Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-401/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u parničnom predmetu tužitelja KĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Katja Jajaš, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jajaš & Vukelić d.o.o. Rijeka, Trg 128. brigade Hrvatske vojske 4 protiv tuženika KALADA ICC j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, OIB 36354411075, Strossmayerovo šetalište 53, Crikvenica, kojeg zastupa punomoćnik Boris Marohnić, odvjetnik u Rijeci, J. Trdine 1, radi isplate iznosa od 5.104,06 EUR s kamatom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj sudski predmet: Ovrv-4013/2024, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-516/2024 od 10. veljače 2025., koji je donio javni bilježnik Eda Biondić sa sjedištem u [adresa] u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju tražbinu u iznosu od ukupno 3.929,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, kako slijedi:

- na iznos od 428,31 EUR od 27. lipnja 2024. do isplate,

- na iznos od 902,96 EUR od 30. srpnja 2024. do isplate,

- na iznos od 705,65 EUR od 30. srpnja 2024. do isplate,

- na iznos od 1.175,00 EUR od 5. rujna 2024. do isplate,

- na iznos od 875,00 EUR od 27. lipnja 2024. do isplate,

- na iznos od 847,90 EUR od 20. kolovoza 2024. do isplate,

- na iznos od 169,24 EUR od 18. rujna 2024. do isplate,

po stopi od 12,50% godišnje do 30. lipnja 2024., od 1. srpnja 2024. po stopi od 12,25% godišnje do 31. prosinca 2024., od 1. siječnja 2025. po stopi od 11,15% godišnje do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja 2025. po stopi od 10,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za osam postotnih poena,

te u dijelu u kojem je naloženo tuženiku platiti tužitelju nastale troškove postupka ovrhe u iznosu od 148,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 10. veljače 2025. (dana donošenja rješenja o ovrsi) po stopi od 6,15% godišnje do 30. lipnja 2025. a od 1. srpnja 2025. po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj sudski predmet: Ovrv-4013/2024, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-516/2024 od 10. veljače 2025., koji je donio javni bilježnik Eda Biondić sa sjedištem u [adresa] u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju tražbinu u iznosu od 1.175,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 5. rujna 2024. do isplate,

te u dijelu u kojem je naloženo tuženiku platiti tužitelju nastale troškove postupka ovrhe u iznosu od 126,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 10. veljače 2025. (dana donošenja rješenja o ovrsi) do isplate te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 187,64 EUR na ime prouzročenog parničnog troška zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. listopada 2025. (dana donošenja presude) po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 159,85 EUR se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je kao ovrhovoditelj 20. rujna 2024. podnio prijedlog za ovrhu javnom bilježniku protiv tuženika kao ovršenika radi isplate iznosa od 5.104,06 EUR na temelju vjerodostojne isprave-računa sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate. Na rješenje o ovrsi poslovni broj sudski predmet: Ovrv- 4013/2024, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-516/2024 od 10. veljače 2025., koji je donio javni bilježnik Eda Biondić sa sjedištem u [adresa], kojim je u cijelosti prihvaćen prijedlog za ovrhu, ovršenik je pravovremeno uložio prigovor navodeći da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije, prigovor pogrešnog pravnog puta, prigovor zastare i prigovor prekluzije. Ističe da od ovrhovoditelja nije naručio robu, niti uslugu te da nije postojao poslovni odnos između stranaka.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

1.1. Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Povrv-66/2025-2 od 21. svibnja 2025., rješenje o ovrsi poslovni broj sudski predmet: Ovrv-4013/2024, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-516/2024 od 10. veljače 2025., koji je donio javni bilježnik Eda Biondić sa sjedištem u [adresa] stavljeno je izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha te su ukinute provedene radnje pa je postupak u tom dijelu nastavljen kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Istim rješenjem Općinski sud u Crikvenici se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari te je predmet dostavio ovome sudu, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu 27. lipnja 2025.

2. Tužitelj je ustrajao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je naveo da su stranke bile u poslovnom odnosu na temelju Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. Tuženik je taj Ugovor otkazao 22. ili 23. lipnja 2024., s time da nije platio veliki dio režijskih troškova, niti zakupnine za zadnja dva mjeseca. Stoga su tuženiku fakturirani ti režijski troškovi, kao i troškovi mijenjanja brave jer je tuženik promijenio bravu na poslovnom prostoru, a o tome tužitelja nije obavijestio, a osim toga tužitelj je morao počistiti taj poslovni prostor. Tuženik je ustrajao kod navoda iz prigovora te je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je izveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu (stranica 53-70 spisa) i detaljnije navedena dalje u obrazloženju utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).

4. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:

4.1. Tužbeni zahtjev odnosi se na plaćanje iznosa od ukupno 5.104,06 EUR temeljem računa broj 24/P1/24 u iznosu od 428,31 EUR s dospijećem 27. lipnja 2024. (režijski troškovi za svibanj 2024., stranica 20 spisa), računa broj 27/P1/24 u iznosu od 902,96 EUR s dospijećem 29. srpnja 2024. do isplate (režijski troškovi za lipanj 2024, stranica 21 spisa), računa broj 26/P1/24 u iznosu od 705,65 EUR s dospijećem 29. srpnja 2024. do isplate (zakupnina za kolovoza 2024., stranica 22 spisa), računa broj 35/P1/24 u iznosu od 1.175,00 EUR s dospijećem 4. rujna 2024. do isplate (putni trošak, nabava i montaža brave i čišćenje prostora, stranica 23 spisa), računa broj 25/P1/24 u iznosu od 875,00 EUR s dospijećem 26. lipnja 2024. do isplate (zakupnina za srpanj 2024., stranica 23 spisa), računa broj 31/P1/24 u iznosu od 847,90 EUR s dospijećem 19. kolovoza 2024. do isplate (režijski troškovi za srpanj 2024, stranica 25 spisa) i računa broj 36/P1/24 u iznosu od 169,24 EUR s dospijećem 17. rujna 2024. do isplate (režijski troškovi za kolovoz 2024., stranica 26 spisa). Tužbeni zahtjev je osnovan u iznosu od 3.929,06 EUR, dok je u preostalom iznosu od 1.175,00 EUR odbijen kao neosnovan.

5. U ovom postupku primjenjuju se materijalnopravne odredbe koje se odnose na ugovor o zakupu. Sukladno odredbi čl. 519. Zakona o obveznim odnosima (dalje:

ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu zakupninu. Nadalje, sukladno čl. 534. st. 1. ZOO-a zakupnik je dužan plaćati zakupninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobičajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku. Člankom 4. st. 1. i st. 2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("Narodne novine" broj 125/11., 64/15., 112/18. i 123/24.) određeno je da se zakup poslovnog prostora zasniva ugovorom o zakupu koji se sklapa u pisanom obliku.

6. Tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Istaknuo je prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije, prigovor pogrešnog pravnog puta, prigovor zastare i prigovor prekluzije.

7. Budući da zastarom prestaje pravo vjerovnika zahtijevati ispunjenje obveze sukladno odredbi čl. 214. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. , 156/22., 145/23. i 155/23.), sud je prije svega odlučio o tom tuženikovom prigovoru.

7.1. U konkretnom slučaju primjenjuje se rok zastare od tri godine sukladno odredbi čl. 228. st. 1. ZOO-a, a koja odredba propisuje kako međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine. Citirana se odredba odnosi na ugovore između trgovca i obrtnika kad u tom svojstvu sudjeluje u prometu robe i usluga, kao što je to ovdje slučaj. Kamate, kao sporedna tražbina koja proizlazi iz glavne tražbine slijede njezinu sudbinu. Zastarijevanje počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 215. st. 1. ZOO-a).

7.2. Uvidom u utužene račune (računi na stranici 20-26 spisa) sud je utvrdio da je najstariji račun dospio na naplatu 26. lipnja 2024. (stranica 20 spisa). Budući da je tužitelj prijedlog za ovrhu podnio 20. rujna 2024., tužba je podnijeta unutar trogodišnjeg roka zastare. Stoga je tuženikov prigovor zastare sud utvrdio neosnovanim.

8. Uvidom u Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. (dalje: Ugovor, stranica 27-30 spisa) sud je utvrdio da su ga sklopili tužitelj kao zakupodavac i tuženik kao zakupoprimac, s time da tužitelj daje, a tuženik prima u zakup poslovni prostor na adresi [adresa] u [adresa], Lokal broj 3 u suterenu zgrade, ukupne površine 89 m[2] (čl. 1.). U t. 3.1. Ugovora zakupoprimac se obvezao plaćati mjesečnu zakupninu u iznosu od 700,00 EUR uvećano za PDV na račun zakupodavca najkasnije do 1. (prvog) u mjesecu za tekući mjesec. Sukladno odredbi čl. 2.1. Ugovor je sklopljen na određeno vrijeme od jedne godine, počevši od 1. prosinca 2023. do 30. studenog 2024. Ugovor su svojim potpisom i pečatom ovjerile obje stranke. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su tužitelj i tuženik bili u ugovornom odnosu temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora na određeno vrijeme od 1. prosinca 2023. do 30. studenog 2024. Stoga sud utvrđuje neosnovanim tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije, kao i prigovor promašene pasivne legitimacije budući je iz Ugovora sud utvrdio da je tuženik kao zakupoprimac dužan tužitelju kao zakupodavcu platiti zakupninu i režijske troškove.

