Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P – 339/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Mariji Knez, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužene ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Dajani Bjedov, odvjetnici iz Zadra, protiv tuženika UĆĐ, odsutan i nepoznata boravišta, za sebe i kao slijednik Grada Zadra, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 24. rujna 2025. u nazočnosti tužitelja i zamjenice punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je suvlasnička zajednica tužitelja i tuženika razvrgnuta na način da je tužiteljima zajedno pripao u odvojeni posjed i vlasništvo dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 651 m2 na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. godine označen likom A-B-C-D-A i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1141 m2 na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. godine označem likom B-E-F-C-B, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelji uknjiže kao suvlasnici u udjelima od po 1/3 svaki čestice koja će nastati parcelacijom od čest. zem. [katastarska čestica] na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. godine označenim likom A-B-C-D-A i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. godine označen likom B-E-F-C-B u ukupnoj površini od 1791 m2 uz prethodnu provedbu prijavnog lista, sve uz brisanje toga prava sa imena tuženika na teret njegova suvlasničkog udjela, u roku od 15 dana.

II. Dosuđuju se privremenom zastupniku tuženika KĆ, odvjetnici Ani Grbić troškovi s osnova obavljanja dužnosti privremenog zastupnika u iznosu od 100,00 eura (sto eura) te se nalaže računovodstvu Općinskog suda u Zadru da isplati odvjetnici Ani Grbić iznos od 100,00 eura (sto eura) sa sredstava predujmljenih ovom sudu za rad privremenog zastupnika u predmetnoj stvari, u roku od 15 dana od dostave podataka o broju računa privremenog zastupnika.

Obrazloženje

1. Tužitelji HĆ, TĆ i ŠĆ (dalje: tužitelji) u tužbi koja je od strane ovog suda zaprimljena 17. veljače 2025., a ispravljena na ročištu održanom 24. rujna 2025. navode da su u zemljišnoj knjizi naslovnog suda uknjiženi kao suvlasnici u udjelima od po 1/6 svaki ili zajedno za udio od 1/2 na česticama oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, gromača površine 1963 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, gromača, površine 1615 m2, sve u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a prednik tuženika Grad Zadar da je uknjižen kao suvlasnik označenih nekretnina u udjelu od ½ dijela. Nadalje navode da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru posl. broj: P-1707/2008 utvrđeno pravo suvlasništva tužitelja u udjelu od 1/2 zajedno, te pravo suvlasništva tuženika u udjelu od ½ dijela te da je u označenom parničnom postupku kao tuženik bio označen upisani zk vlasnik Grad Zadar. Tužitelji da su potom izvršili uknjižbu svoga prava suvlasništva temeljem navedene pravomoćne presude posl. broj: P-1707/2008, a pravo suvlasništva na ime tuženika u udjelu od 1/2 da nije uknjiženo zbog nedostatka OIB [osobni identifikacijski broj]a tuženika, tako da je u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetnih nekretnina ostao uknjižen Grad Zadar za udio od 1/2. Nadalje navode da je između obitelji tužitelja i tuženika oduvijek postojao dogovor da tužiteljima pripada sjeverni dio, a tuženiku južni dio, a to s obzirom da su obje katastarske čestice bile u sastavu jedne ograde. Sjeverni dio ograde u naravi da predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 651 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1141 m2, ukupno 1791 m2, a južni dio ograde u naravi da predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 831 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 960 m2, ukupne površine 1791 m2, sve k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su naveli da nakon pravomoćnosti presude posl. broj: P-1707/2008 nisu uspjeli ostvariti kontakt sa tuženikom radi daljnjih radnji nakon utvrđenja njihova suvlasništva prema Gradu Zadru, da nemaju saznanja o tuženiku nakon donošenja označene presude kao i da ne znaju njegovu adresu prebivališta/boravišta. Budući tužitelji ne mogu ostvariti kontakt s tuženikom, a uzimajući u obzir ranije postignuti sporazum njihovih obitelji o položaju njihovih pripadajućih nekretnina istovrsnih površina koje odgovaraju suvlasničkim udjelima, to tužitelji navode da imaju pravni interes utvrditi svoje pravo vlasništva realnih dijelova obiju čestica, slijedom čega isti predlažu da sud po provedenom postupku donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev tužitelja, a kako to glasi u točki I. izreke presude. Budući je tuženik nepoznatog prebivališta/boravišta tužitelji su predložili da sud istom postavi privremenog zastupnika.

