Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4289/2016-92

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Violeti Veselić kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika - specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužitelja Generali osiguranje d.d. (ranije Izvor osiguranje d.d.), Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB 10840749604, zastupanog po punomoćniku Draženu Biliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika KF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Špehar i Špehar, radi isplate - regresa, dana 23. listopada 2025.

p r e s u d i o j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku KF, [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604:

- na ime regresa za imovinsku štetu isplati iznos od 663,61 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 01.03.2014.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2022. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima, - na ime regresa za imovinsku štetu isplati iznos od 596,99 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 05.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2022. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri

postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za imovinsku štetu isplati iznos od 132,72 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 26.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za neimovinsku štetu isplati iznos od 729,97 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 15.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2022. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za neimovinsku štetu isplati iznos od 464,53 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 26.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za neimovinsku štetu isplati iznos od 199,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 26.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za neimovinsku štetu isplati iznos od 601,37 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 15.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- na ime regresa za neimovinsku štetu isplati iznos od 394,05 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 19.04.2014. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015. godine, a za razdoblje od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima,

- kao i da tužitelju naknadi trošak ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koju kamatnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka sukladno čl. 29. st. 2. i st. 9. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. "

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. listopada 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III Odbija se u cijelosti tužitelj sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj kod ovog suda dana 6. srpnja 2016. navodi kako se dana 19. siječnja 2014. u Zagrebu, Ulica Dubravica – 150 m južnije od Ulice Karažnik došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali LF sa vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i tuženik sa vozilom registarske oznake [registarska oznaka] koji je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovao kao mladi vozač pri tome kršeći čl. 221. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navodi kako je do štetnog događaja došlo isključivom krivnjom tuženika koji je upravljao motornim vozilom koje premašuje dozvoljenu granicu od 80 kW kojim može upravljati mladi vozač, a kojoj kategoriji pripada i tuženik. Do štetnog događaja došlo je na način da se tuženik upravljajući automobilom marke i tipa BMW registarske oznake [registarska oznaka] sudario sa automobilom tipa i marke Alfa Romeo registarske oznake [registarska oznaka] na način da je tuženik prešao u suprotan trak kolnika te udario u vozilo kojim je tom prilikom upravljao oštećenik LF, a u kojem vozilu se nalazila i IF. Tužitelj navodi kako je vozilo kojim je upravljao tuženik na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom automobilske odgovornosti broj 4400025238. Nadalje, navodi kako je tužitelj LF na ime ukupne imovinske štete isplatio iznos od 5.00,00 kn/663,61 eura dana 28. veljače 2014., dana 4. travnja 2014. iznos od 4.498,00 kn/596,99 eura i dana 25. travnja 2014. iznos od 1.000,00 kn/132,72 eura, potom temeljem Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 16. travnja 2014. tužitelj je punomoćniku LF na dan 14. travnja 2014. isplatio naknadu na ime neimovinske štete u iznosu od 5.500,00 kn (729,98 eura), dana 25. travnja 2014. iznos od 3.500,00 kn (464,53 eura) te dana 25. travnja 2014. iznos od 1.500,00 kn (199,08 eura) na ime troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku.

2. Nadalje, tužitelj navodi kako je temeljem gore navedenog Sporazuma dana 16. travnja 2014. isplatio punomoćniku oštećenice IF (putnice u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]) na ime naknade za neimovinsku štetu, a radi zadobivenih ozljeda i narušenog psihičkog zdravlja, iznos od 4.531,00 kn (601,37 eura), te dana 18. travnja 2014. iznos od 2.969,00 kn (394,05 eura).

