već postoji veći broj odluka iz recentne sudske prakse, pa se tako ukazuje na odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž Zk-414/17-2 od 12. listopada 2017., a sukus svih tih odluka je taj da činjenica što je Ustavni sud Republike Hrvatske 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV u odnosu na koju ovaj prvostupanjski sud smatra da je tužitelj osobno i preko svojih pravnih prednika pozivom na istu stekao vlasništvo predmeta spora dosjelošću, ne može za tužitelja proizvesti gubitak prava vlasništva koje je već stečeno temeljem tada važećeg zakona. Nadalje, ovaj sud u tome pravcu želi ukazati i na presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž Zk-414/17-2 od 12. listopada 2017. i poslovni broj Gž-1457/2019-2 od 27. kolovoza 2020.

18. Odluka o parničnom trošku popisanom od strane tužiteljice prema tuženoj temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Stoga je sud tužiteljici prema njenom troškovniku sa ls 122, pri tome imajući u vidu da je vrijednost predmeta spora u tužbi označena u iznosu od 1.459,95 EUR, a zbog činjenice da je ista u ovoj pravnoj stvari bila zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika, najprije priznao 100 bodova sastav zahtjeva za mirno rješenje spora i to sukladno Tbr. 7. toč. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje Tarifa), dok joj je sukladno Tbr. 7. točka 1. Tarife priznato daljnjih 100 bodova za sastav tužbe. U odnosu na popisane stavke za pristup njenog punomoćnika iz reda odvjetnika na ročišta sud je tužiteljici sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife priznao zatraženih 100 bodova za svako od dva ročišta održana 2. srpnja 2025. i 15. rujna 2025. Zbrajajući sve stavke priznate tužiteljici dođe se do ukupno 400 bodova, pa obzirom vrijednost jednog boda sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR dođe se do iznosa od 800,00 EUR, koji potom valja uvećati za porez na dodanu vrijednost od 25% nakon čega se dođe do iznosa od 1.000,00 EUR. Potonji iznos od 1.000,00 EUR valjalo je uvećati za daljnji iznos od 53,09 EUR za sudsku pristojbu na ovu presudu obzirom je upravo tužiteljica pristojbena obveznica plaćanja iste, nakon čega se dođe do iznosa od 1.053,09 EUR kojeg sud priznaje tužiteljici kao parnični trošak koji će joj morati podmiriti tužena. Sud nije tužiteljici kao parnični trošak priznao popisanu stavu od 53,09 EUR na ime sudske pristojbe za podnesenu tužbu, a to obzirom u spisu ne prileži dokaz da je tužiteljica uopće platila tu pristojbu. Stoga je u odnosu na parnični trošak popisan od tužiteljice odlučeno kao pod točkama II. i III. izreke ove odluke.

Biograd na Moru, 23. listopada 2025.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

2. Tuženoj po zakonskoj zastupnici iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, Građansko-upravni odjel (na broj P-DO-192/2023).