REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž-374/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u parničnom postupku tužitelja ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Gracin & Vatroslav Šego iz Zagreba, protiv tuženika HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa Hrvoje Bićanić, odvjetnik iz Ogulina, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4.kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17, u sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Žalba tužitelja ZP iz [adresa] se prihvaća kao osnovana, te se ukida presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4. kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17 i predmet se vraća istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.
II O troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4.kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17 presuđeno je:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku HP, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti tužitelju ZP, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 80.000,00 kuna uvećan za zateznu kamatu koja teče od 1. listopada 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu prema određenju suda uvećane za zatezne kamate koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena."
II. Nalaže se tužitelju ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tuženiku HP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nadoknadi parnični trošak u iznosu 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), u roku od 15 dana."
III. Odbija se tuženik HP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa do iznosa od 6.875,00 kn."
2. Protiv presude žalbu je uložio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih u čl. 353. Zakona o parničnom postupku. Navodi kako u izreci predmetne kaznene presude jasno stoji da je tuženik kriv što je "….uporabom podesnog predmeta srušio, uzeo i za sebe zadržao 130 m3 cera i graba, čime je oštetio ZP za iznos od 80.000,00 …" Poziva se na odredbu čl. 12. ZPP-a. Imovinsko pravni zahtjev u kaznenom postupku nije obligatoran za oštećenika niti je odluka kaznenog suda o upućivanju u parnicu na ikoji način relevantna za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku. Ističe da je iznos i opseg minimalne štete, iako je kazneni sud uputio tužitelja s njegovim imovinsko pravnim zahtjevom u parnicu, utvrđen pravomoćnom presudom kaznenog suda. Upravo je iznos uzrokovane štete bitno obilježje kvalificiranog kaznenog djela krađe. Smatra da je prvostupanjska presuda nezakonita i nepravilna, te predstavlja arbitrarnost prvostupanjskog suda, slijedom čega se predlaže drugostupanjskom sudu da preinači prvostupanjsku presudu te usvoji tužbeni zahtjev tužitelja kako je isti specificiran podneskom od 26. veljače 2020. u cijelosti, te da obveže tuženika na naknadu troška žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tuženik ponovno ističe se kako u konkretnom slučaju nije vođen redovni kazneni postupak, već se sukladno članku 541. stavku 1. ZKP/08 sud složio sa zahtjevom državnog odvjetnika i presudom izdao kazneni nalog. S obzirom da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete sud je oštećenika sa imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu temeljem članka 158. ZKP/08. Iz same presude kojom se izdaje kazneni nalog, a koji je postala pravomoćna 3. kolovoza 2019., razvidno je da Sud nije utvrđivao činjenice. Tužitelj je odustao od izvođenja dokaza zbog čega je sud pravilno odbio tužbeni zahtjev. Traži troškove odgovora na žalbu
4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka. Međutim, činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, a na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud je pogrešno primijenio materijalno pravo.
5. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za dosudu naknade štete počinjenje kaznenim djelom i pribavom nepripadne imovinske koristi od strane tuženika u visini od 80.000,00 kuna.
5.1. U postupku je u bitnome utvrđeno slijedeće:
- da je kaznenim nalogom broj K-191/2019-2 tuženi HP proglašen krivim što je u razdoblju od 1.5.2018. do 30.9.2018. u Tounju, u nakani pribavljanja drva s livade rudine koja je upisana kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], KO [katastarska općina], kao vlasništvo IP, uporabom podesnog predmeta srušio, uzeo i za sebe zadržao 130 m3 cera i graba, čime je oštetio ZP za iznos od 80.000,00 kuna, čime je isti počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa, opisano u članku 228. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona;
- da je u izreci kaznenog naloga na temelju čl. 158.ZKP/08 oštećeni ZP iz [adresa] upućen u parnicu sa imovinsko pravnim zahtjevom;
- da u obrazloženju navedene presude stoji da kako podaci u spisu ne daju dovoljno osnove za presuđenje imovinsko pravnog zahtjeva oštećenika, da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete, sud je uputio oštećenika u parnicu radi naknade štete
- da je tužitelj dana 10.6.2021. odustao od dokaznih prijedloga iznesenih na pripremnom ročištu dna 8.6.2021.
6. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da sud nespornim utvrđuje da je tuženik počinio kazneno djelo, a radi kojeg je i proglašen krivim. Međutim, u pogledu imovinsko pravnog zahtjeva nema dokaza iz kojih bi se mogla utvrditi počinjena šteta tužitelju. Da je kazneni sud imao dokaze o visini počinjene štete, dosudio bi imovinsko pravni zahtjev, no budući da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava tužitelja kojom navodi iznos štete, sud je uputio tužitelja u parnicu radi naknade štete.
6.1. Dakle, obzirom da u obrazloženju kaznene presude kojim je izdan kazneni nalog stoji da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava oštećenika isti je i upućen u parnicu. U konkretnom slučaju nije vođen redovni kazneni postupak, već se sukladno članku 541. stavku 1. ZKP/08 sud složio sa zahtjevom državnog odvjetnika i presudom izdao kazneni nalog. Sukladno stavku 2. istog članka Zakona u presudi o kaznenom nalogu navedeno je samo da se prihvaća zahtjev državnog odvjetnika te je okrivljeniku, čiji osobni podaci moraju biti jasno određeni, izrečena kazna. Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaća podatke iz članka 459. stavak 1. do 3. Zakona, uključujući i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, a obzirom da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete sud je oštećenika sa imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu temeljem članka 158. ZKP/08.
7. Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Rev-1431/2024-2 od 26. veljače 2025. ukinuo odluku Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-801/2022-4 od 5. veljače 2024. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena je presuda Općinskog suda u Karlovcu Stalne službe u Ogulinu broj Pn-84/20-17 od 4. kolovoza 2022., te pod točkom II. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka, pa je predmet u tom dijelu vraćen sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
7.1. U svojoj odluci Vrhovni sud navodi:
"U parničnom postupku tužitelj nije dužan, predlaganjem odgovarajućih dokaza, dokazivati iznos štete nastale počinjenjem kaznenog djela u slučaju kad je iznos štete koji tužitelj zahtijeva u parničnom postupku, utvrđen u okviru opisa kaznenog djela, utvrđenog pravomoćnom kaznenom presudom kojom je tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela na štetu tužitelja.
Zbog pogrešnog pravnog pristupa, drugostupanjski sud nije odgovorio na žalbene navode tužitelja koji se odnose na visinu štete i koji su od odlučnog značenja odnosno nije dao jasne i razumljive razloge za zaključak da pravna shvaćanja revizijskog suda na koja se tužitelj u žalbi pozivao nisu primjenjiva u ovom predmetu."
8. Ponovno ispitujući žalbu tužitelja ovaj sud utvrđuje da kazneni nalog ne sadrži odluku o imovinsko pravnom zahtjevu oštećenika, već je iznos od 80.000,00 kuna naveden samo u činjeničnom opisu, kao i navodna visina štete, a prema izjavi oštećenika. U kaznenom postupku nisu provedeni dokazi, a iz obrazloženja istog kaznenog naloga proizlazi da sud definitivno nije utvrdio iznos štete već ga je samo preuzeo iz prijave radi kvalifikacije djela, što i sam u obrazloženju navodi. Dakle, iznos štete u kaznenom nalogu nije nedvojbeno utvrđen zbog čega je tužitelj i upućen u parnicu ostvarivati svoj imovinsko pravni zahtjev.
8.1. Kako u kaznenom postupku prilikom donošenja kaznenog naloga nisu izvedeni dokazi, sud je u ovom postupku povodom tužbe tužitelja dužan samostalno utvrditi visinu štete sukladno pravilima o teretu dokazivanja u čl. 219. Zakona o parničnom postupku. S obzirom na utvrđene činjenice teret dokaza u pogledu visine štete je na tuženiku.
9. Zbog navedenog, sud je temeljem članka 370. Zakona o parničnom postupku ukinuo presudu i vratio sudu na ponovno raspravljanje. U ponovnom postupku sud će raspraviti sporna pitanja i provesti sve dokaze u pogledu visine štete (čl. 7. i 8. ZPP- a)
10. O troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci čl.166.st.3. Zakona o parničnom postupku.
U Požegi, 23. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