3. Tužitelj ističe kako je uputio tuženiku regresni zahtjev na ime potraživanja u ukupnom iznosu od 28.498,00 kn/3.782,33 eura, no da tuženik nije izvršio niti djelomičnu uplatu potraživanog duga, slijedom čega tužitelj potražuje isplatu iznosa od 28.498,00 kn/3.782,33 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana plaćanja svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

4. Nadalje, podneskom od 8. studenog 2021. tužitelj je obavijestio sud kako je sukladno čl. 86. Zakona o osiguranju došlo do preuzimanja portfelja i u dokaz pravnog sljedništva tužitelj dostavlja Ugovor o cesiji od 21. prosinca 2020. potpisan po IZVOR UPRAVLJANJE društvo s ograničenom zastupan po direktoru TF kao ustupitelju potraživanja/cedentu s jedne strane i GENERALI OSIGURANJE d.d. zastupano po predsjedniku uprave UF i članu uprave CF kao primatelju potraživanja/cesionaru s druge strane. Navodi kako su sva prava i obveze kao i sporedna prava prethodnog osiguratelja/cedenta u cijelosti prenesena na novog osiguratelja/cesionara, te prijenos nema učinak na prava i obveze ugovaratelja osiguranja i osiguranika iz prethodno spomenutih ugovora o osiguranju koji ostaju na snazi u neizmijenjenom obliku i sadržaju te sada kao tužitelja naznačuje GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, OIB: 10840749604 te se poziva na čl. 32. st. 1. Ovršnog zakona.

5. Tuženik se tako uređenom tužbenom zahtjevu nije protivio.

6. Nadalje, tužitelj je konačno uređenim tužbenim zahtjevom od dana 26. veljače 2025. zatražio isplatu 3.782,33 eura (dakle isti iznos kao i u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 663,61 eura od 1. ožujka 2014. do isplate, na iznos od 596,99 eura tekućim od 5. travnja 2014. do isplate, na iznos od 132,72 eura tekućim od 26. travnja 2014. do isplate, na iznos od 729,97 eura tekućim od 15. travnja 2014. do isplate, na iznos od 464,53 eura tekućim od 26. travnja 2014. do isplate, na iznos od 199,08 eura tekućim od 26. travnja 2014. do isplate, na iznos od 601,37 eura tekućim od 15. travnja 2014. do isplate, te na iznos od 394,05 eura tekućim od 19. travnja 2014. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka tužitelju. Sud ukazuje kako je tužitelj konačno postavljeni tužbeni zahtjev od 26. veljače 2025. uredio sukladno izmjenama na strani valute u Republici Hrvatskoj prema odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22).

7. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava odgovornost za štetni događaj, potom uzročnu vezu između zadobivenih ozljeda oštećenih u nezgodi (IF i LF), smatra da je u konkretnom štetnom događaju naletna brzina bila mala te da nije moglo doći do ozljeđivanja, osporava visinu neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu oštećenima, te osporava visinu štete na vozilu oštećenika LF. Nadalje, tuženik ističe kako osporava pravnu osnovu potraživanja, slijedom čega predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

8. Tijekom postupka sud je pregledao priležeću dokumentaciju i to Službenu bilješku MUP-a, PU zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb, broj: 511-19- 45/5-OTN-652/2014 od 19. siječnja 2014., prijavu osiguranika o prometnoj nezgodi, zahtjev za naknadu štete iz osiguranja automobilske odgovornosti, policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj 4400025238, Sporazum o izvansudskoj nagodbi, preslika izvršenih uplata sa lista 16-23, 40 spisa, izvid štete – zapisnik o izvidu štete na automobilu, procjenu popravka, crno-bijele fotografije sa lista 58-65 spisa, medicinsku dokumentaciju, prekršajni nalog, naredbu o određivanju mjere opreza, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, potom je proveden dokaz saslušanjem tuženika kao stranke, potom dokaz kombiniranim prometno-sudsko-medicinskim vještačenjem po vještacima Nevenu Erešu i dr. ČF, te medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću.

9. Nadalje, sud je nije proveo po prijedlogu tužitelja dokaz saslušanjem svjedoka LF i IF obzirom je tužitelj navedeni dokazni prijedlog istaknuo nakon zaključenja prethodnog postupka (tužitelj je navedeni dokazni prijedlog istaknuo na ročištu za glavnu raspravu 10. svibnja 2017. dok je prethodno postupak zaključen na pripremnom ročištu dana 18. siječnja 2017.) pa primjenom odredbe čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) gdje su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke i odredbe čl. 299. st. 2. ZPP-a kojim je propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogli iznijeti odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka čemu sud smatra da ovdje nije slučaj budući je tuženik u odgovoru na tužbu istaknuo sve svoje prigovore i dokazne prijedloge te je tužitelj imao mogućnost navedeni dokaz saslušanjem svjedoka LF i IF istaknuti na pripremnom ročištu, što isti nije učinio, slijedom čega ima mjesta primjeni odredbe čl. 299. st. 3. ZPP-a kojom je propisano kako nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovog članka sud neće uzeti u obzir, slijedom čega je sud odlučio raspravnim rješenjem na ročištu 13. veljače 2018.

10. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP)-a u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim kao u točki I. izreke.

11. Među strankama nije sporno da je dana 19. siječnja 2014. došlo do štetnog događaja, da je tuženik bio sudionikom istog kao i da je vozilo u vlasništvu istog u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom od automobilske odgovornosti, te da je tužitelj na ime nastale štete iz predmetnog štetnog događaja isplatio oštećenicima iznos od 3.782,33 eura, slijedom čega sud neće obrazlagati priložene dokaze na navedene okolnosti.

12. Među strankama je sporna pravna osnova, odgovornost za štetni događaj, uzročna veza između zadobivenih ozljeda oštećenika i predmetnog štetnog događaja, visina neimovinske (povreda prava osobnosti) i imovinske (tuđa pomoć i njega te šteta nastala na vozilu oštećenika) štete te je li tuženik svojim postupanjem doveo do gubitka prava iz osiguranja.

13. Nadalje, uvidom u službenu bilješku MUP-a od 19. siječnja 2014. sud je utvrdio kako su sudionici predmetnog štetnog događaja KF, ovdje tuženik, LF i IF gdje u kratkom opisu događaja naznačeno da je tuženik upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] čija snaga motora iznosi 160 kw, a navedeni kao mladi vozač nema pravo upravljati vozilom čija snaga motora prelazi 80 kw te da se kretao istočnom kolničkom trakom Ulice Dubravica u smjeru sjevera gdje je dolaskom za 150 m južnije od raskrižja s Ulicom Karažnik, kao i da se nije kretao sredinom prometne trake te je vozilom preko isprekidane uzdužne linije na kolniku prešao na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera i tom prilikom prednjim lijevim bočnim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao LF koji se kretao zapadnom kolničkom trakom Ulice Dubravica u smjeru juga, a da se IF nalazila u vozilu kojim je upravljao LF i to u svojstvu putnika.

14. Sud je u cijelosti prihvatio priloženu dokumentaciju obzirom je ista neproturječna i međusobno sukladna. Nadalje, valja naglasiti da je na temelju čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

15. Sud je proveo dokaz saslušanjem tuženika kao stranke koji je tom prilikom istaknuo kako se na dan štetnog događaja u večernjim satima kretao Ulicom Dubravica koja ima dvije prometne trake suprotnih smjerova, da se neposredno pored prometnice nalazi pločnik koji se ne ističe u odnosu na kolnik visinom niti je na neki način formalno odvojen. Na tom području se pješaci kreću iako se vidljivo označeni uobičajeni pločnik nalazi na suprotnoj strani ceste, a ne na navedenoj. Obzirom se često kreće navedenom lokacijom, upravo na taj način se kreće puno pješaka jer se u blizini nalazi trgovina Konzum. U jednom trenutku je primijetio pješaka koji se kretao na gore opisani način, bio je okrenut leđima, te je tuženik izvršio manevar zaobilaženja istoga, jer se kretao uz rub kolnika te je u tom trenutku došlo do sudara sa drugim motornim vozilom, gdje je tuženik svojim prednjim lijevim kotačem udario u njegov zadnji lijevi. Napominje da se radi o blagom zavoju na tom dijelu ceste. Kretao se dosta lagano te je ocijenio da bi tim manevrom mogao izbjeći pješaka i navedeno motorno vozilo koje je primijetio prije poduzimanja radnje. Ističe da nije kočio obzirom je procijenio da će vozilo izbjeći te nije očekivao sudar. Iskazuje da nije razmišljao o tome da zaustavi svoje vozilo dok ne prođe vozilo iz suprotnog smjera i da tek tada poduzme radnju zaobilaženja pješaka. Tuženik je istaknuo i da ima dugogodišnje iskustvo vožnje auta i motora, te da se dugi niz godina bavio i carting vožnjama čime je smatrao da je procjena prolaska zaobilaženja pješaka i izbjegavanje sudara sa vozilom iz suprotnog smjera točna i vrlo vjerojatna. Ističe i da se kretao propisanom brzinom te da s njegove strane nije bilo neuobičajenih radnji. Iskazuje da je u trenutku štetnog događaja bila ulična rasvjeta i dobra vidljivost uz napomenu da je cesta u određenim dijelovima grbava pa vozila iz suprotnog smjera svojim kretanjem povremeno izgledaju kao da blicaju upravo zbog neravnina na kolniku. Navodi da ne zna je li moguće da je vozilo iz suprotnog smjera sjeklo zavoj u kojemu se nalazilo, a koji zavoj je tom vozilu bio s lijeve strane te tuženiku s desne. Smatra logičnim da se kod zavoja odnosno prolaskom vozila kroz zavoj obično sječe sredina istoga ili se barem približava središtu kolnika.