8.1. Napominje se da je tužitelj nepravovremeno na pripremnom ročištu održanom 1. listopada 2025. u spis dostavio raskid Ugovora o zakupu od 26. lipnja 2024., koji je potpisao samo tuženik (otkaz na stranici 121 spisa). Ističe se da tuženik nije ni tvrdio da je predmetni Ugovor raskinuo, no sve i da je to učinio s danom 26. lipnja 2024., stranke su t. 9.2. Ugovora suglasno ugovorile otkazni rok od dva mjeseca za slučaj otkazivanja ugovora od bilo koje od ugovornih strana, koji rok teče od dana primitka pisanog otkaza Ugovora. Iz toga sud utvrđuje da bi Ugovor bio raskinut 26. kolovoza 2024., što tuženik nije tvrdio. Slijedom toga se ističe da tužitelj osnovano traži plaćanje zakupnine za srpanj 2024. prema računu broj 25/P1/24 od 26. lipnja 2024. (račun na stranici 24 spisa) te plaćanje zakupnine za kolovoz (i to do 25. kolovoza 2024. zbog otkaza Ugovora) prema računu broj 26/P1/24 od 29. srpnja 2024. (račun na stranici 22 spisa).

9. Što se tiče visine tužbenog zahtjeva sud je uvidom u račun broj 24/P1/24 u iznosu od 428,31 EUR s dospijećem 27. lipnja 2024. utvrdio da se odnosi na režijske troškove za svibanj 2024., (stranica 20 spisa), račun broj 27/P1/24 u iznosu od 902,96 EUR s dospijećem 29. srpnja 2024. se odnosi na režijske troškove za lipanj 2024. (stranica 21 spisa), račun broj 26/P1/24 u iznosu od 705,65 EUR s dospijećem 29. srpnja 2024. se odnosi na zakupninu za kolovoza 2024. (stranica 22 spisa), račun broj 25/P1/24 u iznosu od 875,00 EUR s dospijećem 26. lipnja 2024. se odnosi na zakupninu za srpanj 2024., (stranica 23 spisa), račun broj 31/P1/24 u iznosu od 847,90 EUR s dospijećem 19. kolovoza 2024. se odnosi na režijske troškove za srpanj 2024. (stranica 25 spisa), dok se račun broj 36/P1/24 u iznosu od 169,24 EUR s dospijećem 17. rujna 2024. odnosno na režijske troškove za kolovoz 2024. (stranica 26 spisa).

9.1. Odredbom čl. 3.1. Ugovora o zakupu poslovnog prostora zakupnik se obvezao plaćati zakupninu u iznosu od 875,00 EUR (s PDV-om). Isto tako odredbom čl. 16. st. 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora propisano je da je zakupnik dužan zakupodavcu platiti ugovorom utvrđeni iznos zakupnine u roku utvrđenom ugovorom. Nadalje, sukladno odredbi čl. 5.1. Ugovora tuženik se kao zakupnik obvezao snositi sve troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora te popratne komunalne i režijske troškove (komunalna i vodna naknada, plin, pričuva, odvoz smeća, struja, voda i sl.) počevši od 1. prosinca 2023. Odredbom čl. 5.3. Ugovora zakupoprimac se obvezao dostavljati zakupodavcu kopiju uplaćenih režijskih i komunalnih troškova te troškova pričuve za poslovni prostor kao potvrdu da su plaćane. Slijedom toga, sud utvrđuje da je temeljem odredbe čl. 3.1. i 5.1. Ugovora te temeljem citiranih zakonskih odredbi tuženik dužan platiti utužene račune koji se odnose na zakupninu i komunalne te režijske troškove.

9.2. Tuženik u prigovoru i dalje u tijeku postupka pred sudom nije naveo konkretne tvrdnje, prigovore, odnosno pravno relevantne činjenice kojima bi osporio osnovu tužbenog zahtjeva, već je iznio niz prigovora bez posebnog obrazloženja. Nadalje, nije tvrdio niti dokazao plaćanje računa koji su predmet tužbenog zahtjeva. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi odlučne činjenice, primijenit će pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221a. ZPP-a). Budući da tuženik ničim nije dokazao plaćanje računa koji su predmet tužbenog zahtjeva, sud je utvrdio da predmetna tražbina postoji u utuženoj visini odnosno da tuženik nije dokazao suprotno, što je dužan učiniti sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a.

10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su tužitelj i tuženik bili u ugovornom odnosu temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. Temeljem odredbe čl. 3.1. i 5.1. Ugovora te temeljem odredbe čl. 519. i čl. 534. st. 1. ZOO-a tuženik dužan platiti zakupninu za poslovni prostor za srpanj i kolovoz 2024., kao i režijske troškove za travanj, svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2024. u utuženom iznosu od 3.929,06 EUR (t. I. izreke presude).