2. Sud je rješenjem posl. broj: P – 339/2025-2 od 27. ožujka 2025. tuženiku kao odsutnoj osobi nepoznatog boravišta postavio privremenog zastupnika u osobi Ane Grbić, odvjetnice iz [adresa].

3. Privremena zastupnica tuženika je u odgovoru na tužbu navela da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok se ne dokažu navodi iz tužbe, posebno u odnosu na izvršenu fizičku diobu između stranaka.

4. Sud je u dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja izveo dokaze uvidom i čitanjem: presude Općinskog suda u Zadru posl. broj: P – 1707/08 od 18. srpnja 2012. (list spisa 5-8), rješenja Općinskog suda u Zadru posl. broj: Z – 10024/2012 od 6. rujna 2012. (list spisa 9-10), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 11-12), geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja od 14. veljače 2025. (list spisa 13), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MĆ (list spisa 37-38) i svjedoka ĆĆ (list spisa 39), te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja (list spisa 40),

4.1. Druge dokaze sud nije provodio obzirom na činjenicu što punomoćnici parničnih stranaka izvođenje daljnjih dokaza nisu ni predlagali, a kraj stajališta suda da je činjenično stanje konkretnog predmeta utvrđeno i raspravljeno u mjeri koja dopušta da se na istom, primjenom materijalnopravnih propisa koji će se nastavno u ovom obrazloženju citirati, zasnuje pravilna i zakonita odluka.

5. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je suvlasnička zajednica tužitelja i tuženika kao pravnog slijednika Grada Zadra razvrgnuta na način da je tužiteljima pripao u isključivo vlasništvo sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koji dijelovi su u Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenog od stane Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. označeni likom A-B-C-D-A i likom B-E-F-C-B te zahtjev za uknjižbom prava vlasništva u odnosu na te dijelove.

7. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zadru posl. broj: P – 1707/08 od 18. srpnja 2012. utvrđeno je da su tužitelji BĆ, ĐĆ, TĆ i ŠĆ kao tužitelji pokrenuli parnični postupak protiv tuženika Grada Zadra radi utvrđenja prava vlasništva. Označenom presudom je utvrđeno da su tužitelji stekli suvlasništvo na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], i to tužitelji LĆĐ, TĆ i ŠĆ za udjele od po 1/6 dijela, a ŠĆĐ za udio od 3/6 dijela, a što je tuženik Grad Zadar dužan priznati i trpjeti da tužitelji svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama. Označena presuda je postala pravomoćna 6. kolovoza 2012.

8. Uvidom u rješenje naslovnog suda posl. broj: Z – 10024/2012 od 6. rujna 2012. utvrđeno je da je temeljem presude naslovnog suda posl. broj: P – 1707/08 od 18. srpnja 2012. izvršena uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u korist EĆ, ŠĆ i LĆ, svakog za 1/6 dijela uz istovremeno brisanje upisanog prava vlasništva u korist Grada Zadra, dok je odbijen zahtjev predlagatelja za uknjižbom prava vlasništva za preostale 3/6 dijela i to iz razloga što uz prijedlog nije dostavljena potvrda o osobnom identifikacijskom broju za predlagatelja KĆ.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su u istom upisane čest. zem. [katastarska čestica] pov. 1963 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] pov. 1615 m2, te su kao suvlasnici upisani tužitelji HĆ, ŠĆ i TĆ, svaki za 1/6 dijela te Grad Zadar za 3/6 dijela.