16. Nadalje, prometni vještak Neven Ereš u svom pisanom nalazu i mišljenju od 13. lipnja 2018. navodi kako je vozilo LF stražnjim dijelom svoje lijeve bočne strane došlo u kontakt s prednjim dijelom lijeve bočne strane vozila tuženika pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara bio relativno mali tako da je mehanizam sudara bio jedna vrsta bočnog okrznuća. Vještak navodi kako provedena analiza pokazuje da tehničkim putem na temelju stanja spisa nije moguće zaključivati na koji su se točno način te kojim točno smjerovima i brzinama kretala oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara pa stoga nije moguće utvrditi koje je vozilo u trenutku sudara prelazilo na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika. Nadalje, vještak navodi kako je visina štete na vozilu LF u iznosu od 9.490,99 kn (1.259,67 eura).

17. Obzirom na istaknute prigovore i primjedbe tužitelja, vještak Neven Ereš se usmeno očitovao na ročištu održanom 6. svibnja 2019. kojom prilikom je istaknuo da je svoj pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa pri čemu je u konačnici zaključio da nema materijalnih tragova na temelju kojih bi se moglo utvrditi gdje se točno nalazilo mjesto sudara. Ostali dokazi koje tužitelj navodi u svom prigovoru predstavljaju personalne dokaze te se u njihovo ocjenjivanje kao vještak ne može upuštati, jer bi to na neki način predstavljalo pravno pitanje. Navodi da na temelju položaja i oblika nastalih oštećenja nije moguće zaključivati sa sigurnošću koje je vozilo u trenutku sudara prelazilo na sebi suprotnu polovinu kolnika. Ističe da nije moguće izraditi simulaciju sudara na računalu, jer za tako nešto nema nikakvih materijalnih tragova. Takva simulacija bi eventualno bila moguća nakon provođenja djelomične rekonstrukcije i pokazivanja oba sudionika na mjestu štetnog događaja. Navodi da predmetnom spisu nije priklopljen prekršajni spis ili spis policije, pa da stoga kao takvog nije niti koristio. Nakon usmenog obrazloženja vještaka Nevena Ereša punomoćnik tužitelja predložio je da sud službenim putem pribavi prekršajni i policijski spis vođen povodom očevida od 19. siječnja 2014., II. Postaja prometne policije Zagreb, 511-19-45/5-OTN-652/2014 te da se po pribavi predmetnih spisa pozove vještaka na dopunsko očitovanje koji prijedlog je sud prihvatio.

18. Tako je vještak u svom pisanom dopunskom nalazu i mišljenju od dana 14. veljače 2020. naveo kako je na osnovu položaja i oblika nastalih oštećenja na oba vozila zaključio da je vozilo tuženika svojim prednjim lijevim, više bočnim dijelom naletjelo na stražnji dio lijeve bočne strane svjedoka LF pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 10-15 stupnjeva. Utvrđeni sudarni položaj uz konačne položaje oba vozila nakon sudara ukazuje na zaključak da se mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila tuženika, nalazilo na suprotnoj lijevoj polovini kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 0,5-1 m. Ovako utvrđeni sudarni položaj i mjesto sudara na temelju naknadno pribavljenih fotografija policije pokazuju da se u trenutku sudara vozilo tuženika svojim prednjim lijevim dijelom nalazilo na sebi suprotnoj lijevoj polovini kolnika dok se vozilo LF čitavom svojom širinom kretalo svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja prelaska vozila tuženika na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja.

