Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-6361/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TK, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 40/22., 85/22. i 114/22.), rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Slane službe u Garešnici poslovni broj: 45. Pp-4266/2022 od 4. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar kao osnovana i preinačuje pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni i zaštitnoj mjeri, tako da se okr. TK za činjenično opisano postupanje u izreci te presude, pravno označeno djelom prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju citiranog propisa izriče novčana kazna u iznosu 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), koji kaznu je okrivljenik dužan platiti u roku od devedeset dana od dana primitka ove presude, i ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne smatrat će da je kazna plaćena u cjelini, a na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca, u koju će se uračunati vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole na temelju mjere opreza po policiji.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. TK proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 743,45 eura.

1.1. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 50,44 eura.

2. Protiv te prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

2.1. Tužitelj u bitnome ističe da je izrečena preblaga kazna s obzirom na težinu i opasnost djela, kao i ranije protupravno postupanje u prometu zbog blažeg oblika prekršaja voženje pod utjecajem alkohola, pa da nisu ostvareni uvjeti za ublažavanje kazne. Zbog navedenih razloga, smatra da je trebalo izreći i predloženu zaštitnu mjeru, naročito imajući na umu opasnost od ponavljanja djela i za druge sudionike u prometu.

2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati tako da se izrekne novčana kazna u najmanje posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nije povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Odlučujući o žalbi ovaj sud nalazi da je u pravu žalitelj kada upire na pogrešnu primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, budući da u postupku nisu utvrđene naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika, koje su uvjet za primjenu tog instituta. Naime, iako je okrivljenik priznao počinjenje prekršaja i primjereno se ponašao nakon počinjenja djela, isto ne predstavlja naročito olakotne okolnosti, pri čemu prvostupanjski sud nije pravilno cijenio druge okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona od utjecaja na kaznu, prvenstveno nije u dovoljnoj mjeri imao na umu težinu i opasnost prekršaja čineći kojega je okrivljenik s obzirom na stupanj alkoholiziranosti i okolnosti postupanja s obzirom na mjesto upravljanja vozilom potencijalno dovodio u opasnost druge sudionike u prometu i njihovu imovinu, kako to opravdano ističe žalitelj. Iako je u pravu tužitelj da je prvostupanjski sud, iako je utvrdio otegotnim raniju pravomoćnu kažnjavanost tu okolnost nije pravilno cijenio, međutim s obzirom da je iz stanja prvostupanjskog predmeta i odluke na koje se poziva tužitelj u svojoj žalbi razvidno da je nastupila rehabilitacija, to se okrivljenik u smislu članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona ima smatrati neosuđivanom osobom. Zbog navedenih razloga, imajući na umu da se radi o počinitelju koji ranije nije dolazio u sukob sa zakonom, te uzimajući u obzir iz stanja prvostupanjskog predmeta razvidne materijalne i obiteljske prilike, ovaj sud je prihvaćajući žalbu tužitelja izrekao novčanu kaznu u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu 1.320,00 eura, smatrajući je primjerenom svim okolnostima od utjecaja na kaznu i pogodnom za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, odnosno, potrebe upućivanja takvog prijekora zbog počinjenog prekršaja koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

5.1. Treba istaknuti da će se, u smislu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

6. Osnovani su i navodi žalitelja da prvostupanjski sud prilikom odluke o zaštitnoj mjeri nije pravilno vrednovano težinu i pogibeljnost djela, proizašlu iz izrazito visokog stupnja koncentracije alkohola u organizmu ispitanika. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tužitelja u pogledu nepravilno cijenjene težine, značaja i opasnosti počinjenog prekršaja. Po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod takvim utjecajem alkohola nalaze u pijanom stanju, nisu sposobne koncentrirati se, povremeno se gubi prisebnost a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je i ovaj sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje takvih teških prekršaja te izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske presude, smatrajući da je zaštitna mjera u trajanju od 3 mjeseca razmjerna težini prekršaja, osobinama ličnosti počinitelja te očito nedovoljnoj svijesti o opasnosti prekršaja, odnosno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona. U izrečenu zaštitnu mjeru uračunati će se vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole po policiji.

7. Zbog navedenih razloga, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.