10. Uvidom u Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja izrađen od strane Milimetar d.o.o., ovlaštenog inženjera za geodeziju ŽĆ, dipl.ing.geod. od 14. veljače 2025. razvidno je da je čest. zem. [katastarska čestica] koja ima ukupnu stvarnu površinu 1611 m2 podijeljena na dva dijela, i to sjeverni dio označen likom: A-B-C-D-A površine 651 m2 i na južni dio označen likom: C-H-I-D-C površine 960 m2. Nadalje je istim podijeljena i čest. zem. [katastarska čestica] stvarne pov. 1972 m2 na dva dijela, i to na sjeverni dio koji je označen likom: B-E-F-C-B površine 1141 m2 i na južni dio označen likom: F-G-H-C-F površine 831 m2.

11. Iz iskaza svjedoka MĆ, brata tužitelja ad.1. proizlazi da su prvotni vlasnici predmetnih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili njegov djed HĆ i djedov brat ĐĆ, ovdje označeni tuženik, svaki za ½ dijela. Svjedok je u svom iskazu naveo da mu je po priči unutar obitelji poznato da su se njegov djed i tuženik podijelili na način da je djedu pripao sjeverni dio predmetnih nekretnina, a tuženiku južni te je naveo da je njegov djed na svom dijelu nekretnina zasadio masline dok se južni dio nikada nije obrađivao jer je djedov brat, ovdje označeni tuženik odselio u Republiku Francusku i više se nije vraćao u Republike Hrvatsku. Nadalje iz iskaza istoga proizlazi da su njegovog djeda HĆ naslijedila njegova djeca, i to svjedokov otac LĆĐ te stric TĆ i teta ŠĆ, odnosno tužitelji ad.2. i ad.3. Očev dio da je naslijedio sin HĆ, ovdje označeni tužitelja ad.1. Svjedok je naveo da djedov dio od tuženikova dijela nije vidljivo odvojen na terenu međutim da se unutar obitelji oduvijek znalo do kud sežu granica posjeda djeda, a do kud granice posjeda tuženika. Svjedok je naveo da sukladno njegovim saznanjima tuženik nikada nije osporavao tužiteljima, a ranije njihovim prednicima korištenje predmetnog sjevernog dijela ovih nekretnina.

12. Iz iskaza svjedoka ĆĆ, nesrodnog sa strankama, proizlazi da je isti bio dobar prijatelj sa pok. EĆ (ocem tužitelja ad.1. i bratom tuženika ad.2. i ad.3.), te s njihovim prednikom HĆ, te da mu je poznato da su prvotni vlasnici predmetnih nekretnina bili HĆ i njegov brat, ovdje označeni tuženik ĐĆ koji su na predmetnim nekretninama imali maslinik. ĐĆ da je 50ih god prošlog stoljeća odselio u Francusku, a navedeno da mu je poznato po priči obitelji ĐĆ. Isti je naveo da je predmetne nekretnine obrađivao otac odnosno djed tužitelja pok. HĆ kojeg su naslijedili sin pok. BĆ te TĆ i ŠĆ. LĆĐ da je preminuo, a njega da su naslijedili sinovi HĆ i CĆ. Svjedok je naveo da je on na predmetnim nekretnina bio samo jedanput te da mu je po priči pok. EĆ poznato da su se Mladenov otac HĆ i stric ŠĆĐ (tuženik) međusobno podijelili na način da je ŠĆĐ pripao južni, a HĆ sjeverni dio predmetnih nekretnina. Nadalje je naveo da nakon što je obitelj tužitelja sa prometnih nekretnina izvadila masline isti da su neko vrijeme sadili krumpir, te da se predmetne nekretnine posljednjih 20ak godina ne obrađuju. Svjedok je naveo da mu nije poznato da bi tuženik svome bratu HĆ, a kasnije Josinim nasljednicima osporavao korištenje predmetnog sjevernog dijela ovih nekretnina.