19. U dopunskom očitovanju od 1. ožujka 2023. vještak Neven Ereš naveo je kako tehničkim putem na temelju stanja spisa nije moguće utvrditi kojom se brzinom kretalo vozilo tuženika tijekom predmetnog štetnog događaja. Navodi kako utvrđeni sudarni položaj i mjesto sudara uz činjenicu da je kolnik na mjestu štetnog događaja prema fotografijama policije na CD-u u omotnici na listu 117 spisa približno ravan u tehničkom smislu, isključuje mogućnost da bi brzina kretanja vozila tuženika bila u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja. Podaci iz očevidne dokumentacije policije te izgled mjesta štetnog događaja iz fotografija policije ukazuju na zaključak da je do štetnog događaja došlo na nerazvrstanoj cesti koja se nalazu u naselju i na kojoj je brzina kretanja vozila najvjerojatnije ograničena općim načelom u naseljenom mjestu na 50 km/h.

20. Sud je proveo dokaz i sudsko-medicinskim vještačenjem po vještaku dr. ČF koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 17. svibnja 2021. naveo kako je oštećenik LF stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog vozila koje je nakon sudara s drugim vozilom bilo odbačeno na rubni kamen, da je pri dinamici odigravanja predmetne prometne nesreće najprije došlo do trzajnog polijetanja tijela oštećenika ulijevo i prema straga (u trenutku sudara dvaju vozila), na što se nadovezalo polijetanje udesno (u trenutku naleta na rubnik). U opisanoj dinamici i uz utvrđene promjene brzine vozila, oštećenik je prilikom trzajnog pokreta glave praćenog istezanjem vrata mogao zadobiti ozljedu opisanu kliničkom dijagnozom istegnuća vrata. Naime, njegovo tijelo je tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkom opterećenju čiji je intenzitet bio dostatan za nastanak ove ozljede. Istodobno, oštećenik je mogao zadobiti i natučenje lijeve šake, kontaktom šake s čvrstim dijelom unutrašnjosti kabine vozila. Vještak zaključno navodi kako postoji uzročnoposljedična veza između predmetne prometne nesreće i dijagnoza o ozljedama navedenih u medicinskoj dokumentaciji oštećenika.

21. Obzirom na istaknute prigovore i primjedbe tužitelja, dr. ČF očitovao se i usmenim obrazloženjem na ročištu održanom 2. svibnja 2022. kada je istaknuo kako ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te isto dopunjuje navodeći kako je kod oštećenice IF koja je u vozilu bila putnik na mjestu suvozača, medicinskom obradom utvrđena trzajna ozljeda odnosno istegnuće vrata. S obzirom da je oštećenica bila izložena istoj sudarnoj situaciji, a posljedično tome i jednakom biomehaničkom opterećenju to vještak navodi kako između predmetne prometne nesreće i dijagnoze istegnuća vrata na strani oštećenice postoji uzročno posljedična veza. U odnosu na očitovanje o vidovima neimovinske štete na strani oboje oštećenika smatra da bi ovo pitanje prvenstveno trebalo uputiti vještaku kliničke medicinske struke.

22. Slijedom navedenog, sud je proveo i dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 1. prosinca 2024. naveo da je oštećenik stradao u štetnom događaju kada je zadobio istegnuće mišića vratne kralješnice, natučenje lijeve nadlaktice. Vještak navodi kako je liječenje oštećenika LF završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo i mogle su se ocijeniti trajne posljedice nakon što je oštećenik učinio FSVK 1. travnja 2014. Navodi kako je nalaz i mišljenje sačinjen bez kliničkog pregleda oštećenika, temeljem uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju te iskustva vještaka u liječenju ozljeđenika s istim ili sličnim ozljedama navodeći pri tome kako sam klinički pregled ne bi bio od utjecaja na nalaz obzirom na samu težinu ozljeđivanja i protek vremena od predmetnog štetnog događaja. Navodi kako je oštećenik LF pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 3 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 20 dana. Povremenih bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Nadalje, navodi kako je tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dana. Vještak navodi kako je u navedenom štetnom događaju oštećenik zadobio istegnuće mišića vratne kralješnice i natučenje lijeve nadlaktice. Navedena ozljeda vratne kralješnice dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 3%, uzimajući u obzir nalaz FSVK. Nakon predmetnog štetnog događaja oštećeniku je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat u vidu pomoći za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično.

