1

                            Poslovni broj: 13 Gž-23/2021-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 13 Gž-23/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja I. Š. iz D., OIB …, zastupanog po punomoćniku A. B., odvjetniku iz B. n. M., protiv protustranke J. J. iz P., OIB:…, zastupane po punomoćnici D. B., odvjetnici u Z., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-167/2018-8 od 14. listopada 2020., dana 27. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba protustranke J. J. iz P. te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-167/2018-8 od 14. listopada 2020. i predmet vraća na ponovni postupak pred drugog suca pojedinca.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke uređena je međa na način da se utvrđuje da među između nekretnine predlagatelja označene kao čest. zem. 3635 k.o.P. i nekretnine predloženice označene kao čest. zem. 3645/2 k.o.P. predstavlja linija naznačen na skici mjernika dipl. ing. L. B. od 5.lipnja 2019.g - koja je sastavni dio ovog rješenja - slovima H, G, F, E i označena crvenom bojom.

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSIP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91). s prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak odnosno podredno preinači u skladu sa žalbenim navodima.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama u kojima se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), kao i na žalbene navode koje ističe žaliteljica, ovaj sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno ističe žaliteljica budući prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ista ne može ispitati obzirom da je isto nejasno i proturječno.

 

5. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da je sud prvog stupnja prihvatio prijedlog predlagatelja koji je isticao da je protustranka srušila zid koji je predstavljao među između nekretnina stranaka označenih kao čest.zem. 3635 i čest.zem. 3645/2 k.o.P. te da je sagrađen novi zid koji ne slijedi staru među što je predlagao ispraviti dok je protustranka isticala da je sporni zid na njenom terenu. Stoga prvostupanjski sud utvrđuje da je nesporna činjenica da je na terenu vidljiv međašni zid koji dijeli nekretnine stranka i zid slijedi katastarsku među i prema skici se nalazi u cijelosti na terenu predloženice J. J. pa da linija opisana u izreci rješenja nedvojbeno predstavlja liniju do koje se prostire mirni posjed jedne i druge strane te je sa sjeverne strane - strane predlagatelja održavani vrt, a sa južne strane – strane predloženice uređeno dvorište te zaključuje da shodno nespornim činjenicama međa prolazi linijom naznačenoj na skici mjernika dipl. ing. L. B. od 5.lipnja 2019.- koja je sastavni dio ovog rješenja - slovima H, G, F, E i označen crvenom bojom jer ta linija predstavlja granice mirnog posjeda stranaka.

 

6. Međutim, takvi zaključci i utvrđenja prvostupanjskog suda ne mogu se prihvatiti i osnovano protustranka ističe da pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

 

7. Najprije valja reći da osnovano žaliteljica ističe da je prvostupanjski sud najprije donio rješenje o uređenju međe na licu mjesta dana 25. rujna 2019. kada je uredio među stranaka na način da ista ide sredinom postojećeg betonskog zida, nastavno na postojeći zid sa zapadne strane, simetralom postojećih zidova, koja izreka rješenja nije identična izreci rješenja od 14. listopada 2020., a koja odluka je dostavljena strankama.

 

8. Postupajući na opisan način, ovaj sud je utvrdio da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Naime, prema odredbi članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima, ili ako nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni. U konkretnom slučaju postoji razlika između odluke koju je sud objavio i pisanog otpravka odluke koju je dostavio strankama, a što predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP.

 

9. Nadalje, valja reći da niti iz obrazloženja pobijanog rješenja, a niti iz zapisnika o očevidu nije jasno da li između stranaka postoji sporno zemljište, koliko je i kakva je njegova površina, a što je važno i radi primjene odredbi čl. 103. st. 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV). Naime, ukoliko nije identificirana sporna površina onda nije jasno što se presumira kao vlasništvo jedne i druge strane odnosno glede pravnih posljedica uređenja međe, od trenutka donošenja odluke, postoji presumpcija vlasništva do te međe (čl. 103. st 5. ZVDSP), a tko utvrdi suprotno, treba to dokazati (čl. 103. st 5. ZVDSP) u parnici dokazivanjem vlasništva, u roku od šest mjeseci.

 

10. Prema tome, u konkretnom slučaju je izostalo tko od susjeda (stranaka) ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini, a radi se o činjeničnom pitanju, koje se može utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima (isprave, svjedoci, vještaci i dr.) te se uređuje posljednji miran posjed. Spornu površinu potrebno je utvrditi, na temelju iskaza stranaka i na licu mjesta, a mjernički vještak će odmah identificirati tu površinu i označiti ju točkama u skici te utvrditi njenu površinu, što je potrebnu unijeti i u izreku rješenja. Doduše, međa se može obnoviti ili ispraviti, a da među susjedima nema spora u svezi toga kome pripada koja zemljišna površina, ali sudeći prema izjavama stranaka to ovdje nije slučaj.

 

11. Isto tako, nakon što sud uredi među on će ju, po čl. 103. st. 4.  ZV, na licu mjesta označiti međašnim znakovima, a što je također izostalo u ovom predmetu, a opis tih oznaka mora biti ugrađen u izreku rješenja o uređenju međe dok osporeno rješenje ne sadrži opis međašnih oznaka, već se prvostupanjski sud samo poziva na skicu mjerničkog vještaka.

 

12. Nadalje, u osporenoj odluci nedostaju i razlozi na koji način je sud utvrdio postojanje aktivne legitimacije na strani predlagatelja niti pasivne na strani predloženice, jer niti jedan od njih nije uknjižen kao vlasnik susjednih čestica u zemljišnim knjigama. Doduše, međa se može uređivati i između susjeda koji nisu vlasnici (nisu uknjiženi kao vlasnici u zemljišnim knjigama), ali moraju imati istinit posjed. Svaki istinit posjed jest i miran. Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi faktičnu vlast bilo izvorno ili derivativno. Posjed stečen na neistinit, protupravni, samovlastan način (silom, potajno ili zlouporabom povjerenja), protekom rokova postaje miran (čl. 18. st 2 i čl. 21. st. 2 ZVDSP), i može tada biti temelj za uređenje međe, premda je i dalje neistinit. Dakle, ne traži se da posjed bude kvalificiran (zakonit, istinit, pošten), a ako sud ne uspije utvrditi među prema posljednjem mirnom posjedu, preostaje mu uređenje prema pravičnoj ocjeni (čl. 103. st 3. ZVDSP). Pobijana odluka nema razloga o navedenom odnosno izostali su razlozi o odlučnim činjenicama.

 

13. Slijedom toga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, uvažiti žalbu protustranke i pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak pred drugog suca pojedinca. (čl. 371. ZPP)

 

14. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će, imajući u vidu pravna shvaćanja ovog suda, ponovno razmotriti i odlučiti o prijedlogu predlagatelja odnosno da li postoje pretpostavke za uređenje međe po odredbi čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nakon čega će ponoviti uredovanje na licu mjesta, identificirati spornu površinu, odlučiti i o dokaznim prijedlozima protustranke, imajući u vidu iznesene žalbene navode te na licu mjesta urediti među na jedan od zakonom propisanih načina, označiti međašne oznake, predati strankama u posjed površinu s jedne i druge strane uređene međašne crte te strankama potom dostaviti rješenje čija izreka mora biti istovjetna izreci rješenja kojeg je sud donio na licu mjesta, a pismeni otpravak mora nositi isti nadnevak kad je međa i uređena na licu mjesta.

 

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

 

 

U Zagrebu 27. rujna 2023.

 

    Sutkinja

                                                                                                                              Sabina Dugonjić, v.r.