13. Tužitelj TĆ je u svom iskazi naveo da su predmetne nekretnine ranije predstavljale maslinik u vlasništvu njegovog oca HĆ i očevog brata, ovdje označenog tuženika KĆ, te je naveo da mu je po priči oca HĆ poznato da su otac i njegov brat ŠĆĐ 50ih godina prošlog stoljeća međusobno podijelili na način da je ocu pripao sjeverni odnosno sjeverozapadni dio predmetnih nekretnina, a stricu ŠĆĐ južni, a kako je to prikazano u geodetskom situacijskom nacrtu priloženom uz tužbu od 14. veljače 2025. Isti je naveo da je njegov otac ranije predmetne nekretnine, odnosno svoj sjeverni dio obrađivao kao maslinik, a nakon očeve smrti obrađivanje da je nastavio njegov pok. brat LĆĐ koji je živio u [adresa] i koji je jedno vrijeme na tom dijelu sadio i krumpire. Predmetne nekretnine da se već duži niz godina ne obrađuju. Tužitelj je naveo da su oca u pogledu predmetnih nekretnina naslijedili on, sestra ŠĆ te pok. brat LĆĐ, a LĆĐ da je naslijedio tužitelj HĆ. Nadalje je naveo da mu je po priči poznato da se stric ŠĆĐ (ovdje označeni tuženik) odselio u inozemstvo oko 1956./58. godine te da se isti od tada nije vraćao u RH, a dioba da je napravljena prije nego se tuženik odselio u inozemstvo. Tužitelj je naveo da njegova obitelj nikada nije obrađivala stričev, odnosno tuženikov dio već isključivo dio koji je pripao njegovom ocu HĆ, da očev i stričev dio nije na terenu odvojen vidljivim međašnim znakovima ali da se oduvijek znalo što kome pripada, te je naveo da je njegov otac svoj dio obrađivao u granicama onoga što mu je pripalo.

14. Identično iskazu tužitelja LĆ su iskazivali i tužitelji HĆ i ŠĆ.

15. Sud je iskaze saslušanih svjedoka cijenio istinitim, vjerodostojnim i životno logičnim. Iako je svjedok CĆ brat tužitelja ad.1. i nećak tužitelja ad.2. i ad.3. sud iskaz istoga ne nalazi pristranim. Naime, iskazi saslušanih svjedoka su u međusobnom suglasju kao i u suglasju s ostalim izvedenim dokazima. Tako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su vlasnici predmetnih nekretnina bili tuženik i njegov brat HĆ koji su se prije odlaska tuženika u inozemstvo (prema iskazima tužitelja isti se odselio u inozemstvo 50ih godina prošlog stoljeća) međusobno podijelili na način da je predmetni sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripao predniku tužitelja UĆ, a južni dio tuženiku te se od izvršene diobe oduvijek znalo kome koji dio pripada. Nadalje iz iskaza istih proizlazi da je prednik tužitelja HĆ na svom, predmetnom dijelu imao maslinik a nakon što je isti izvađen da je obitelj tužitelja na tom dijelu sadila krumpire, te je utvrđeno da između prednika tužitelja i tuženika nikada nije bilo sporova oko izvršene diobe i korištenja nekretnina sukladno toj diobi. Iz iskaza istih proizlazi da su UĆ u pogledu predmetnih nekretnina naslijedila djeca, tužitelji ad.2. TĆ i ad.3. ŠĆ, te sin pok. EĆ kojeg je naslijedio tužitelj ad.1. HĆ.

15.1. Iskaze tužitelja sud je također cijenio istinitim i vjerodostojnim te u suglasju s iskazima saslušanih svjedoka kao i u suglasju s materijalnom dokumentacijom priloženom spisu.

16. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

17. Obzirom na pravni temelj kojeg tužitelji navode za stjecanje prava vlasništva realnih dijelova predmetnih nekretnina (dioba suvlasništva iz 1950ih godina) relevantna su pravna pravila Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., a koja pravna pravila su bila na snazi do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80 i 36/90, te "Narodne novine" broj: 53/91, dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.

18. Pravnim pravilom iz paragrafa 380. OGZ-a propisano je da bez naslova i bez pravnog načina stjecanja ne može se zadobiti nikakva vlasnost, dok se prema pravilu paragrafa 431. OGZ-a prijenos prava vlasništva na nekretninama provodio uknjižbom u zemljišnim knjigama kao načinu stjecanja, a sve temeljem ovjerene isprave u propisanoj formi. Međutim, prema sudskoj praksi koja se razvila uz primjenu pravnih pravila o stjecanju prava vlasništva u situacijama kada je pravni osnov za stjecanje vlasništva pravni posao tada za razliku od odredaba ZOVO-a te odredaba ZVDSP-a vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo se steći i bez upisa u zemljišne knjige, ako je ugovor bio izvršen.

19. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i tužitelja kako je to ranije navedeno, ovaj sud je utvrdio da su prednik tužitelja pok. HĆ i njegov brat, ovdje označeni tuženik ĐĆ, a koji su ranije bili suvlasnici predmetnih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], svaki za ½ dijela, 50ih godina prošlog stoljeća zaključili usmeni sporazum o diobi, odnosno sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice na način da su izvršili geometrijsku diobu predmetnih nekretnina tako da je sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenog od strane Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. označen likom: A-B-C-D-A u površini od 651 m2, te sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen likom B-E-F-C-B u površini od 1141 m2 pripao predniku tužitelja, a preostali dio predmetnih nekretnina koji je u Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenog od strane Milimetar d.o.o. od 14. veljače 2025. označen likom: C-H-I-D-C u površini od 960 m2 i likom: F-G-H-C-F u površini od 831 m2 pripao tuženiku, te je na taj način svaki od suvlasnika dobio dio nekretnina koji je razmjeran njihovom suvlasničkom udjelu. Sud je nadalje utvrdio da je predmetni ugovor proizveo očekivane pravne učinke između njegovih sudionika, ali i svih trećih osoba, te da je prednik tužitelja temeljem tako zaključenog sporazuma postao isključivi vlasnik i posjednik predmetnih sjevernih dijelova nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik južnih dijelova tih nekretnina, da su isti tada i stupili u samostalni posjed svojih dijelova te na taj način jasno i nedvojbeno očitovali svoju volju da se svaki od njih upiše kao vlasnik svog dijela predmetnih nekretnina čime je realiziran sadržaj ugovora te su temeljem istoga svaki od njih stekli vlasništvo svog dijela predmetnih nekretnina i bez upisa u zemljišne knjige. Naime, prednik tužitelja i tuženik su temeljem tako zaključenog sporazuma o razvrgnuću stekli pravo vlasništva na dijelu kojim im je tom diobom pripao izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. Uzimajući u obzir da je predniku tužitelja pok. UĆ uslijed razvrgnuća suvlasništva pripao sjeverni dio predmetnih nekretnina a kako je to specificirano izrekom presude, te da je isti postao vlasnik tog dijela nekretnina, te uzimajući u obzir da su pok. UĆ u tom dijelu naslijedili njegovi nasljednici, odnosno djeca ovdje označeni tužitelji TĆ i ŠĆ, te pok. OĆ kojeg je naslijedio tužitelj HĆ a koji su u zemljišnoj knjizi i upisani kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ukupan udio od ½ dijela (koliki je udio prije izvršene diobe nekretnina imao i njihov prednik) to sud nalazi osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude. Ujedno se ističe da pasivna legitimacija tuženika KĆ proizlazi iz pravomoćne presude naslovnog suda posl. broj: P – 1707/08 od 18. srpnja 2012. kojom je ovdje označeni tuženik utvrđen suvlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] za ½ dijela u odnosu na upisnog zk vlasnika Grad Zadar. Nadalje se ističe da neovisno o tome što su tužitelji ad.2. i ad.3. te prednik tužitelja ad.1. i tuženik u postupku koji se vodio pod posl. brojem: P-1707/08 ishodili presudu kojom su utvrđeni suvlasnicima predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je između tuženika i prednika tužitelja ranije izvršena dioba suvlasništva označenih nekretnina te da su isti uslijed te diobe postali vlasnici točno određenih realnih dijelova ovih nekretnina, a kako je to ranije obrazloženo.

20. Privremena zastupnica je u podnesku kojim je dostavila odgovor na tužbu zatražila i naknadu troška sastava odgovora na tužbu u visini od 100 bodova umanjeno za 50% što iznosi 50 bodova, te ista potražuje naknadu u visini od 100,00 eura.

21. Razmatrajući predmetni spis utvrđeno je da je privremeni zastupnik u ovom predmetu postavljen odlukom suda za potrebe predmetnog postupka, zbog razloga propisanih odredbom čl. 84. st.2. toč. 4. ZPP, slijedom čega su, prema ocjeni ovog suda, za odluku o osnovanosti zahtjeva za naknadu troškova privremenog zastupnika tuženicima bile mjerodavne odredbe ZPP koje reguliraju naknadu troškova parničnog postupka.

21.1. Iako odredbama ZPP nije posebno regulirano pitanje podmirenja troškova privremenog zastupnika kojeg imenuje sud, prema stajalištu ovog suda, nije isključena mogućnost primjene općih zakonskih odredbi o parničnim troškovima, te tretiranje troškova privremenog zastupnika kao troškova parničnog postupka po općim pravilima o naknadi parničnih troškova. Nadalje, troškovi privremenog zastupnika koje imenuje sud prema odredbama ZPP nisu određeni kao troškovi koji se isplaćuju iz sredstava suda, već ti troškovi terete stranku koja je po pravilima procesnog prava dužna naknaditi te troškove, pri čemu valja napomenuti da je odredbom čl. 85. st.3. ZPP propisano da sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan predujmiti tužitelj. Naime, kako je u konkretnom slučaju nastavak postupka bio u interesu tužitelja, te je isti ovisio upravo o postavljanju privremenog zastupnika tuženiku, to je sud naložio tužiteljima da predujme troškove postavljanja istoga (l.s. 14).

21.2. Prilikom odmjeravanja naknade troška privremenom zastupniku sud je uzeo u obzir da privremeni zastupnik kojeg sud postavi stranci, u postupku za koji je postavljen ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, te da ta prava i dužnosti isti vrši sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio skrbnika.

22. Privremenom zastupniku je s osnove rada zastupanja tuženika sukladno odredbi Tbr. 7. toč.1. u svezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa), a uzimajući u obzir označenu vrijednost predmeta spora, priznato pravo na naknadu troška sastava odgovora na tužbu u potraživanom iznosu od 50 bodova odnosno 100,00 eura, a kako je to odlučeno točkom II. izreke ove odluke. Budući su tužitelji s osnove predujma troška postavljanja i rada privremenog zastupnika na račun ovog suda uplatili iznos od 600,00 eura, to će trošak privremenom zastupniku biti isplaćen od strane suda a kako je to odlučeno točkom II. izreke ove odluke, dok će ostatak uplaćenog predujma biti vraćen tužiteljima nakon što isti dostave sudu podatke o broju računa na koji će se izvršiti povrat sredstava.

23. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zadru 23. listopada 2025.

Sudac:

Marija Knez

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljima po punomoćnici,

2. Tuženiku po privremenoj zastupnici.

Po pravomoćnosti:

- Ministarstvu financija, Porezna uprava, Područni ured Zadar, Ante Starčevića 9,

Zadar.