23. Nadalje, vještak navodi kako je pregledom medicinske dokumentacije vidljivo da je oštećenica IF stradala u štetnom događaju 19. siječnja 2014. te pritom zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji i to istegnuće mišića vratne kralješnice. Vještak navodi kako je pregled oštećenice obavljen dan nakon predmetnog štetnog događaja 20.01.2014. te da je nakon kliničkog pregleda i rtg obrade preporučena primjena analgetika, lokalno hladnih obloga te kontrola kirurga po potrebi. Nadalje, kontrola kirurga je napravljena 27. ožujka 2014., a RTG – FSVK

– je učinjen 1. travnja 2014. te je naznačeno da je uredan nalaz bez instabiliteta. Vještak navodi kako je oštećenica stradala u štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vratne kralješnice. Liječenje oštećenice je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo i mogle su se ocijeniti trajne posljedice nakon što je učinila FSVK 1. travnja 2014. Nalaz i mišljenje sačinjen je bez kliničkog pregleda oštećenice, temeljem uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju te iskustva vještaka u liječenju ozljeđenika s istim ili sličnim ozljedama. sam klinički pregled ne bi bio od utjecaja na sam nalaz obzirom na samu težinu ozljeđivanja i protek vremena od sam predmetnog štetnog događaja. Navodi kako je oštećenica pretrpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 35 dana. Povremenih bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana. U navedenom štetnom događaju oštećenica je zadobila istegnuće mišića vratne kralješnice Navedena ozljeda vratne kralješnice nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti, uzimajući u obzir nalaz FSVK. Nakon predmetnog štetnog događaja oštećenici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 14 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat u vidu pomoći za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično.

24. Sud je u cijelosti prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka Nevena Ereša obzirom je isti izrađen po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju i iskaz tuženika, a nalaz i mišljenje valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima prometne znanosti. Sud je nadalje u cijelosti prihvatio i nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. ČF obzirom je i taj nalaz i mišljenje izrađen po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju i iskaz tuženika, a nalaz i mišljenje valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima sudske medicine. Također, sud je u konačnici prihvatio i nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića, koje vještačenje je sugerirao i sudsko-medicinski vještak vezano za očitovanje o vidovima neimovinske štete na strani oboje oštećenika te je nalaz i mišljenje i ovog vještaka izrađen po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u potrebnu medicinsku dokumentaciju, a nalaz i mišljenje valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti. Naime, vještak je detaljno opisao ozljede koje su oštećenici zadobili nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda dao ocjenu fizičkih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica te potrebom i opsegom tuđe pomoći, slijedom čega je predmetno vještačenje u cijelosti objektivno i prihvatljivo. Za istaknuti je i da stranke na navedene nalaze i mišljenja nisu isticali daljnje primjedbe i prigovore.