10.1. Tuženik je pao u zakašnjenje jer nije ispunio obvezu u roku određenom za ispunjenje sukladno čl. 183. st. 1. ZOO-a. Na temelju odredbe čl. 29. st. 1. i 2. istog Zakona, dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom pa je sud tužitelju dosudio i kamate. Sukladno tome, sud je na temelju odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a održao platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na snazi u dijelu u kojem je naloženo plaćanje iznosa od 3.929,06 EUR s kamatom po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO (t. I. izreke presude). U točki I. izreke presude sud je tužitelju također priznao nastali trošak postupka ovrhe u iznosu od 148,50 EUR (54%) s kamatom, a koji se odnosi na trošak javnobilježničke nagrade i trošak dostave s PDV-om sukladno čl. 6. i 8. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku (dalje: Pravilnik, "Narodne novine" broj 9/21., 18/22. i 154/22.), sve uvećano za trošak sastava prijedloga za ovrhu po odvjetniku uvećano za PDV sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.).

11. Nadalje, uvidom u račun broj 35/P1/24 u iznosu od 1.175,00 EUR s dospijećem 4. rujna 2024. sud je utvrdio da se odnosi na putni trošak dana 26. kolovoza 2024. Rijeka-Zagreb-Rijeka (340,00 EUR prijevoz), obijanje, nabava i montaža brave u Medvedgradskoj 49 (120,00 EUR) te na putni trošak 29. kolovoza 2024. Rijeka-Zagreb-Rijeka (340,00 EUR prijevoz), kao i na čišćenje prostora i odvoz otpada na reciklažno dvorište (140,00 EUR).

11.1. Troškove navedene u tom računu tužitelj ničim nije dokazao, što je bio dužan učiniti sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a. Osim toga se ističe da je putni trošak Rijeka-Zagreb-Rijeka tužitelj iskazao u očito previsokom iznosu s obzirom da trošak tog puta prema HAK Planeru iznosi ukupno 50,00 EUR s cestarinama. Nadalje, tužitelj nije dokazao da je promijenio bravu, niti je dostavio dokaz o tome da je kupio novu bravu, niti koliko iznosi njezina cijena. Što se tiče čišćenja prostora na što se također odnosi utuženi račun, tužitelj također nije ničim dokazao da je platio, niti u kojoj visini odvoz otpada navedenog u računu u reciklažno dvorište. Budući da tužitelj nije dokazao osnovu niti visinu po računu broj 35/P1/24 od 4. rujna 2024., sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u iznosu od 1.175,00 EUR te je temeljem odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na snazi u dijelu u kojem je naloženo plaćanje iznosa od 1.175,00 EUR s kamatom te troškove ovrhe u preostalom iznosu od 126,50 EUR (t. II. izreke presude).

12. Tužitelj je na pripremnom ročištu održanom 1. listopada 2025. predložio izvesti dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka, agentice za nekretnine ŠĆ koja je bila posrednik u sklapanju Ugovora o zakupu. U spis je dostavio prepisku tužitelja i tuženika, raskid Ugovora te račune za plin za studeni 2024. i račune za struju i komunalije za ožujak i siječanj 2024., koji nisu predmet tužbenog zahtjeva.

12.1. Sud je odlučio da se neće ti dokazi uzeti u obzir budući da ih je tužitelj nepravovremeno predložio. S obzirom da je riječ o postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga, tužitelj je bio dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od dostave prigovora protiv platnog naloga odnosno rješenja kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica sukladno odredbi čl. 461.a st. 1. i 2. te 6. ZPP-a. Na navedeno su stranke bile upozorene i rješenjem kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha od 21. svibnja 2025., koje je tužiteljev punomoćnik uredno zaprimio 16. lipnja 2025.

12.2. No, tužitelj je pravovremeno uz prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi dostavio izvadak iz obrtnog registra za tužitelja, izvadak iz sudskog registra za tuženika, utužene račune te Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. (stranica 12-30 spisa) na temelju koje dokumentacije je sud odlučio o tužbenom zahtjevu.

13. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i 155. ZPP-a. Budući da je tužitelj uspio u sporu 77%, a tuženik 23%, to je sud tuženiku odmjerio naknadu dijela ukupnih troškova koji odgovara 54%, koji je postotak preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Stoga je sud tužitelju, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 5.104,06 EUR priznao parnični trošak u iznosu od 187,64 EUR (t. III. izreke presude).

13.1. Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 97,49 EUR sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19) te na trošak zastupanja po Tarifi, budući da je tužitelja zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška zastupanja na ročištu 1. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9/1 te PDV u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr. 42, što sveukupno iznosi 347,49 EUR, a od kojeg iznosa se tužitelju priznaje 54% tj. 187,64 EUR.

13.2. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tužitelj postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki III. izreke presude.

13.3. Tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 159,85 EUR je neosnovan (t. IV. izreke presude).

Rijeka, 23. listopada 2025.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a u vezi s čl. 502. st. 1. ZPP-a).