25. Dakle, u postupku je utvrđeno kako je dana 19. siječnja 2014. u Zagrebu, Ulica Dubravica, došlo do štetnog događaja koji je prouzročio tuženik, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] čija snaga motora iznosi 160 kw te da se kretao istočnom kolničkom trakom Ulice Dubravica u smjeru sjevera gdje je dolaskom za 150 m južnije od raskrižja s Ulicom Karažnik, kao i da se nije kretao sredinom prometne trake te je vozilom preko isprekidane uzdužne linije na kolniku prešao na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera kako bi izbjegao nalet na pješaka jer se isti kretao uz rub kolnika i tom prilikom prednjim lijevim bočnim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao LF koji se kretao zapadnom kolničkom trakom Ulice Dubravica u smjeru juga, a da se IF nalazila u vozilu kojim je upravljao LF i to u svojstvu putnika, da je provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem utvrđena uzročno-posljedična veza između predmetne prometne nesreće i dijagnoza o ozljedama navedenim u medicinskoj dokumentaciji oštećenika LF i IF, uslijed čega je nastala imovinska i neimovinska šteta koju je tužitelj naknadio LF i to na ime ukupne imovinske štete iznos od 5.00,00 kn/663,61 eura dana 28. veljače 2014., dana 4. travnja 2014. iznos od 4.498,00 kn/596,99 eura i dana 25. travnja 2014. iznos od 1.000,00 kn/132,72 eura, potom temeljem Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 16. travnja 2014. tužitelj je punomoćniku LF na dan 14. travnja 2014. isplatio naknadu na ime neimovinske štete u iznosu od 5.500,00 kn (729,98 eura), dana 25. travnja 2014. iznos od 3.500,00 kn (464,53 eura) te dana 25. travnja 2014. iznos od 1.500,00 kn (199,08 eura) na ime troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku, dana 16. travnja 2014. isplatio punomoćniku oštećenice (putnice u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]) IF na ime naknade za neimovinsku štetu, a radi zadobivenih ozljeda i narušenog psihičkog zdravlja, iznos od 4.531,00 kn (601,37 eura), te dana 18. travnja 2014. iznos od 2.969,00 kn (394,05 eura), a da je u trenutku štetnog događaja tuženik upravljao vozilom koji svojom snagom premašuje dozvoljenu granicu od 80 kW kojim može upravljati mladi vozač (tuženik na dan štetnog događaja imao navršenu 21 godinu života).

26. Sud ističe kako je odredbom čl. 953. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) propisano kako je osiguratelj dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.

27. Nadalje, sud ukazuje kako je odredbom čl. 221. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08 - dalje: ZSPC) propisano da mladi vozač koji je položio ispit za B kategoriju ne smije upravljati osobnim vozilom čija snaga motora prelazi 80 kW. Navedena odredba je važila u trenutku štetnog događaja, uz napomenu kako je navedeni članak brisan izmjenama navedenog zakona donesenih 29. svibnja 2015., a koji je stupio na snagu 10. lipnja 2015. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 64/15). Nadalje, odredbom čl. 24. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05) propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u sljedećim slučajevima:

1. ako vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno,

2. ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje, 3. ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane upotrebe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske,

4. ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odnosno ako se odbio podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti ili ispitivanju prisutnosti droga te psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova, odnosno ako je vozač napustio mjesto prometne nesreće prije nego što je:

- popunio Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima u slučaju imovinske štete,

- obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen

5. ako je vozač štetu prouzročio namjerno,

6. ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata,

7. ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu kako je to propisano zakonom kojim se uređuju kaznena djela za koje je donesena pravomoćna sudska presuda.

28. Odredbom čl. 3. st. 1. Općih uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti propisano je da osiguranik gubi svoja prava u slučajevima iz čl. 24. st. 1. toč. 1. do 6. ZSPC-a, potom ako je u vrijeme prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola ili opojnih droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, potom prava gubi osiguranik koji omogući da vozilom upravlja osoba bez važeće vozačke dozvole ili pod ujtecajem alkohola, droga i psihoaktivnih lijekova ili tvari te osiguranik ako omogući da se vozilom prevoze osobe na mjestu koje nije predviđeno za prijevoz osoba, za odštetne zahtjeve koje te osobe postave.

29. Nadalje, za ukazati je da je sporna činjenica je li tuženik izgubio prava iz osiguranja iz razloga što je, kao mladi vozač, u dobi od 21 godinu, upravljao vozilom koje je imalo snagu motora veću od 80 kw, dakle, veću od dopuštene propisane čl. 221. ZSPC-a budući tužitelj svoj regresni zahtjev temelji upravo na tvrdnji da je tuženik izgubio pravo iz osiguranja iz naprijed navedenog razloga, odnosno iz razloga što je upravljao vozilom veće snage motora od dopuštene za mlade vozače, a u koju kategoriju spada tuženik.

30. Prema ocjeni ovoga suda tuženik time što je kao mladi vozač u dobi od 21 godine upravljao vozilom koje je imalo snagu motora veću od dopuštene propisane čl. 221. st. 3. ZSPC-a, nije izgubio prava iz osiguranja, jer su člankom 3. gore navedenih Općih uvjeta taksativno navedeni razlozi zbog kojih vozač gubi prava iz osiguranja, gdje se navedena odredba Općih uvjeta tužitelja poziva na čl. 24. st. 1. t. 1.-6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Upravljanje vozilom snage motora veće od dopuštene za pojedine kategorije vozača, a konkretno mlade vozače u dobi od 19-24 godine, nije razlog za gubitak prava iz osiguranja u smislu citiranih propisa. Nepoštivanje zabrane upravljanja vozilom koja se odnosi na mlade vozače, a propisana je čl. 221. ZSPC-a, između ostalog i ograničenja u pogledu snage motora, ima za posljedicu prekršajnu odgovornost, ali samo postupanje protivno toj zabrani ne dovodi do gubitka prava iz osiguranja, jer to nije propisano citiranim Općim uvjetima tužitelja, niti čl. 24. st. 1. t. 1.- 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu čime ovaj sud smatra kako tuženik nije izgubio pravo iz osiguranja te da time tužitelju ne pripada pravo regresa isplaćene štete pozivanjem na odredbu čl. 24. st. 3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu.

31. Tužitelj tijekom cijelog postupka ne iznosi činjenice niti predlaže dokaze kojima pobija navode i dokaze tuženika sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a, a kako je to prethodno navedeno, a kako bi dokazao da je tuženik upravo svojim postupanjem doveo do gubitka prava iz osiguranja iz svih navedenih razloga sukladno čl. 24. st. 1.-6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i čl. 3. Općih uvjeta, niti da je štetu svojim postupanjem počinio namjerno jer upravo iz iskaza tuženika i iz provedenog prometnog vještačenja proizlazi kako je tuženik i poduzeo radnju prelaska u suprotni kolnik kako bi izbjegao pješaka koji se nalazio ispred njega te se kretao uz rub kolnika, a ocijenio je da će navedeni manevar uspjeti izvesti na način da će time izbjeći prvotno pješaka koji se kretao na nedozvoljenom mjestu, a potom i vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera, čime sud ne nalazi namjeru da dođe do štetnog događaja, već upravo namjeru izbjegavanja iste u nastaloj situaciji koju tuženik nije izazvao svojim postupanjem.

32. Podvodeći utvrđeno činjenično stanje pod spomenutu pravnu normu valjalo je u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja čime je sud odlučio kao u točki I. izreke.

33. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a kao i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09, 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te prema priloženom troškovniku, a sve sukladno vrijednosti spora od 3.782,32 eura pa je tako tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu, te sastava podnesaka od 6.7.2018., 3.4.2023. i 8.1.2021. prema Tbr. 8/1, potom za zastupanje po punomoćniku odvjetniku na ročištima dana 18.1.2017., 10.5.2017., 13.2.2018., 6.2.2019., 6.5.2019., 18.9.2020., 2.5.2022., 5.10.2023., 6.3.2025. i 7.7.2025. na ročište dana 15.11.2024. i 30.1.2025. prema Tbr. 9/1 za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura, kao i za sastav podneska od 13.12.2022. prema Tbr. 8/4, te za zastupanje po punomoćniku odvjetniku na ročištu 6.7.2023. prema Tbr. 9/5 za svaku radnju u iznosu od po 50,00 eura, kao i za pristup na ročište za objavu presude prema Tbr. 9/3 u iznosu od 100,00 eura, sve uz pripadajući PDV, , što iznosi ukupno 3.750,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II. izreke.

34. Zatezna kamata na trošak određena je sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

35. Odluka o troškovima tužitelja temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a čime je odlučeno kao u točki III. izreke.

Zagreb, 23. listopada 2025.

Sudac:

Violeta Veselić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.

U Zagrebu, dana 23. listopada 2025. godine

Viša sudska savjetnica: Lidija Đogaš Batovanja

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte